Otok Krk je sa stažem od 18 godina hrvatski pionir u odvojenom prikupljanju otpada. Dosegnuo je visokih 60 posto, a cilj mu je 70 do 75 posto, što će mu omogućiti da što manje preostalog, miješanog komunalnog otpada odvozi u centar Marišćinu gdje za njega plaća 130 eura po toni.
Sustav odvojenog prikupljanja otpada za grad Krk i šest otočkih općina provodi komunalno društvo “Ponikve Krk”.
Da bi taj sistem bio cjelovit, pomoćnik direktora Ivan Jurešić kaže da uz kamione i raznobojne kante te podzemne i polupodzemne spremnike, imaju i sistem za sortiranje i kompostiranje, koji su izgradili 2005., kako bi ono što njihovi korisnici odvojeno prikupe mogli obraditi i poslije plasirati kao sekundarnu sirovinu.
Kaže da iako su im ulazni troškovi veći nego zarada od prodaje sirovina, opet su manji od odvoza svega toga u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćinu.
Papir i karton, te aluminij i željezo prodaju, plastiku predaju bez naknade, a za neke stvari moraju i platiti da im ih preuzmu. Preostali dio, odnosno miješani komunalni otpad unazad tri godine više ne odlažu na odlagalište na Krku, nego ga, u skladu sa zakonskom obavezom, moraju odvoziti u centar Marišćinu.
“Na otoku Krku 60 posto otpada odvajamo, a 40 posto ostatnog dijela odvozimo u Marišćinu. Naš zadatak je da unaprijedimo sistem odvojenog prikupljanja otpada jer je svaka tona otpada koju odvozimo u Marišćinu za nas trošak od 130 eura po toni”, ističe Jurešić.
Počeli s 13 posto odvojenog otpada
Otpad su odvojeno počeli prikupljati 2005., počeli su s 13 do 15 posto, u vrijeme kada je to bila zakonska obaveza samo na papiru. Ustanovili su problem s kapacitetom svog odlagališta i shvatili da ako se žele ozbiljnije baviti turizmom, moraju nešto ozbiljnije poduzeti.
“Naš primarni cilj je bio smanjiti količine otpada koje se odlažu na odlagalište i da dočekamo izgradnju centra Marišćina, jer je Ministarstvo još 1996. odredilo da će u Hrvatskoj postojati centri. Marišćina u Rijeci otvorena je tek 2018., pa je imala nekih problema u radu, a ima ih i dan-danas.
Na Krku su iz godine u godinu povećavali postotke odvojeno prikupljenog otpada, sada im je cilj dostići 70-75 posto, a u tome im je važna i edukacija stanovnika. Provode je s djecom, a imaju i eko-patrole koje su na raspolaganju otočanima u davanju savjeta. Besplatno im i dijele kompost.
Svako kućanstvo i svaki gospodarski subjekt na otoku ima pet kanti – plavu na papir i karton, žutu za plastiku i sitne metale, smeđu za biootpad, crnu za staklo i zelenu za miješani komunalni otpad. Imaju i poluukopane i ukopane spremnike na koje će postaviti “otpadomjere”, koji će očitati karticu korisnika i evidentirati njegovu količinu otpada.
Četiri kante, one koje zovu “korisni otpad” dovoze u svoje reciklažno dvorište, a peta s miješanim komunalnim otpadom se putem pretovarne stanice odvozi u centar Marišćinu.
U reciklažnom dvorištu na Krku nalazi se sortirnica gdje se papir i karton dodatno sortiraju na još tri frakcije, a plastika i metali na još pet frakcija. Sortirani otpad se zatim balira, preša i mota u kocke, te predaje trgovcu.
U reciklažnom dvorištu nalazi se i kompostana, gdje se od biootpada dobiva kompost. Zelenilo, panjevi i granje se melju i plasiraju uglavnom u Sloveniju i Austriju za toplane, za grijanje.
Tvrtka Ponikve ima i tri solarna panela – na zgradi sortirnice od 136 kilovata, na zgradi pretovarne stanice od 75 kilovata i na upravnoj zgradi, nadstrešnici na parkiralištu od 45 kilovata. Time pokriva oko 80 posto svojih potreba za strujom.
Ostala “zelena” postignuća
Otok Krk ima i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda – zasad mehanički, a do ljeta 2024. bit će pušteni u funkciju i biološki. Na otoku je 19.800 stanovnika, a tijekom ljeta 130-140.000.
I gradonačelnik Krka Darijo Vasilić ponosan je na postignute rezultate u odvajanju otpada.
Ističe i ostala “zelena” postignuća, uveli su LED rasvjetu, te elektromobilnost čime su sve terenske službe, a i gradonačelnika opremili s elektro-vozilima.
Na otoku su izgradili 11 javnih elektro punionica, grade ih još, i na njima se besplatno pune elektro-automobili od 1. oktobra do 1. aprila. Na sedam lokacija izgradili su punionice za elektro-bicikle, a takvi bicikli mogu se i iznajmljivati. Na puno javnih objekata postavili su solarne elektrane, na brdu iznad Baške bit će od pet megavata i razmatra se da ju izgrade kao komunalnu u kojoj bi osnivačka prava imale sve lokalne samouprave.
Kaže da već sada jako puno građana proizvodi toplu vodu preko solarnih panela na svojim krovovima, ali u manjem broju i struju i to zbog birokratski zahtjevne procedure HERA-e i HEP-a. Razmišljaju i o gradnji vjetroelektrane na lokacijama s jakim udarima vjetra.
Vasilić je naglasio i činjenicu da je Krk grad s najvećim rastom broja stanovnika od svih gradova u Hrvatskoj. Na popisu stanovništva 2011. imao je 6250 stanovnika, a 2021. 6850, ima i najmanju stopu iseljavanja, te rast nataliteta. Krk nema prirez i jedan je od rijetkih gradova koji nema porez na potrošnju u ugostiteljstvu.
Krk je odabran da bude “Zeleni grad prijatelj” na ovogodišnjoj 25. obljetnici Zbora novinara za okoliš i dodjele “Velebitske degenije”, nagrade koju dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje radove s područja zaštite okoliša i prirode koja će biti 21. travnja, uoči Dana planeta Zemlje.
