20.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Osam godina bez sastanka Komisije o razgraničenju Crne Gore i Hrvatske

Prevlaka - Ulaz u Boku foto Boka News
Prevlaka – Ulaz u Boku foto Boka News

Komisija za razgraničenje Crne Gore i Hrvatske sastala se posljednji put prije osam godina, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Ambasade Hrvatske, uprkos poruci Evropske unije da neće primiti u članstvo zemlje koje imaju granične sporove.

I Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori, kandidatu za članstvo u EU, konstatovala da nema napretka u procesu razgraničenja sa Hrvatskom.

O tom pitanju bilo je riječi i na sastanku hrvatskog i crnogorskog predsjednika, Zorana Milanovića i Jakova Milatovića, u Zagrebu 4. septembra.

Milatović je kazao da se zalaže da se “intenzivira rješavanje svih otvorenih pitanja”.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero kazala je za RSE da bilateralni sporovi ne treba da “ometaju proces pristupanja”.

“Odgovorne strane ih moraju riješiti uoči pristupanja. EK obraća naročitu pažnju na rješavanje ovih sporova i pruža podršku ukoliko je neophodno”.

Naglasila je da je politika proširenja strateška investicija u stabilnost i sigurnost Evrope.

Prevlaka sporna od raspada Jugoslavije

Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka je sporna od raspada bivše Jugoslavije ’90-ih godina.

Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Nakon ratnih sukoba devedesetih, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači Ujedinjenih nacija do 2002. godine.

Te godine je utvrđen Protokol o privremenom graničnom režimu.

Protokolom Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.

Dvije vlade su prije 15 godina, 2008. godine, pristupile pronalaženju trajnog rješenja pitanja Prevlake, uključujući i kroz Komisiju za razgraničenje.

Komisija se, međutim, nije sastajala u mandatima posljednja tri crnogorska premijera – Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.

Hrvatska “drži da je potrebno obnoviti rad” Komisije, koja se posljednji put sastala 2015, saopšteno je iz Ambasade u Podgorici.

Problem i za pristupanje EU

Profesorica evropskog prava na Pravnom fakultetu u Mariboru Janja Hojnik smatra da bi crnogorske vlasti trebalo više da se posvete ovom pitanju, upozoravajući na moguće prepreke u procesu pristupanja EU.

“U procesu ulaska države u EU, ona koja je već članica može iskoristiti pravo veta na ulazak kandidata. Ne, zato što smatra da država kandidat ne ispunjava uslove za ulazak, nego da dostigne neke druge ciljeve, kao što je rješenje graničnog spora”, ističe.

Hrvatska je članica EU od 2013, a Crna Gora kandidat za članstvo.

Ona za RSE navodi da Zagreb može pritisnuti Podgoricu da pristane na rješenje koje bi odgovaralo Hrvatskoj.

“Ako Crna Gora ne popusti, Hrvatska bi mogla blokirati crnogorski ulazak, jer kasnije više neće imati puno veto opcija. No, zavisi zaista od njihove političke odluke i kako misle da će se to odraziti na njihov diplomatski ugled”, navodi Hojnik.

Profesorica je godinama pratila sličan spor između Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva.

Janja Hojnik podsjeća da je u procesu pristupanja Hrvatske u EU, Slovenija blokirala veliki broj pregovaračkih poglavlja, a deblokirala ih je tek kada je Hrvatska pristala na međunarodnu arbitražu.

Takođe navodi da Ljubljana u slučaju blokade Zagreba nije imala međunarodnu podršku.

Međunarodni sud je 2017. odlučio da Slovenija dobije koridor do međunarodnih voda preko hrvatskih teritorijalnih voda i većinu Piranskog zaliva. Međutim, Zagreb ne sprovodi odluku suda.

Dokumenacija pod stepenom tajnosti

Govoreći o pitanju Prevalke u crnogorskom parlamentu 2021. godine, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je dokumentacija koja se tiče pregovora sa Zagrebom označena stepenom tajnosti.

“Ali neću prekršiti obavezu zaštite tajnih podataka, ako saopštim da su dosadašnji pregovori, koji su se odvijali van očiju javnosti, pokazali postojanje značajnog stepena međusobnih razlika, prije svega oko interpretiranja, ali i definisanja predmeta teritorijalnog spora”, riječi su Krivokapića.

Za Hrvatsku je mogući predmet spora more, dok je za Crnu Goru to granica i na moru i na kopnu.

Iz Ambasade Hrvatske za RSE ističu da se više zalažu za postizanje međusobnog dogovora umjesto odlaska na međunarodnu arbitražu:

“Postizanje bilateralnog dogovora o ovom pitanju bio bi snažan zalog daljem jačanju prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje, te bi dodatno osnažilo hrvatsku potporu procesu pristupanja Crne Gore EU”, navode iz Ambasade.

Evropska komisija je u Strategiji o proširenju 2018. navela da “politika proširenja EU mora nastaviti da izvozi stabilnost” i da zbog toga što prije treba riješiti sporove.

“Oni mogu biti i lakmus papir koji pokazuje koliko su zaista zdravi (dobrosusjedski) odnosi”, ističe se u Strategiji.

U slučaju da sporove nije moguće riješiti bilateralno, treba ih, prema preporuci Brisela, uputiti na međunarodnu arbitražu, čiju presudu bi trebalo “u potpunosti da primjenjuju i poštuju obje strane”.

Nota zbog broda ‘Jadran’

Prevlaka nije jedino neriješeno pitanje između Crne Gore i Hrvatske. Među njima su školski brod “Jadran”, odšteta logorašima, nestalih osoba…

Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske uputilo je nedavno, u avgustu, protestnu notu Crnoj Gori povodom proslave 90 godina broda “Jadran”.

Milatović je, međutim, u Zagrebu 4. septembra kazao da je brod vlasništvo Crne Gore, ali da su otvoreni za dijalog.

Predsjednik Milanović je rekao da je “nevjerojatno kakva jagma postoji za brodovima iz doba Josipa Broza”.

“Možda treba naći neko rješenje da se zajednički finansira. Nadam se da postoji neko rješenje koje vodi računa o troškovima jer je njegovo održavanje skupo za pojedinačne države”, kazao je on.

Prilikom posjete Podgorici krajem juna, hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da je jedno od otvorenih pitanja i odšteta logorašima u Morinju.

Logor na crnogorskom primorju formirala je bivša Jugoslovenska narodna armija po izbijanju rata u Hrvatskoj 1991. godine i u njemu su bili zatvoreni logoraši sa dubrovačkog ratišta.

Neriješena pitanja i sa Albanijom, sa BiH se ne primjenjuje

Evropska komisija je u izvještaju ukazala da Crna Gora, osim sa Hrvatskom, ima još neriješenih graničnih pitanja.

U posljednjem izvještaju se ističe da nije definisana morska linija sa Albanijom, a da dogovoreno razgraničenje sa Bosnom i Hercegovinom tek treba da bude fizički obilježeno.

Crna Gora je riješila pitanje granice samo sa Kosovom.

Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili na upit o rješavanju graničnih pitanja sa zemljama regiona.

Nov izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori očekuje se sljedećeg mjeseca.

/Miloš Rudović – RSE/

Najčitanije