Brodovi kompanije Crnogorska plovidbe iz Kotora tokom prošle godine imali su više situacija tzv. ispadanja iz najma (off hire) u kojima su gubili ionako nisku vozarinu za koju su bili uzeti u zakup od unajmitelja, firme „Sea Pioneer“ iz Londona.
Prema izvještaju menadžmeta Crnogorske plovidbe o poslovanju u 2020. koji je objavljen na sajtu Poreske uprave, brodovi „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ lani su imali ukupno preko 10 dana vremena u kojem su bili u „off hire“ statusu i tokom kojeg su gubili svaku, pa čak i simboličnu zaradu po niskim vozarinama za koje su lani plovili za „Sea Pioneer“. Po zvaničnoj računici meandžmenta CP, dva broda su na taj način izgubila ukupno oko 69.250 dolara najamnine koju bi inače, platio „Sea Pioneer“, iako je taj gubitrak zapravo gotovo duplo veći jer su lani vozarine na svjetskom tržištu brodskog postora za tzv. handy size bulkcarriere kakvi su i brodovi Crnogorske plovidbe, bile skoro dvostruko veće od onih za koje je svoje brodove u tzv. time charter sa londonskom firmom zaključivao menadžment Crnogorske plovidbe (CP).
Kako su „Vijesti“ već objavile, bivši DPS-SD-BS Odbor direktora i još uvijek aktivni izvršni direktor CP Slobo Pajović (DPS), lani su „Sea Pioneeru“ brodove državne pomorske kompanije iz Kotora davali u tzv. vremenski najam po vozarinama koje su tokom najvećeg dijela vremena, bile skoro dvostruko niše od tržišnih, a ista praksa je nastavljena i u prvom polugodištu ove godine. Trenutmo „Kotor“ i „Dvadesetprvio maj“ voze u najmu „Sea Pioneera“ za dnevnu vozarinu od 7.600 dolara, dok su cijene na svjetskom tržištu brodskog prostora trenutno takve da se handy size bulkcvariineri na period od šest mjesei na koji ih trenutrno izdaje CP, zaključuju po cijenama koje se kreću čak i od 22 do 26.000 dolara dnevno. Vozarine za time charter ugovore na dvije godine trenutno su na nivou od 14.500 – 15.000 dolara dnevno što je duplo više od onih po kojima su angažovani brodovi CP. Samo u prvom polugodištu ove godine, CP je na taj način izgubila najmanje oko 2,7 miliona dolara izmakle joj zarade, dok su podaci za prošlu godinu još tragičniji jer je ukupna prosječna vozarina po kojoj su lani vozili njeni brodovi, bila tek 6.059 dolara za “Kotor”, odnosno 6.428 dolara za “Dvadesetprvi maj”.
Ipak, sudeći prema izvještaju menadžmenta o radu kompanije u prošloj godini, CP je lani sebi dozvolila luksuz da njena dva broda ukupno duše od deset dana budu u tzv „off hire“ statusu odnosno, da zapucac za njih ne plaća ništa, jer su dolazili u situacije kada nisu mogli ispuniti ugovorom sa „Sea Pioneerom“, tražene uslove.
U pomorstvu se, pogotovo kod time charer ugovora, svaki izgubljen ne sat, nego minut, vrlo skupo plaća i brodari nastoje na sve moguće načine da izbjegnu „off hire“ status svojih plovila kada su ona data u vremenski zakup. To podrazumijeva da će brod nastojati da nikada ne skrene sa ugovorene trase putovanja na koje ga je poslao unajmitelj, da će stalno održavati ugovorenu brzinu plovidbe i da će mehaničke otkaze strojeva ili palubne opreme svesti na minimum, kako ne bi gubio vrijeme. Sve to izgleda, ne važi u džavnoj pomorskoj kmompaniji iz Kotora koja je tako lani imala ukupan gubitak najma od 4,73 dana za brod „Kotor“, odnosno ukupno 5,43 dana za „Dvadesetprvi maj“.
„Kotor“ je lani imao dva odstupanja (devijacije) sa rutre koju je brodu odredio unajmitelj – u januaru 2020. brod je mimo plana, uplovio u luku Kolombo na Šri Lanci, a onda u martu opet je neplanirano imao devijaciju za Singapur. Samo u te dvije neplanirane decijacije, „Kotor“ je izgubio 1,2 dana najma. „Kotor“ je izgubio i preko dva dana najma jer, ploveći između luka Ruvais u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Čitagong u Bangladešu, brod nije mogao držati sa unajmiteljem ugovorenu brzinu plovidbe. Posebno zabrinjavaju brojni mehanički problemi koje je lani imao ovaj brod jer je „Kotor“ ukupno skoro dva dana najma, izgubio zbog dva kvara palubnih dizalica koje nisu bila u stanju da iskrcavaju/ukrcavaju teret, kada je to bilo ugovoreno, odnosno zbog čak četiri kvara stroja koje je lani „Kotor“ imao tokom aprila, juna i avgusta mjeseca.
Iz menadžmenta CP nisu odgovorili na pitanja „Vijesti“ o razlozima devijacija „Kotora“ sa rzute na koju ga je poslao unajmitelj, kao ni o razlozima (pre)čestih menahničkih problema koje ima taj brod što je lani bio star tek osam godina.
„Dvadesetprvi maj“ je, sudeći prema izvještaju menadžmenta CP sa sajta Poreske uprave, manje sklon mehaničkim otkazivanjima od svog par mjjeseci starijeg blizanca „Kotora“, ali taj brod ima više poroblema da postigne ugovorenu brzinu ploviodbe, što opet indirektno upućuje na probleme sa strojem ili neadekvatnim održavanjem broda. „Dvadesetprvi maj“ je lani inaime, izgubio ukupno preko pet dana najma zbog neadekvatn brzine plovidbe, a uz to je brod izgubio i nekoliko sati zbog jednog slučaja kvara dizalice.
Menadžment CP nije odgovorio na pitanja „Vijesti“ o tome zbog čega su u ugovorima o time cherteru sa „Sea Pioneerom“, ugovorili brzinu plovidbe koju njihovi brodoviu iz raznih razloga, očitio ne mogu da postignu i zašto su time u ruke unajmitelja „dali dodatno oružje“ da ih on, kada mu to kiz bilo kojih razloga odgovara, može staviti u „off hire“ status i sebe dovesti u poziciju da ne plaća ionako nisku ugovorenu vozarinu. Nije odgovoreno ni na pitanja „Vijesti“ o razlozima čestih mehaničkih problema na brodovima te državne kompanije, posebno na „Kotoru“, zbog kojih on takođe često ispada iz najma.
„Da li to upućuje na loš rad upravitelja stroja koji plove na tom brodu, neadekvatno praćenje broda od strane tehničkog direktora Crnogorske plovidbe, loš sistem održavanja broda ili probleme sa nedostatkom rezervnih djelova, odnosno da li su razlozi za to nekvalitetna gradnja broda i loš kvalitet ugrađene opreme i uređaja?- pitranje je na koje „Vijesti“ takođe od Pajovića i njegovih saradnika nisu dobile odgovor.
Dobro upućeni izvor našeg lista blizak novom Odboru direktora CP tvrdi da već godinama, niko od menadžera CP, pogotovo ne oni iz tehničkog sektora kompanije, nisu posjetili ni obišli „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ da se na licu mjesta uvjere u stanje brodova i način rada njihovih posada. To je, u privatnim pomorskim kompanijama koje vode računa o svom poslovanju i resursima nedopustivo, jer kompanijski inspektori tamo obilaze brodove po svijetu i detaljno provjeravaju njihovo stanje i način na koji posada obavlja svoj dio posla.
Inače, i oko kvaliteta gradnje brodova CP koji su 2012. napravljeni u kineskom brodogradilištu u Šangaju ima dosta kontroverzi, do toga da po Boki već duže vrijeme kruži priča da pomoćni motori-dizelgeneratori na „Kotoru“ uopšte nisu novi, već da su na brod navodno, još u brodogradilištu instalirani polovni, reparirani pomoćni motori. Bila ona tačna ili ne, činjenica jeste da „Kotor“ tokom svoje operativne upotrebe ima diosta mehaničkih problema, a dio pomorca koji su inače, prilično sujevjerni, „lošu karmu“ ovog broda objašnjava i činjenicom da na krštenju broda u Šangaju 2012. kum „Kotora“, tadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, nije uspio da o bok broda simbolično razbije bocu šampanjca, a što se u pomortsvu smatra nagovještajem loše sreće za novi brod.
