Novi DPS-om predvođeni izvršni menadžment preduzeća Luka Kotor AD nije ispoštovao odluku bivšeg Odbora direktora te firme iz sredine marta da pod hitno uradi analizu uticaja na poslovanje praktične zabrane njene djelatnosti koju je uvelo Ministarstvo zdravlja, zbog sprečavanja širenja koronavirusa, odnosno da donese mjere za ublažavanje tih posljedica.
Isto tako, novi Odbor direktora Luke Kotor nije ispoštovao ni preporuku Vlade, datu na početku krize, da organi upravljanja firmi čiji je većinski vlasnik država ili lokalna uprava, na tri mjeseca suspenduju isplatu naknada za rad članovima odbora direktora.
“Vijesti“ iz pouzdanih izvora saznaju da novi izvršni menadžment kojeg predvodi v.d. izvršnog direktora Marko Radulović (DPS) do danas nije postupio po nalogu bivšeg Odbora direktora na čelu sa tadašnjim predsjednikom Brankom Ivanovićem koji je 14. marta, dan nakon uvođenja mjera NKT, a koje podrazumijevaju i zabranu uplovljavanja kruzera i jahti u crnogorske luke, naredio izvršnom menadžmentu da “pripremi analizu ekonomskih efekata po poslovanje Luke Kotor AD za period trajanja zabrane uplovljavanja, kruzera i jahti u luku Kotor, kao i analizu mogućih ekonomskih efekata u slučaju produženja te zabrane“.
Bord direktora koji su tada činili predstavnici SNP kao dijela nekadašnje lokalne vladajuće koalicije opozicionih stranka u Kotoru, takođe su tada izvršnom menadžmentu Luke naložili i da “na osnovu navedene analize predloži mjere koje treba preduzeti kako bi se preduprijedili rizici po solventnost, likvidnost i održivost poslovanja“ firme čiji je većinski vlasnik Opština Kotor.
“Kao uspješna i društveno odgovorna kompanija Luka Kotor svoje poslovanje organizovala je na način da se efekti pandemije svedu na održivu mjeru i na najbolji način uklone moguće posljedice na poslovanje i uspjeh kompanije”, kazala je “Vijestima” predsjednica aktuelnog Odbora direktora Tatjana Stanovčić (DPS), ali nije precizno odgovorila na pitanja kolike je gubitke Luka Kotor do sada pretrpjela zbog praktične zabrane obavljanja svoje osnovne djelatnosti, te kako će se takvo stanje odraziti na dalje poslovanje kompanije do kraja godine, ukoliko zabrana uplovljavanja kruzera bude ostala na snazi.
Vlada je u međuvremenu donijela odluku da u Crnu Goru mogu kontrolisano uplovljavati strane jahte pod uslovom da nakon toga ispoštuju 28-dnevni karantin u luci i da za to vrijeme niko od njihove posade ili putnika ne stupi na obalu.
“Kako aktuelna situacija u državi i svijetu nalaže, naša kompanija posvetila je sve pravne i operativne kapacitete u kreiranje mjera koje bi bile optimalne za upravljanje poslovanjem na način da se šteta pandemije svede na minimum i da se iznađe model koji može biti prihvatljiv. Nakon predloga Vlade da se omogući prihvat plovila u marinama i lukama sa ograničenim kapacitetom i pod posebnim mjerama Luka Kotor je razmotrila mogućnosti i pristupila planiranju akcija u tom smislu. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva propisuje uslove za prihvat plovila kojima se isključuje mogućnost uplovljenja brodova na kružnim putovanjima (kruzeri) i predlaže angažovanje marinskog dijela luka pod posebnim uslovima. Kako luka Kotor ima ograničene kapacitete marinskog dijela, potrebno je usaglasiti mogućnosti sa uslovima koji su predloženi, što svakako iziskuje promjenu u statusu i funkciji predviđenog pontonskog prostora u marinskom dijelu luke Kotor”, kazala je Stanovčić.
Ona je kazala da su u stalnom kontaktu sa poslovnim partnerima i drugim subjektima svjetske kruzing industrije te da “redovnim informisanjem i povratnim informacijama stvaramo uslove za što skoriji povratak na aktivnosti u industriji”.
“Postoje naznake da se privremenim rješenjima pokrene aktivnost na regionalnom nivou i time podstakne pozitivno poslovanje u uslovima teškim za sektor turizma i industriju kruzinga. Svakako, reputaciju jedne od najposjećenijih luka u Jadranu i destinaciju koja već niz godina čini vrh svjetskih ljestvica čini našu luku, kao i Kotor važnim partnerom u stabilizaciji krize. Menadžment kompanije, pored napora da održi stabilnost i unaprijedi mjere koje utiču na održivo poslovanje, svoje aktivnosti usmjerava na iznalaženje načina i odluka koje će zaštiti zaposlene u kompaniji, zajednicu kao i poslovanje koje opredjeljuje djelatnost kompanije”, istakla je Stanovčić.
Ona nije odgovorila na pitanje da li su ispoštovali preporuku Vlade od 19. marta da se zbog vanrednih okolnosti u vezi sa koronavirusom i potrebe štednje, ukine isplata varijabila na plate, kao i obustavi isplata naknada članovima organa upravljanja u kompanijama čiji su većinski vlasnici država i lokalne uprave, na period od 90 dana. Prema saznanjima „Vijesti“, članovi novog Odbora koji je stupio na dužnost sredinom marta, ipak su sebi isplatili polovinu nadoknada za taj mjesec u iznosima od po 250 eura za članove, odnosno 500 eura za predsjednicu Odbora.
Uprkos zabrani održavanja javnih skupova, 16. marta održana je Skupština akcionara na kojoj je smijenjen dotadašnji Odbor direktora i imenovan novi u kojem većinu članova čine predstavnici DPS-a, a za predsjednicu Odbora je imenovana Stanovčić.
Na održavanju te sjednice tada su posebno insistirali gradonačelnik Kotora Željko Aprcović (DPS) kao predstavnik većinskog vlasnika i najveći pojedinačni mali akcionar Luke Kotor, poslanik i počasni predsjednik SDP Ranko Krivokapić.
Novi Odbor je odmah potom sa mjesta izvršnog direktora Luke smijenio kapetana Branka Kovačevića (DNP) i za v.d. direktora postavio Radulovića, a sa mjesta sekretarke Društva smijenjena je Snežana Jonica (Socijalisti CG) i na njeno mjesto postavljen SDP-u bliski Dušan Vukasović, bivši sekretar tog društva i nekadašnji rukovodilac pravnog sektora Luke Kotor.
Jedna od prvih odluka novog Borda bila je i da poništi rješenje o otkazu koju je bivša uprava Luke Kotor dala životnoj saputnici Ranka Krivokapića, odbornici SDP u SO Kotor Teni Božović, sa mjesta zamjenice izvršnog direktora Luke.
Stanovčić, međutim, tvrdi da je aktuelno upravljačko tijelo kompanije koje je izabrano na Skupštini akcionara 16. marta “svoje upravljanje započelo u situaciji velikih izazova na unutrašnjem planu funkcionisanja kompanije i početka vanrednih okolnosti” i da je moralo da otklanja posljedice loših i navodno nezakonitih odluka bivše uprave.
“Pokušaj opstrukcije održavanja vanredne Skupštine akcionara od prethodne uprave, kao i samo postupanje odgovornih osoba na samoj Skupštini onemogućeno je zakonski odgovornim postupanjem ovlašćenih predstavnika kapitala. Nakon imenovanja nova uprava susrela se sa nizom problema kao posljedica odluka prethodnog menadžmenta kao i izazovima otklanjanja, u kojima je spriječena mogućnost pravnih i materijalnih posljedica po kompaniju. Ove navode je rješenjem potvrdila i nadležna inspekcijska ustanova”, tvrdi Stanovčić.
Izgubili najamnje 1,7 miliona eura
Stanovčić ističe da Luka Kotor od 2007. kontinuirano posluje sa pozitivnim bilansom i “kao takva se pozicionirala kao jedan od najreprezentativnijih privrednih subjekata u Crnoj Gori.”
“Koncesionim ugovorom Luka Kotor je preuzela značajne obaveze investicionog ulaganja za koje u prethodnoj godini, tadašnje rukovodstvo nije imalo adekvatan pristup realizaciji”, zaključila je Stanovčić.
Aprcović je na sjednici SO Kotor u četvrtak priznao da će lokalna uprava morati da izvrši rebalans budžeta za 2020. zbog smanjenja prihoda od turizma. On je precizirao da se ne može računati na dividendu koju bi Opština kao većinski vlasnik mogla dobiti od Luke Kotor jer je ta firma teško pogođena aktuelnim vanrednim mjerama.
Aprcović je precizirao da je Luka Kotor do kraja aprila izgubila očekivanih najmanje 90 hiljada putnika sa nekoliko desetina kruzera koji su u tom periodu trebali da uplove u Kotor i da je “samo po tom osnovu Luka Kotor uzgubila najmanje 1,7 miliona eura”.
