Ekspresno brz povratak otpisanog predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji za Maticu Boke predstavlja završni čin napora Vlade da protivustavnim zakonskim rješenjima „strateškim investitorima“ otvori put za konačni nasrtaj na privatnu imovinu građana -saopštila je danas Matica Boke.
Zakon predlažu poslanici DPS Predrag Sekulić, Marta Šćepanović, Željko Aprcović, Nikola Rakočević i Jovanka Laličić, a podržala ga je i Vlada. Pored ostaloga, zakon daje Vladi široke mogućnosti da nešto proglasi javnim interesom kako bi nekom oduzela imovinu, skraćuju se rokovi za postupak eksproprijacije, vlasnik imovine moći će da se žali na visinu naknade za oduzetu imovinu, ali to ne odlaže postupak eksproprijacije, a taj za koga se oduzima zemljišta moći će čak da uđe u posjed te imovine i prije pravosnažanosti rješenja o eksproprijaciji. Protiv toga se prije tri godine izjasnili ombudsman i Evropska komisija, kao i NVO sektor u Crnoj Gori, te najveći dio opozicionih stranaka.
„Javnost podsjećamo da je ovaj zakonski predlog prije tri godine podijelio sudbinu srodnih kontroverznih zakona, kada je nakon javnih tribina i amandmana Matice Boke i primorskih NVO, kao i opozicionih poslanika povučen iz skupštinske procedure. Očigledno je da su donošenjem katastrofalnog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata u krnjem parlamentu Crne Gore širom otvorena vrata za ovakva i slična zakonska i podzakonska rješenja. Manipulativan odnos prema definisanju „javnog interesa“ po mjeri investitora, formiranje Vladine „prijeke“ komisije koja treba da odredi iznos „pravične“ naknade građanima po hitnom postupku i iznad svega uvrštavanje u dnevni red Skupštine bez javne rasprave, dovoljno govore o čemu se radi.”- saopštila je juče Matica Boke.
Ta NVO ukazuje na činjenicu dap o predlogu poslanika DPS, nije predviđeno da nepokretnosti, koje je korisnik eksproprijacije izgradio na ekspropriisanom zemljištu, poslije izvjesnog perioda (30-50-99 god.) pripadnu državi Crnoj Gori.
“Ovo totalno poništava i obesmišljava institut „Javni interes“ i otvara vrata žestokoj i beskrupuloznoj korupciji, i potire javnost, opštost i neophodnost eksproprijacije. Ako se toma doda neusklađenost sa pravnim tekovinama EU, gdje stoji da ne postoji propis EU sa kojim bi se mogla izvršiti ocjena usklađenosti crnogorskog zakona, u predloženom dokumentu, uz podsjećanje da je delegacija EU i 2015. godine upozoravala na neophodnost „očuvanja ravnoteže i proporcionalnosti između državnih interesa i prava pojedinaca“, onda se naziru i posljedice ovakvoga zakonskog rješenja.”- poručuju iz Matice Boke.
Oni ističu da hrvatski Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade, kao zakon članice EU, “koji je uveliko prepisan u crnogorskom Zakonu o eksproprijaciji, ne poznaje nikakvu naknadu osim tržišne, pa su crnogorski zakonopisci mogli i tu normu da prepišu.” Ukazuju da će se preko leđa građana najviše lomiti norma novog zakona koja predviđa stupanje u posjed eksporpiisane imovine bez prethodne njene isplate i pravosnažnosti riješenja o ekspropijaciji, “a trajanje sudskih sporova vezanih za određivanje naknade može prolongirati do vječnosti.”
“Nakon donošenja famoznog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, po Boki i Primorju za svega par mjeseci na pjeni od mora niklo je na desetine višespratnica. Ne treba imati previše mašte pa zamisliti šta i nas i zaleđe na trasi autoputa, Buljarici ili Velikoj ulcinjskoj plaži ili Valdanosu, Jazu, Luštici, očekuje kad Zakon o eksproprijaciji ukine preostale „biznis barijere“.- porulila je Matica Boke naglašavajući da je među predlagačima kontroverznog zakona dvoje poslanika DPS sa primorja – Jovanka Laličič iz Tivta i Željko Aprcović iz Kotora. Njih dvoje su pozvali da građanima objasne “lične i društvene „benefite“ protivustavnog nasrtaja na privatnu imovinu”, a poslanike u Skupštni Crne Gore da dobro razmisle “prije nego što dignu ruku za ovakav zakonski predlog koji će imati dalekosežne i teške posljedice.”
“Kako bi očuvali dosljednost u odbrani prava građana, Matica Boke će ukoliko predlog Zakona o eksproprijaciji prođe skupštinsku proceduru, reagovati žalbom kod Ustavnog suda Crne Gore.“- zaključuje se u saopštenju Matice Boke.
