Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na svijetu, poručuju u svojem najnovijem izvještaju stručnjaci iz neprofitne organizacije WWF Adria (World Wide Fund for Nature).
Temperature se tu povećavaju za 20 posto brže od globalnog prosjeka, s porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, stoji u izvješću “Učinak klimatskih promjena u Sredozemlju: priče iz pregrijanog mora”, koje ukazuje na šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a izravno utječu na lokalno stanovništvo.
– Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolirani sustav, pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom na to da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji s intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo. Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to naša nužnost i dužnost – kazao je biolog i ekolog Mosor Prvan iz WWF Adrije.
Klimatske promjene, visoke temperature i ekstremni vremenski događaji itekako imaju utjecaj i na život ispod morske površine. Mijenja se i morsko dno. Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju.
Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan utjecaj na kompletan morski ekosustav jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i ronioce.
Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative, kaže da se Sredozemno more pretvara u tropsko more.
– Sredozemno more nije kao što je nekad bilo. Klimatske promjene nisu prijetnja za budućnost, one su prijetnja već danas, čemu svjedoče znanstvenici, ribari, ronioci, obalne zajednice i turisti. Puno toga stavlja se na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran veliki opskrbljivač nas ljudi. Ako želimo okrenuti postojeći trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi njegovu otpornost. Zdravi ekosustavi i rastuća bioraznolikost najbolja su prirodna obrana protiv utjecaja klimatskih promjena – kazao je Di Carlo.
Ubrzano zagrijavanje Sredozemnog mora nesumnjivo će ostaviti posljedice ne samo na život u moru, nego i na život ljudi, ne samo onih s Mediterana. U moru se događaju migracije, pa strane životinjske vrste zamjenjuju endemske vrste Sredozemlja.
Tome doprinose i sve ekstremniji vremenski uvjeti, koji uništavaju morsko dno i cijele morske ekosustave, što će imati značajne posljedice za ekonomski sektor, posebno u ribarstvu i turizmu, a bitno će izmijeniti i naše navike konzumacije proizvoda iz ribarstva.
Neke od tih promjena bit će nepovratne. Ipak, trenutno poduzimanje konkretnih akcija moglo bi smanjiti emisije stakleničkih plinova i omogućiti nam da se prilagodimo na novu realnost sve toplijeg mora.
