„Čovjek je umno zrno, bačen u prozračnu brazdu vremena, no besmrtnost njegovu sazrijevaju drugoga sunca luče”, citirajući Njegoša, dr Sonja Tomović Šundić, sinoć je završila svoje nadahnuto predavanje u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, povodom praznika kulture Njegoševog dana.
Njegošev dan se obilježava 13. novembra u spomen na dan rođenja jednog od najznačajnih ličnosti u istoriji Crne Gore – Petra II Petrovića Njegoša.
Njegoš je bio vladar, vladika, književnik i filozof, a njegovo djelo “Gorski vijenac” smatra se jednim od najznačajnijih djela crnogorske nacionalne književnosti.
Brojne posjetioce u ime domaćina i organizatora skupa pozdravila je direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Maja Uskoković, izložbu „Njegošu s poštovanjem“ autorice prof. Nadežde Nade Radović otvorila je dr Sonja Tomović Šundić, a Slobodan Marunović, crnogorski glumac, doajen Crnogorskog narodnog pozorišta interpretirao je stihove iz Gorskog vijenca i drugih dijela ovog velikana crnogorske duhovnosti.
„Kotor je bio njegov izlaz u svijet, parabrodom jedne austrougarske kompanije prema Italiji Trstu, i nastavljao prema Beču, Petrogradu. Njegov izlaz prema svijetu je bio preko mora i na tim dugim putovanjima i na tim susretima u evropskim metropolama on je sazrijevao kao i njegov duh, iako obrazovan još više je dobija informacija i potencijala…“ kazala je dr Sonja Tomović Šundić.
Ona je kazala da svaka kultura ima jednu stožernu tačku oko koje se okreće njena cjelovita duhovnost, ta tačka u našoj kulturi jeste Njegoš, kao što je Njemcima Gete ili Englezima Šekspir. Njegoš čini ključnu temeljnu vrijednost naše kulture, koja čini onu identitesku osnovu normu i princip u odnosu na koju se mjeri sve što je vrijedno u našoj kulturnoj istoriji. Kultura nema granice, i on istovremeno jeste i dio podneblja iz kojega potiče, no istovremeno je evropski i svjetski pisac…
„Rečenica iz Njegoševe bilježnice koja izražava dubinu njegovog filozofskog i teološkog stava i njegovog shvatanja, ko je čovjek. On je istovremeno tragično biće, političko, religiozno, filozofsko, stvaralačko biće, ali ono što je najviše kod čovjeka jeste da je čovjek um sa besmrtnima ravnim, znači sve ima sve osobine kao i druga bića ali ima um koji ga ravni sa besmtrnima ili kako bi Njegoš rekao „Čovjek je umno zrno, bačen u prozračnu brazdu vremena, no besmrtnost njegovu sazrijevaju drugoga sunca luče”,- zaključila je Tomović Šundić.
Autorica izložbe „Njegošu s poštovanjem“ prof. Nadežda Nada Radović kazala je da je Gorski vijenac sa Cetinja stigao u Beč gdje je šatampan 1847. godine.
„Od tada do danas Gorski vijenac je postao djelo čovjeka širom svijeta na našu radost, a prije nekoliko godina i na kineskom jeziku. Godine 2017. Gorski vijenac je proslavio 170 godina, kada sam počela razmišljati šta ja da uradim iz poštovanja prema velikom imenu i mislima koje nam je ostavio i podario. Odlučila sam da to bude prepis djela, bilo je to vrelog ljeta 2017. a na promociji sam čula da sam prva osoba koja je prepisala Gorski vijenac, reče to predsjednik Matice crnogorske. Žao mi je što to neko prije mene nije uradio iz poštovanju prema velikom Vladici. Ono što me je obradovalo je to što se dogodilo u Kotoru koji je Njegoš mnogo volio i često dolazio i boravio. Radujeme da ste došli da zajedno proslavimo Njegoševe dane i njegovu veliku riječ i misao“ – poručila je Radović.
/M. Marušić/
