29.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Međunarodna nagrada Književni plamen za 2023. godinu nobelovki Olgi Tokarčuk

Književni plamen – Olgi Tokarčuk za 2023. godinu – foto Mediabiro

Međunarodna nagrada Književni plamen za 2023. godinu u subotu je u Budvi dodojeljena poljskoj nobelovki Olgi Tokarčuk za 2023. godinu, u okviru festivala Ćirilicom.

Nagradu je uručio izdavač Predrag Uljarević, a svečana ceremnoji je održana u okviru festivala Ćirilicom.  Članovi žirija za dodjelu ove nagrade su: predsjednik nobelovac Mario Vargas Ljosa, a ostali članovi su izdavač Predrag Uljarević, profesori Sonja Šundić Tomović, Siniša Jelušić i operativni sekretar žirija Aleksandar Jerkov.

Olga Tokarčuk rođena je 1962. u Sulehovu, na zapadu Poljske. Po vokaciji je psiholog, nakon završenih studija na Varšavskom univerzitetu radila je kao psihoterapeut.  Olga Tokarčuk je romanopisac, esejist, scenarist i pesnik, nesumnjivo vodeće ime poljske književnosti, dobitnica je brojnih književnih priznanja i nagrada. Olga Tokarčuk je dvostruka dobitnica nagrade „Nike“, najveceg priznanja koje se dodeljuje poljskim piscima: 2008. godine za roman Beguni i 2015. godine za monumentalno delo Knjige Jakovljeve. Dobitnica je i međunarodnih priznanja, kao što su nemačka „Brückpreis“, slovenačka „Vilenica“, švedska „Kulturhuset Stadsteatern“. Vrhunac njene književne karijere predstavljaju dva priznanja: britanska nagrada „Booker“ 2018. za roman Beguni, i Nobelova nagrada za 2018. godinu.

  Potom se publici obratio predsjednik savjeta za kulturu opštine Budva Predrag Zenović:

Predrag Zenović predsjednik Savjeta za kulturu Budva govorio je o časti prijestonice turuzma  da ugosti dobitnicu Nobelove nagrade. On je istakao da svojim djelom i životom Olga Tokarčuk  baštini vrijednosti humanosti, empatije,  slobode i jednakosti koje itekako nedostaju savremenom  društvu na globalnom nivou.  Njena književnost jedan je od glasova koji daje predivan tonalitet simfoniji koja se zove književnost istakao je Zenović.

Profesor dr. Aleksandar Jerkov, operativni sekretar žirija pročitao je obrazloženje žirija u kome se ističe:

Žiri za dodjelu međunarodne nagrade Književni plamen, čiji je predsjednik njen prvi dobitnik i suosnivač Mario Vargas Ljosa, a članovi suosnivač Predrag Uljarević, vlasnik „Nove knjige“, i profesori Sonja Tomović Šundić, Siniša Jelušić i Aleksandar Jerkov (operativni sekretar žirija), imao je težak i vrlo lijep zadatak da u devetoj godini plamena koji pročišćava književnost i društvo produži blistavi niz dobitnika nagrade. Žiri je jednoglasno odlučio da ovoj maloj antologiji svjetske književnosti pridruži poznato ime istaknute poljske, evropske i svjetske književnice Olge Tokarčuk.

Dobitnica niza najznačajnijih nagrada, i Nobelovog priznanja, Olga Tokarčuk je dala višestruki stvaralački doprinos idejama slobode i ravnopravnosti. Djelo i kritička riječ ove književnice pogađali su u samo središte problema savremenog svijeta, što je jedan od dodatnih razloga da njen opus bude u fokusu Književnog plamena čija je koncepcija da se nagrađuju velika književna ostvarenja koja imaju snažan pečat volje da se savremeno društvo učini boljim. Djelo Olge Tokarčuk je i kod nas, posebno zahvaljujući trudu njene prevoditeljke, dobro poznato, rado čitano i veoma uvažavano. Razlozi za to su višestruki i ne daju se sažeto navesti, no žiri je imao u svesti više poetičkih odlika. Jedna od njih je raznolikost pisanja u kojem se nadmeću sloboda imaginacije i odgovornost mišljenja, dubina poznavanja kulturne istorije i stvaranje novih svjetova. Ona bira vremena u kojima se prelamaju važna pitanja za razvoj civilizacije, posebno ona u kojima se dovodi u pitanje tolerancija neophodna da bismo skupa živjeli i jedni druge uvažavali. Njeni  romani poput Pamtiveka ili Knjiga Jakovljevih su izvanredno složeni, originalno zamišljen i na poseban način komponovani. Ona umije da se kreće od potrage za knjigom i sviranja na bubnjevima, do zavirivanja u donji svijet i ispitivanja bizarnih priča, od ognozije kao vizije jedne želje u zajedništvu do empuziona kao upozorenja ‒ da na ovaj način podsjetimo na neke od naslova njenih knjiga, tj. ogleda.  Sposobnost da se grade nadahnute vizije cijelih svijetova, oblikuju čitavi katalozi neobičnih sudbina i da se svijetu u kojem živimo postavljaju promišljena pitanja, sa vrlo izazovnim i neugodnim posljedicama, ističe ovu savremenu spisateljicu koja je i posle najviših priznanja nastavila da stvara remek-dela.

Olga Tokarčuk je tvoriteljka književnih svjetova koji izazivaju uzbudljivo osećanje stvarnog postojanja i fikcije, igre duha koji želi više, bolje i lepše. U vremenu u kojem se najstrašnija zverstva odigravaju diljem svijeta i u Evropi, dok se smenjuju bijeda, neimaština, jad, otimačina i sijanje smrti, ubiranje plodova čelične sjetve, djelo Olge Tokarčuk i trud Književnog plamena bi da se tome svuda i zauvek stane na put. To je društvena misija da se u fikcionalnom plamenu sve pročisti. To vredi i za Crnu Goru i zemlje koje je okružuju, kao i za Evropu koja umije da ne vidi šta čini i sebi i drugima, da ne govorimo o gorim i agresivnijim silama. Snagom svoje reči i stava, ova autorka je svoje književne svjetove odjenula posebnom vrstom protestnosti protiv deformacija: njena proza vuče ralo književnosti po muci rđave savjesti.

Žiri je imao čast i zadovoljstvo da nagradi ovu istaknutu književnicu kojoj je pripalo deveto, predjubilarno priznanje Književni plamen Marija Vargasa Ljose.

Međunarodni značaj ove prestižne nagrade uveličao je i veliki španski i svjetski pisac Havijesr Serkas, dobitnik nagrade Književni plamen za 2023. godinu koji se obratio putem video linka publici i rekao sledeće:

Želio bih da pošaljem pozdrav prijateljima nagrade „Književni plamen“.

Za mene je to bila velika čast, najiskrenije, ova nagrada (koju sam dobio) prošle godine, velika čast zato što je to nagrada koju su dobili pisci prema kojima osjećam maksimalno poštovanje počev od Marija Vargasa Ljose, ali zapravo su svi dobitnici nagrade pisci koje sam skoro sve mnogo čitao neke poznajem i lično, mislim da je to izuzetna nagrada na kojoj sam zahvalan iz sveg srca osim toga.

Zahvaljujući nagradi Književni plamen upoznao sam zemlju meni dotad nepoznatu poznajem neke balkanske zemlje u koje sam putovao, u neke od njih prilično često ali nisam poznavao Crnu Goru i ne samo što sam tu zemlju upoznao i posjetio i malo putovao po njoj već sam upoznao i predivne ljude i stekao prijatelje ukratko, bilo je to prelijepo i bogato iskustvo.

Jedino što mogu da kažem jeste da bih voleo da ova nagrada nastavi da se dodeljuje još mnogo godina i da se laureati budu izuzetno značajni pisci kao i do sada i da se vidimo što prije, hvala za sve i do skorog susreta.

Predrag Uljarević, saosnivač nagrade i direktor izdavače kuće Nova knjige je uručio nagradu Književi palmen Olgi Tokarčuk i u svom govoru rekao:

S najvećim zadovoljstvom Nova knjiga ponovo dočekuje jednog velikog svjetskog pisca koji je večeras naš sagovornik.

Književni plamen – Olgi Tokarčuk za 2023. godinu – foto Mediabiro

Knjige Olge Tokarčuk su velike priče našeg vremena. U njih staju veliko i duboko iskustvo istorije i filozofije, trajanja i savremenosti, sumnje i strasnog istraživanja. Poslije tih knjiga ni naše iskustvo nije ostajalo isto.

Kada smo 2015. godine, zajedno s nobelovcem Mariom Vargasom Ljosom, osnovali Međunarodnu književnu nagradu „Književni plamen“, postavili smo sebi najviše ciljeve i poželjeli za naše čitaoce i za našu kulturnu sredinu najbolje.

Najbolje pisce, najbolje knjige, najupečatljivije književne i kulturne događaje.

Nagrada „Književni plamen“ počivala je od trenutka osnivanja i od prvih zamisli na ideji vrhunske književnosti i na potrebi da se i u našem društvu održava stalno otvoreni razgovor čitalaca i velikih pisaca našeg vremena.

Nismo željeli da se zatvorimo u bilo koje okvire, niti da prihvatimo liniju manjeg otpora kao svoj izdavački, kulturni i ljudski izbor.

Osnivajući nagradu „Književni plamen“, imali su u vidu pisce kao što je Olga Tokarčuk. Nismo željeli još jednu od mnogih književnih nagrada, niti smo htjeli obične i rutinske događaje. Čitajući pisce „Književnog plamena“ i predstavljajući njih i njihove knjige među našim čitaocima, mi nastojimo da naša sredina bude dio evropske kulture i međunarodnog književnog i kuturnog dijaloga. To se ne može postići bez visokih kriterijuma i bez najboljih mjera. Na tragu tog nastojanja „Književni plamen“ je postao međunarodno prestižna nagrada i na to smo ponosni.

Za osam godina postojanja Nagrade „Književni plamen“ doveli smo više nobelovaca u Crnu Goru nego što je nobelovaca posjetilo Crnu Goru u njenoj modernoj istoriji.

Autoritet Marija Vargasa Ljose, stalnog predsjednika žirija, bio je najbolja moguća preporuka značaja Nagrade „Književni plamen“.

Tom autoritetu pridružila su se dela i imena dosadašnjih dobitnika ove nagrade – od Marija Vargasa Ljose do Havijera Serkasa, od Orhana Pamuka do Klaudija Magrisa, od Margaret Atvud do Adanma Zagajevskog, od Irene Valjeho i Gabrijela Zaida, pa sve do naše večerašnje slavodobitnice Olge Tokarčuk. Osjećamo se počastvovani njenim prisustvom u našoj sredini i osjećamo se nagrađeni njenim knjigama.

Neki od dobitnika Nagrade „Književni plamen“ su nobelovci, neki će to, verujemo, postati, a svako od njih nagrađuje svoje čitaoce na svim jezicima na kojima se pojavljuju njihov djela.

„Vjerujem da je u čitavom tom fenomenu zvanom književnost upravo čitanje njegova suština“, napisala je u jednoj prilici Olga Tokarčuk.

Autorka BegunaPamtiveka i Knjiga Jakovljevih tako je ispisala najljepšu moguću pohvalu čitanju. Čitanje oživljava knjige, a čitalac postaje saučesnik pisca. Prisustvujući večeras ovoj svečanosti na kojoj Olga Tokarčuk prima Nagradu „Književni plamen“, svi se mi osjećamo pomalo kao saučesnici i sagovornici njenih knjiga.

Čestitam Olgi Tokarčuk Međunarodnu književnu nagradu „Književni plamen“ i radujem se njenom prisustvu u našoj sredini! Njene knjige su tu već godinama.

U svojoj besjedi povodom dobijanaj nagrade Knjižavni plamen, dobitnica Olga Tokarčuk je istakla sledeće: 

Olga Tokarčuk u besjedi prilikom primanja nagrade podsjetila je na pripovijest o Kadmu i Harmoniji ali i suptilnu književnosti koja po njenom mišljenju nije nista do dokumentovanja neprestanog Pada čovjekovog u kojem je , na sreću, sadržan i element radosti.

Na kraju programa a dobitnicom nagrade Književni plamen razgovor o književnosti je vodio književni kritičar Petar Arbutina, koji je uredio većinu knjiga Olge Tokarčuk objavljenih na srpskom jeziku, a potom se autorka družila sa čitaocima i potpisivala svoje knjige.

Najčitanije