Novigradska dagnja (mušlja) bolje je popunjena mesom unutar ljušture u odnosu na ostale pripadnike svoje vrste, prirast joj je visok pa često doseže veličinu od 8 centimetara ili veću, mikrobiološki je u skladu sa svim normama, a nedostaci za njezin uzgoj su zastarjela tehnologija i nepostojanje marketinga, najvažniji su preliminarni zaključci projekta “Istraživanje kvalitete i promidžba NOVigradske DAgnje – INOVaDA”, kojeg je u nešto duže od godinu dana proveo tim Sveučilišta u Zadru kojeg su vodili doc. dr. sc. Ivan Župan i doc. dr. sc. Tomislav Šarić, uz suradnice koje su također stručnjakinje za ovo područje, Melitu Pehardu, Melitu Mokos i Maju Miletić.
Projekt je pokrenut kako bi se kompletirala slika o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti školjkaša iz Novigradskog mora, te ih se usporedilo sa školjkašima iz drugih uzgojnih područja.
Zasluga okoliša
– Akvakultura je najbrže rastuća prehrambena grana u svijetu. Iako na području Novigradskog mora uzgoj školjkaša ima tradiciju i potencijal, do sada nije istražen kemijski sastav kao ni marketing školjkaša s ovog područja. Dobiveni rezultati iskoristit će se za povezivanje znanosti i gospodarstva, uz promociju školjkaša iz Novigradskog mora, te stvaranje novog brenda – “Novigradske dagnje”, stoji u sažetku ovog projekta.
Prikupljeni podaci su još u fazi statističke obrade, ali ukazuju kako je za posebnost ove dagnje najzaslužniji okoliš u kojem raste. Novigradsko more podložno je čestim i naglim promjenama ekoloških uvjeta. Varijacije saliniteta su velike zbog pritoka slatke vode, dok je temperatura mora varirala od 7 do čak 27 stupnjeva, što djeluje na produženo razdoblje mrijesta dagnje tijekom godine. Takvi uvjeti dovode do veće produktivnosti i veće količine raspoložive mlađi za nasad na uzgajalištima, te bolju popunjenost dagnje mesom unutar ljušture.
– Kao posljedica dotoka Zrmanje i ostalih izvora slatke vode, utvrđena je značajno viša količina klorofila a, koji je indikator količine fitoplanktona u moru, kao jednog od glavnih izvora hrane za školjkaše. Zabilježene razine uobičajene su za puno produktivnija mora, poput Atlantskog oceana, te rezultiraju brzim rastom i dobrom popunjenošću mesom, ističe Župan.
Visok prirast
Sve analize za potrebe projekta, od sastava mora pa do mikrobioloških i kemijskih analiza sastava mesa dagnji, odrađene su u Zavodu za javno zdravstvo Zadar. Sa Službom za zdravstvenu ekologiju i voditeljem Benitom Pucarom, te ostalim djelatnicima Zavoda, ostvarena je poveznica za daljnji razvoj akvakulture u Zadarskoj županiji, temeljena isključivo na “zadarskim snagama”, kao županije s najvećim udjelom u ribarstvu i akvakulturi u Hrvatskoj, ističe Župan.
Prirast dagnji u razdoblju od 12 mjeseci bio je izrazito visok – sve dagnje su od nasadne veličine od oko 3 cm dosegle tržišnu veličinu, a velik dio uzoraka bio je veličine od 8 cm i više, što je iznad prosjeka za tržišnu veličinu dagnje od oko 6 do 7 cm. Indeks kondicije dagnje (popunjenost mesom unutar ljušture) bio je izrazito visok u usporedbi s nekim drugim lokacijama poput dagnji sakupljenih na uzgajalištima riba, te je najviši od proljeća do jeseni, što je iznimno važno zbog mogućnosti plasmana dagnji na tržište tijekom turističke sezone.
Mikrobiološka kvaliteta dagnji je bila u potpunosti u skladu s važećim pravilnicima, što znači da su spremne za izravni plasman na tržište nakon prolaska kroz otpremni centar.
Neiskorišteni potencijali
– Uzgoj školjkaša u Novigradskom moru ima tradiciju i potencijal za povećanje proizvodnje. Novigradska dagnja sinonim je za kvalitetu na lokalnom tržištu, no marketing školjkaša gotovo da ne postoji – dagnja se prodaje bez oznake da je iz Novigradskog mora, navodi se u zaključku projekta. Ovdašnja tehnologija uzgoja zastarjela je u odnosu na europske standarde, a kada bi ih dosegla iz ovog područja dagnje bi mogle hraniti cijelu Hrvatsku, pa i neke susjedne europske zemlje. Potencijali su veliki, ali nažalost zasad neiskorišteni.
Nakon provedenog projekta slijedi niz koraka koje treba učiniti kako bi se uzgajanje dagnji podignulo na višu razinu. Prvi važan korak već je napravljen udruživanjem uzgajivača u udrugu Novigradska dagnja, a konačni cilj je dobivanje zaštićene oznake izvornosti na europskoj razini. Ukupna vrijednost projekta, koji je trajao od 30. lipnja 2015. do 30. rujna 2016. bila je 453.512,98 kuna. U cijelosti je financiran sredstvima Europske unije.
www.zadarskilist.hr
