12.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Morinj – nezavršena priča o zločinu

Logor Mrinj

Postavljanje spomen ploče na objekat nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) za ratne zarobljenike u bokokotorskom mjestu Morinj izazvao je novi sukob između premijera Crne Gore u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i ministara odbrane i vanjskih poslova.

Ploču, posvećenu hrvatskim civilima i braniocima koji su tu bili zatočeni tokom opsade Dubrovnika 1991. godine, otkrili su ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević 10. oktobra, u prisustvu šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Za premijera u tehničkom mandatu, koji je već duže u političkom nesaglasju sa ovom dvojicom ministara, postavljanje spomen-ploče sporno je iz više razloga.

Morinj / spomen plo;a / foto Vlada CG

“Stavili su ploču a nisu obavijestili Vladu, Ministarstvo kulture i Opštinu Kotor”, rekao je Abazović, dodajući da su Krivokapić i Konjević “doveli u zabludu hrvatsku državnu delegaciju” koja je tome prisustvovala i “napravili ogroman diplomatski skandal”.

Abazović je kvalifikovao i težinu njegovog poteza, ocijenivši da su počinili krivično djelo. On se založio i za uklanjanje ploče.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

S druge strane, Konjević tvrdi da je spomen ploča postavljena u skladu sa propisima kojima se uređuje organizacija Vojske i odbrane.

“Spomen-ploča nije postavljena na javnoj površini već na ograđenom prostoru kojim upravlja Ministarstvo odbrane, zbog čega nije potrebna dozvola vlasti opštine Kotor niti saglasnost lokalne uprave”, kazao je Konjević 10. oktobra.

Krivokapić je ocijenio da im je Abazović presudio prije inspekcije, suda, tužilaštva.

Reagovala je i Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore nalogom Opštini Kotor, na čijoj teritoriji je mjesto Morinj, da ukloni spomen-ploču.

“Nema dokumentacije koja dokazuje da se ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade jer se radi o događaju od kojeg nije proteklo propisanih 50 godina”, naveli su iz Uprave.

ANIMA – Pamtimo logor Morinj – foto Boka News

Prethodno 2019. godine, a potom dvije godine kasnije, tri nevladine organizacije koje se godinama bave pitanjima suočavanja s prošlošću, Akcija ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Anima su podnijele inicijativu kotorskoj Opštini za postavljanje spomen-obilježja na logoru Morinj.

Nakon što je ploča postavljena 10. oktobra, ove organizacije su tražile objašnjenje pravnog osnova, “kako bi se uspostavila kultura sjećanja, a ne osporavanja”.

Niko iz ovih organizacija za Radio Slobodna Evropa nije želio da komentariše sporenja oko postavljanja spomen-ploče, koja osim formalnih procedura, sadrže i suštinski odnos suočavanja crnogorskog društva sa ratnim zločinima.

Šta je Morinj?

Nekadašnje ribarsko selo Morinj, nalazi se na pola puta između Kotora i Herceg Novog.

U zgradi nekadašnje pošte u Morinju za vrijeme agresije na Hrvatsku, bila je smještena uprava zatvora, koja je trebalo da služi za ispitivanje ratnih zarobljenika.

Morinj

Međutim, u taj objekat su, tokom agresije vojske bivše Jugoslavije (JNA) i crnogorskih rezervista na Konavle i Dubrovnik 1991. godine, privođeni i zatvarani muškarce hrvatske nacionalnosti sa tog područja.

Lica koja su boravila u logoru trpjela su – kako psihičku, tako i fizičku torturu.

“Svjedoci tvrde da su svakodnevno udarani, tjerani da se međusobno tuku, čupaju travu, pjevaju četničke pjesme, a dio njih je vođen i na lažno strijeljanje”, navodi se u presudi tokom suđenja za ratne zločine u Morinju 2012. godine.

Logor je formiran 3. oktobra 1991. godine, a zatvoren 1992. godine.

Kroz logor Morinj prošlo je 292 zatvorenika. Prema nezvaničnim informacijama, od posljedica torture, preminulo je osam ljudi.

Logor Morinj – ANIMA – foto Boka News

Crna Gora i presude za Morinj

Sudski proces za Morinj započet je 2007. godine, a Apelacioni sud Crne Gore je u aprilu 2014. godine potvrdio osuđujuću presudu kojom su četvorica bivših rezervista JNA osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u tom logoru 1991. i 1992. godine.

Osuđeni su od dvije do četiri godine zatvora.

Presuda Morinj

Zbog zlostavljanja, četiri godine zatvora dobio je Ivo Menzalin, a Špiro Lučić i Boro Gligić na po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora.

Prvostepeno osuđeni Mlađen Govedarica i Zlatko Tarle su nakon žalbi oslobođeni optužbi za ratni zločin. Konačne presude su donesene 2013. godine.

Crnogorski sudovi nikada nisu vodili postupak za komandnu odgovornost.

Crnu Goru je tužilo 207 bivših logoraša Morinja a država je do sada isplatila 1,4 miliona eura odštete za 145 logoraša. Crnu Goru su tužila i dvojica vojnika JNA za duševnu bol, a njima je isplaćeno 120.000 eura.

Učešće i odnos Crne Gore prema zločinima

Crnogorski rezervisti su, kao dio JNA, učestvovali u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u napadima na pod vođstvom Slobodana Miloševića.

Procjenjuje se da je u napadu na Dubrovnik oko 7000 rezervista bilo iz Crne Gore.

Milo Đukanović se 2000. godine, sa pozicije tadašnjeg premijera Crne Gore, zvanično izvinio Hrvatskoj za stradanje i gubitke koje su prouzrokovali crnogorski vojnici, posebno na području Dubrovnika.

Logoraši iz Morinja Photo: Dubrovniknet

Početkom devedesetih Crnom Gorom je vladala Demokratska partija socijalista, Mila Đukanovića.

Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović i šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, su u oktobru 2021. godine prvi put zajedno posjetili mjesto na kojem se nalazio logor Morinj.

A da proces suočavanja s prošlošću ide sporo, pokazalo je i protivljenje grupe od 50 mještana Morinja koja je blokirala put uoči otkrivanja ploče 10. oktobra.

Logor Morinj – Ministar vanjskih poslova CG Đorđr Radulović – foto Boka News 

Njima je, kako su naveli, zasmetala formulacija na spomen-ploči u kojoj se tvrdi da je Morinj bio logor „tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku”.

Međunarodni apeli za suočavanje s prošlošću

Da proces suočavanja Crne Gore sa ratnim zločinima ide sporo, godinama upozoravaju domaće nevladine organizacije, a sa međunarodnih da se ne čini dovoljno u rješavanju pitanja zločina iz devedesetih.

Morinj grafika

Evropska komisija godinama je ponavljala da su „dosadašnje sudske odluke sadržale pravne greške i nedostatke“, upozoravajući da ratni zločini treba da budu prioritet tužiocima, kako bi Crna Gora napredovala u pregovorima o pridruživanju.

Crnoj Gori je zamjereno i što istragom ni optužnicama za te ratne zločine nisu bili obuhvaćeni svi oni koji su morali biti, posebno po liniji komandne odgovornosti posebno zbog nesprečavanja tih zločina.

/Aneta Durović – Radio Slobodna Evropa/

Najčitanije