
Mimoza (Acacia dealbata) više od pola vijeka sinonim je za toplu i sunčanu zimu na hercegnovskoj rivijeri. Žutom cvijetu u čast od 1969. godine organizuje se jedinstvena svetkovina “Praznik mimoze”, a u okviru festivala od januara do početka marta odvijaju se pučke svečanosti i veliki broj turističkih, zabavnih, kulturnih, sportskih i drugih programa.
O ovom cvijetu i prazniku dosta se zna, ali je manje poznato da u Herceg Novom – u vrtu dr Relje Živojinovića raste ljetna mimoza (acacia karroo) koja cvate u junu i julu.
Njegove žute “bobe” mnogo su veće od onih koje ima Acacia dealbata. Stablo može da naraste više od deset metara, a zbog intenzivnog, zamamnog i ugodnog mirisa zovu je i – mirisna mimoza. Zbog ogromnih bodlji, kojima se brani od žege sunca, zovu je i – strašna mimoza.

U vrt dr Živojinovića stigla je prije dvadesetak godina kao poklon iz Dubrovnika.
Sada u vrtu ima nekoliko mladih stabala koje dr Živojinović namjerava da pokloni gradu i posadi u parku bivšeg hotela Boka u centru grada. Njegov vrt je jedan od najlješih, i biljkama najbogatiji u ovom dijelu Boke i do sada je dr Živojinović u nekoliko navrata poklanjao biljke lokalnoj zajednici I organizovao njihovo sađenje na javnim površinama.

Ljetna mimoza (accacia karroo) rasprostranjena je u južnoj Africi i južnoj Australiji. Raste na rubu pustinja, ne zahtijeva gotovo nikakvu njegu, raste vrlo brzo i odlično podnosi sušu. Vrlo je prilagodljiva i raste u različitim klimatskim uslovima i nadmorskim visinama. U prvim danima kolonizacije južne Afrike, stablo je korišteno za gorivo, stočnu hranu i hlad, ali i za konstrukcija točkova, stubova i seoske opreme.
Accacia karroo je sposoban da proizvede sjemenke već od rane dobi, otporan je na vatru i formira guste trnovite “ograde” i može se ponašati invazivno, zbog čega je u nekoliko država Australije proglašen korovom.
/Slavica Kosić – Boka News/