Pregovarači iz više od stotinu zemalja završili su u New Yorku izradu UN-ova sporazuma o zaštiti otvorenog mora, što je dugo očekivani korak za koji skupine za zaštitu okoliša tvrde da će pridonijeti obnovi bioraznolikosti mora i osigurati održivi razvoj. Sporazum se smatra ključnim doprinosom u nastojanju da do kraja desetljeća 30 posto svjetskog kopna i mora bude pod zaštitom.
Obvezujući sporazum o zaštiti i osiguranju održive uporabe morske bioraznolikosti, o kojemu se raspravlja 15 godina, napokon je postignut, nakon pet krugova dugotrajnih pregovora pod vodstvom UN-a koji su završili u New Yorku, dan nakon zadanog roka.
– Brod je doplovio do obale, rekla je predsjednica UN-ove konferencije Rena Lee nakon maratonskih završnih razgovora koji su trajali pet dana.
Sporazum, poznat kao “30 za 30”, koji je u prosincu dogovoren u Montrealu, smatra se ključnom komponentom u nastojanju da do kraja desetljeća 30 posto svjetskoga kopna i mora bude pod zaštitom. Ekonomski interesi bili su najveći kamen spoticanja u posljednjem krugu pregovora koji je počeo 20. veljače. Zemlje u razvoju tražile su veći udio u zaradi od “plave ekonomije”, uključujući i transfer tehnologije. Do samoga kraja predmet rasprava bio je i sporazum o razmjeni koristi od “morskih genskih resursa”, koji se, primjerice, iskorištavaju u biotehnologiji.
Greenpeace tvrdi da se svake godine pod zaštitu mora staviti 11 miliona kvadratnih kilometara oceana kako bi se cilj dosegnuo do 2030. Vrlo je malo otvorenog mora pod bilo kakvom zaštitom, a onečišćenje, zakiseljavanje i prekomjeran izlov ribe sve su veća prijetnja.
– Zemlje moraju formalno prihvatiti sporazum i ratificirati ga što prije kako bi se mogao primijeniti, rekla je Laura Meller iz Greenpeacea koja je sudjelovala u razgovorima.
