Aktuelna tema koja se tiče proglašenja prirodnog rezervata poluostrva „Vrmac“ za Park prirode, izazvala je interesovanje kod naših čitalaca koji su u velikom broju učestvovali u anketi. Postalo je malo jasnije što je izazvalo njihovo nezadovoljstvo, a za novonastale probleme, ponudili su korisne predloge i rješenja.
Na pitanje da li smatraju da „Vrmac“ treba proglasiti Parkom prirode, 65% čitalaca je odgovorilo potvrdno, dok je 35% bilo protiv.
Stav da područje Park prirode treba da obuhvati vrh i nenaseljeni dio ima 38% anketiranih građana, čitavo brdo 27%, područje koje ne obuhvata građevinsko zemljište 20%, a da Park treba da bude samo na državnoj imovini, njih 15%.
Na pitanje koje je, po vašem mišljenju, optimalno rješenje da se „Vrmac“ proglasi parkom prirode i da građani budu zadovoljni, čitaoci predlažu:
- Ne dirati privatnu imovinu – granica Parka da ide uglavnom do puta koji kreće od Trojice do kasarne i da ista ima neku namjenu
- Ograničiti se na uži region, zaobići privatna imanja koja imaju status građevinskog zemljišta
- Jedno preduzeće da gazduje, sve da se stavi u funkciju nadogradnje turističke ponude i dobrobiti svih žitelja mjesta oko Vrmaca! Koristiti iskustva Nacionalnih parkova i iz susjednih država!
- Dozvoliti da se na području gdje građani imaju svoje kuće, kontrolisano gradi i dograđuje. Na vrhu, izletničkom dijelu brda, napraviti dva restorana sa vidikovcima-Tivat/Kotor, trim i biciklisticke staze, sportske terene, uvesti električna vozila, omogućiti građanima kvalitetno korišćenje Vrmca kao što postoji u civilizovanim zemljama.
Vrmac staze – Vjeverice - Optimalno rješenje je da: Park prirode ne obuhvati zone koje su važećim planskim dokumentima predviđene za izgradnju, da se u III zoni zaštite ubuduće mogu proširivati naselja, shodno prostornim planovima, kako je i navedeno u Odluci – da se omogući bavljene tradicionalnim poljoprivrednim djelatnostima, da se studijom i odlukom jasno definišu dozvoljene i zabranjene aktivnosti, kao i ostala ograničenja za vlasnike parcela, da se imenuje upravljač parka prirode i da postoje čuvari parka. Prije svega, tamo ima spomenika i kulturnih dobara zapuštenih i punih smeća koje ostavljaju nesavjesni posjetitelji, treba odrediti precizne granice, tako da svi mogu da uživaju i vlasnici zemljišta, i lovci, i turisti. Nije teško postaviti stvari tako da niko nikome ne smeta, a da se u potpunosti valorizuju ideje Parka prirode. Ali, definitivno, treba odrediti nekoga ko će čitav prostor da održava na pravi način, samo proglašenje bez daljnjeg gazdovanja, ne vrijedi ništa. Isto je napravljeno sa Solilima koja su toliko zarasla u niskko rastinje da te ptice danas nemaju gdje da slete… tj. stanište je smanjeno jer se ne održava.
- Starosjedioci i njihovi nasljednici mogu graditi na svojim imanjima objekte stanovanja i poslovnih turističkih apartmana, restorana, suvenirnica, vinarija, farme stoke, itd. ogrančenih gabarita i arhitekture da se ne remeti pejzaž i kulturno nasljeđe. Novo JP treba da zaposli mještane iz tog prostora kao čuvare i dobre poznavaoce prilika. STOP mogućoj gradnji i betonizaciji! ZAŠTITITI fortifikacione objekte od daljnje devastacije. Rasčistiti, obnoviti i markirati sve stare pješačke staze i valorizovati ih kroz turističku ponudu. Lovce strogo kontrolisati. Dakle, SAČUVATI ovo što sada imamo za BUDUĆE generacije koje će biti mudrije od nas i koje će imati interes da čuvaju prirodu.
Ovo su samo neki od predloga učesnika ankete.
Koje su su to osnovne primjedbe građana sublimirao je za Boka News dipl. ing brodogradnje Vitomir Vujović, starosjedilac sa Prčanja:
