16 C
Kotor

Slušaj online radio

Kotoru je potrebna nova Strategija održivog razvoja kruzing turizma – Anketa je pokazala…

Kotor održivi kruzing turizam- foto Boka News

Nova strategija održivog razvoja kruzing turizma u Kotoru je nužnost, ali kako će ona izgledati za sada je nepoznanica. U ovom trenutku je, isto tako velika nepoznanica kako će nakon okončanja pandemije koronavirusa izgledati svjetska kruzing industrija, odnosno po kojim će novim epidemiološko-ekonomskim pravilima ona funkcionisati.

To je najkraći rezime teme o budućnosti kotorskog kruzing turizma kojom se portal „Boka News“  bavio u sklopu projekta „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“.

Kruzing industrija u Boki je blokirana već više od godinu dana, koliko su na snazi do danas neizmijenjene mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela za spriječavanje širenja zaraznih bolesti (NKT), a kojima je uvedena zabrana uplovljavanja putničkih brodova na kružnim turističkim putovanjima u crnogorske luke. Prije toga, Kotor i Boka Kotorska, poslije Venecije i Dubrovnika, bili su treća najposjećenija kruzing destinacija na Jadranu i jedna od najposjećenijih na Mediteranu. To je, sa jedne strane, činilo kruzing najbrže rastućim segmentom ukupne crnogorske turističke privrede, ali je sa druge, izazivalo zabrinutost zbog mogućih negativnih ekoloških implikacija dolazaka i boravka velikog broja kruzera u osjetljivom ekološkom ambijentu Boke. Sa treće strane, nerijetko je produkovalo i manje ili više otvoreno iskazivanje nezadovoljstva dijela lokalnog stanivništva i aktivista NVO zbog gužvi i drugih problema koje dolazak velikog broja turista za kratko vrijeme, pričinjava životu lokalnog stanovništva u Kotoru.

Zahvaljujući odluci nekadašnjeg NKT-a o zabrani dolazaka kruzera u Crnu Goru koja je na snazi od 13. marta prošle godine, Bokelji, prije svega Kotorani, već godinu dana imaju totalno zatišje na moru, u zalivu i priliku da vide i iskuse sve prednosti, ali i mane života bez kruzera i turista koji sa njima dolaze u ovaj kraj. Jedini izuzetak od te monotonije bilo je nekoliko prošlogodišnjih uplovljavanja, uz posebnu dozvolu tadašnjeg Ministarstva pomorstva i saobraćaja, manjeg francuskog kruzera „Le Champlain“ od 9.900 tona sa ukrcanim putnicima, ali se taj brod nije zadržavao niti pristajao, već bi samo napravio krug kroz zaliv do Kotora i odmah nastavljao dalje putovanje. Inače, prošle godine je prije pojave pandemije covida, u Luci Kotor bilo planirano uplovljavanje čak 560 kruzera, ali je prije lockdown-a u luku podno zidina Starog grada, pristalo njih samo devet. Godinu ranije Kotor je posjetilo 490 putničkih brodova na krupnim turističkim putovanjima koji su u Kotor doveli oko 650 hiljada putnika. Broj dolazaka brodova u 2019. porastao je 15% u odnosu na 2018, dok je putnika sa kruzera bilo čak za trećinu više nego 2018. Osim direktnih prihoda koje kruzeri ostavljaju preduzeću Luka Kotor za lučke i usluge pilotaže, procjene turističkih radnika govore da putnik koji u Kotor dođe ovim brodovima, u prosjeku tokom tih desetak sati svog boravka troši do 50 eura. Uz indirektne prihode koje od kruzera i njihovih putnika ostvaruje čitav lanac drugih ugostitelja, restoratera, trgovaca, autobuskih prevoznika, turističkih agencija i slično, to dovodi do ukupno procijenjenog ostvarenog prometa od oko 50 miliona eura koji je u 2019. u Crnoj Gori napravljen od kruzing turizma.

Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Kotor i Crna Gora sada su već godinu dana bez svih tih pozitivnih, ali i onih negativnih efekata masovnog kruzing turizma u Boki, pa je proteklih 12 mjeseci bilo i idelna prilika za preispitivanje načina na koji se do sada ovdje odvijala ta privredna djelatnost. Utisak je, međutim, da se generalno pozitivni odnos ovdašnje javnosti prema kruzerima, njihovim putnicima i ekonomskoj koristi koju oni donose, nije promijenio, ali jeste ojačala svijet da bi svojevrsno „resetovanje“ koje je donijela korona, trebalo iskoristiti da se stvari u ovoj oblasti postave na druge, prvenstveno ekološki i sociološki mnogo održivije i prihvatljivije osnove.

„Boka News“ je sprovela online anketu među čitaocima našeg portala od kojih se preko polovine (52%) izjasnilo da podržava masovni kruzing turizam kakav je bio i prije početka pandemije, ali i većinski iskazalo stav (55%) da treba ograničiti ukupan broj dolazaka kruzera u Boku na dnevnom nivou i na nivou godine. Za ograničavanje broja turista sa mega-kruzera koji na dnevnom osnovu mogu posjetiti Kotor je 47% naših ispitanika, dok 53,4% anketiranih smatra da i dalje treba dozvoljavati sidrenje mega-kruzera u akvatorijumu luke pod zidinama Starog grada. Preko četiri petine anketiranih (81%) podržava  dolazak manjih kruzera sa manjim brojem putnika, a gotovo polovina (49%) mišljenja je da je bolje podići cijenu i kvalitet usluga i na taj način imati manji broj turista koji bi doveli do približno istih ekonomskih efekata.

Prilikom izražavanja mišljenja i sugestija da li uopšte, i ako je odgovor „da“, na koji način treba dalje razvijati kruzing turizam u Boki, većina ispitanika u anketi „Boka News“-a složila se u ocjeni da treba naći adekvatnu mjeru između velikog interesovanja kruzing kompanija i putnika koji dolaze u Kotor i objektivnog ekološkog i prostornog “nosećeg kapaciteta” Boke i Kotora kao turističke destinacije. Čak 90% anketiranih u tom smislu, smatra da je Kotoru u budućnosti potrebna nova Strategija održivog razvoja kruzing turizma.

Vladimir Jokić

„I sam sam učestvovao u anketi vašeg portala dok je ona trajala. Drago mi je da se ona desila i posebno bih pohvalio činjenicu da je i ona jedan doprinos budućoj najširoj mogućoj i sveobuhvatnoj javnoj raspravi koju mi kao lokalna vlast u Kotoru i predstavnici Opštine koja je većinski vlasnik preduzeća Luka Kotor AD, namjeravamo organizovati i sprovesti na temu budućeg razvoja kruzing turizma u Kotoru u Boki. Preliminarni rezultati ove ankete koje sam vidio, i ovakvi, daju prilično dobar nagovještaj o pravcu kojim bi se, kada je ovo u pitanju, trebalo kretati“- rekao je za „Boka News“ gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.

On je istakao da se i kroz ovu anketu „vidi nekoliko stvari oko kojih se svi mi slažemo“.

„Prva i osnovna je da je nama kruzing turizam neophodan. Druga stvar je da ako imamo luku, trebaju nam i brodovi u luci da bi ona, u pravom smislu te riječi, bila luka. Treća stvar je da moramo da kontrolišemo broj brodova i način njihovog dolaska u Kotor, i u tome se apsolutno svi slažemo. Četvrto – neophodno je da naš grad pozicioniramo na način da se Kotor predstavi kao destinacija koja jeste prestižna. Pored Venecije i Dubrovnika, Kotor treba da bude treća prestižna kruzing destinacija na jadranskoj obali i mi tako treba da kažemo da je ‘ponekad i manje više’ i da u svemu nađemo pravu mjeru“- podvukao je Jokić. Naglašava da ako Venecija kao jedan od svjetski najprepoznatljivijih gradova i najpoželjnijih turističkih destinacija uopšte, ili isto tako i Dubrovnik, ipak imaju potrebu za kruzing turizmom i kruzerima, onda i Kotor koji se po broju velikih hotela i drugih turističkih kapaciteta kakve imaju u Dubrovnik i Venecija, ne može sa njima upoređivati, svakako da ima potrebu za kruzingom. „Nije ovdje potrebno izmišljati toplu vodu. Dubrovnik je još 2017. započeo sa platformom „Respect the City“ koja pametno ogrančava broj turista i kruzera koji istovremeno mogu posjetiti Dubrovnik i na taj način sprječava kako gužve, tako i unapređuje kvalitet boravka tih gostiju, ali istovremeno i kvalitet života lokalnog stanovništva. Upravo je u tim smanjenjima tzv. ‘špiceva’ ključ za održivi razvoj i funkcionisanje jedne turističke destinacije kakva je Kotor“- naglasio je Jokić dodajući „da ovdašnja javnost koja zbog gužvi skoro sav svoj odijum usmjerava prema kruzerima, zaboravlja da u Kotor godišnje stigne jednaki broj turista-izletnika autobusima iz okrušženja, kao što grad posjeti dolazeći na putničkim brodovima za kružna turistička putovanja.

Kotor 2018. foto Boka News

Naš sagovornik ističe da je pandemija napravila toliko problema turističkoj privredi da  trenutno čak ni sama kruzing industrija još ne zna kako će ubuduće taj segment funkcionisati. On je najavio da će, ipak, odmah nakon skorog izbora novog Borda direktora Luke Kotor AD na sjednici Skupštine akcionara 7. aprila, i nakon toga, skorog imenovanja novog izvršnog menadžmenta, biti otvorena „široka javna rasprava koja će  uključiti ne samo zainteresovane iz Luke Kotor i pomorske industije, već apsolutno najširu moguću javnost“. Njen cilj će, ističe Jokić, biti da „sagledavajući sve ono što su potrebe svih onih subjekata koji su ‘naslonjeni’ na kruzing turizam, dođemo do neke vrste strategije kako ćemo to dalje razvijati“.

„U toj jednačini koja se mora rješavati, postoji više nepoznatih, a glavna nepoznanica danas jeste to kako će kruzing industrija u budućnosti uopšte funkcinisati. Nije pitanje da li će kruzeri ploviti – hoće, nego ko će biti gosti na tim brodovima, na koji način će oni biti zaštićeni, da li će se čekati potpuna vakcinacija kompletnog stanovništva, koje će biti mjere predostrožnosti zbog virusa, na koji način će se kruzeri kao zatvoreni sistemi štititi od infekcije- sve to su danas otvorena pitanja i za samu industriju, ali i za destinacije na kojima kruzeri pristaju“- istakao je Jokić.

Kotor - foto Boka News
Kotor – foto Boka News

U svakom slučaju, zbog teških ekonomskih posljedica koje je pretrpjela u protekloj godini kada joj je osnovna djelatost bila blokirana, Luka Kotor AD neće u skorije vrijeme moći da krene u realizaciju svog višemilionskog investicionog programa kojim je prije dvije godine kod Vlade izdejstvovala dobijanje prioritene koncesije na 12 godina. To znači da u skorije vrijeme neće biti gradnje pilona za sigurniji privez megakruzera uz kotorsku rivu, niti postavljanja priveznih plutača u moru ispred Dobrote, a što je do sada u najvećoj mjeri dijelilo ovdašnju javnost. Zbog nemogućnosti da se investicioni program realizuje u vremenskom periodu definisanom koncesionim ugovorom, biće otvoreni pregovori sa Vladom da se te obaveze odlože, ali i da se Luci Kotor kao firmi u većinskom opštinskom vlasništvu, kroz adekvatne zakonske izmjene, obezbijedi da“, kako kaže gradonačelnik Jokić „jedanput pitanje koncesija stavi ad acta, te da mi kao Kotorani ne bismo nakon 12 godina i isteka koncesije, strahovali hoće li ključevi našeg grada ostati u našim rukama.“

„Upravo ova kriza i ova pauza izazvana koronom, stvorili su mogućnost da se razmišlja kako dalje i kako naprijed i da se napravi jedna, da kažem, dugoročna strategija na koji način ćemo koristiti naše resurse. Luka i more i naš geogradski položaj jesu naši resursi, ali taj resurs nije neiscrpan – on ima svoje kapacite, ima svoja ograničenja i mi moramo dugoročno da gledamo kako da taj resurs ne iscrpimo. Sa druge strane, moramo imati u vidu činjenicu i da je veliki dio naše turističke industrije godinama uspostavljan i razvijan u pravcu da se prilagođavao kruzing turizmu. Nije moguće, preko noći, taj dio naše privrede „srezati“ ili usmjeriti na neku drugu vrstu poslovanja. Zato moramo biti veoma oprezni i u jednom i u drugom pogledu – da nađemo neki optimalni put  koji će značiti i očuvanje resursa, ali i stvoriti mogućnost prilagodbe na cijelu ovu novu situaciju.“- zaključio je gradonačelnik Jokić.

*Projekat „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ je  dio projekta „Media for All“. Projekat realizujemo uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.

Najčitanije