Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je vrijeme pokazalo da žrtva crnogorskih komita nije bila uzaludna, te da im otkrivanjem spomenika u Nikšiću danas odajemo priznanje za njihovo antičko junaštvo.
Đukanović je na svečanosti u Nikšiću kazao je da “danas otkrivamo spomenik komitama – borcima za slobodu Crne Gore u vrijeme austrougarske okupacije u Velikom ratu, i borcima za odbranu njenog državnog dostojanstva nakon nasilnog pripajanja Srbiji 1918”.
“Ljudima koji nijesu pristajali ni na tuđinsko, ni na savezničko ropstvo i poniženje. Koji nijesu pristali da Crne Gore više ne bude, da se poništi njena velika istorija. Danas im država Crna Gora sa osjećanjem duboke zahvalnosti odaje priznanje za njihovo antičko junaštvo. Slobodna, nezavisna, prosperitetna i uvažena Crna Gora, za kakvu su se borili i koju su sanjali”, rekao je Đukanović.
“Ideal ujedinjenja južnoslovenskih naroda pretvorio se u njen najveći nacionalni raskol”
Đukanović je istakao da se u vrijeme Komitskog pokreta nije moglo ni slutiti “da će ona kroz koju deceniju postati ravnopravna članica jugoslovenske socijalističke zajednice”.
“Posebno, da će 88 godina nakon nestanka biti obnovljena kao nezavisna, međunarodno priznata država, i ubrzo zauzeti dostojanstveno mjesto u prestižnoj zajednici evropskih i evroatlantskih država i naroda. Vrijeme je pokazalo da njihova žrtva nije bila uzaludna”, poručio je predsjednik.
U posljednjim danima rata i okupacije, kako je rekao, komitski odredi su, uz pomoć organizovanog naroda u oktobru 1918. “samostalno oslobodili gotovo cijelu Crnu Goru”.
“Ubrzo nakon toga su raspušteni. Upravo tada oslobođena Crna Gora biva unižena od Srbije i izigrana od saveznika. Ideal ujedinjenja južnoslovenskih naroda pretvorio se u njen najveći nacionalni raskol. Dok su jedni bili za bezuslovno prisajedinjenje Srbiji, drugi su bili za jugoslovensku zajednicu koja bi sačuvala čast i ime crnogorsko. Uspostavljen je režim pod bajonetima srpskih trupa i bjelaških snaga. Crna Gora je surovo kažnjena i načinom ujedinjenja i ponižavajućom pozicijom u novoj državi”, kazao je Đukanović.
Podsjetio je Đukanović da je akcijom srpske vlade, koju su sprovodili njeni crnogorski povjerenici, rađeno sve da Crna Gora nestane kao država.
“I da se detronizuje njena dinastija Petrović Njegoš. Da ne preživi oslobođenje, ako je već preživjela okupaciju. To je formalizovano organizovanim prevratom, koji je sproveden nakon krivotvorenih izbora, odlukom grupe građana koja se okupila u Podgorici i sebe proglasila Velikom narodnom skupštinom”, kazao je Đukanović.
Istakao je da okolnosti koje su nastupile poslije 1920. godine nijesu pogodovale Komitskom pokretu.
“Kralj Nikola umire, crnogorska vojska i vlada u emigraciji prestaju da postoje, a konsolidacijom međunarodnih prilika, ideja obnove crnogorske države ostaje bez spoljnopolitičke podrške. Nijesu pomogle ni rasprave u britanskom parlamentu tokom 1920. godine o stanju u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović.
Komitski pokret, kako je rekao, dobio je svoje sljedbenike u političkim i intelektualnim grupacijama, koje su djelovale u Crnoj Gori između dva svjetska rata.
Antifašizam najvrednija moralna vertikala
Obnovu državne nezavisnosti, ravnopravnost u jugoslovenskoj državi, kao i odbranu crnogorskog identiteta, tada su, kako je rekao Đukanović, “najupornije zastupali crnogorski federalisti i pripadnici KPJ”.
“Kasnije, u vrijeme Drugog svjetskog rata, crnogorska ideja dobila je svoje mjesto jedino u okviru antifašističkog i oslobodilačkog pokreta, na čijem su čelu bili komunisti. Nažalost, neki sljedbenici te ideje iz vremena Komitskog pokreta, ali i kasnije, završili su tokom Drugog svjetskog rata kao saradnici okupatora. Bez obzira na motive i namjere koje su ih odvele na tu stranu, njihovu kolaboraciju nemoguće je opravdati. Kao što zbog toga ne treba zaboraviti i poništiti njihove zasluge iz ranijeg vremena. Bez kompleksa i bez straha od mogućih prigovora da će i Crna Gora poput mnogih krenuti putem prevrednovanja istorije. Ne. Crna Gora i danas kao i uvijek, vjerujem i zauvijek, dobro zna da je beskompromisni antifašizam najvrednija moralna vertikala njene hiljadugodišnje istorije i najčvršće uporište njene neprolaznosti”, rekao je Đukanović.
Crnogorski komiti su svojom borbom, ciljevima i idejama, smatra Đukanović, bili preteča pokreta za obnovu nezavisne Crne Gore 2006.
“Mi smo privilegovana generacija koja je završila tu istorijsku misiju. Obnovljena na nasljeđu Komitskog pokreta, današnja Crna Gora želi njegovom afirmacijom da ukaže na kojim temeljima počiva, i koje vrijednosti baštini. Bez toga Crna Gora ne bi bila autentična, niti bi crnogorski trajala. Nikada više ne smijemo dopustiti da to naše dragocjeno nasljeđe bude rastakano i negirano kao ideološko oruđe bilo čije politike. Zato je naša dužnost da i sadašnjoj i budućoj Crnoj Gori ukažemo da će je nasljeđe Komitskog pokreta uvijek činiti dostojnom njene slavne tradicije i njene dostojanstvene budućnosti. Neka tome od danas svjedoči i ovaj spomenik”, kazao je Đukanović.
Predsjednik Organizacionog odbora Slobodan Bato Mirjačić kazao je da je danas konačno realizovana ideja stara nekoliko decenija.
“Crna Gora je ušla i krvarila u Prvi svjetski rat da bi popmogla Srbiji, ali istorijska nepravda koja je napravljena po završetku Prvog svjetskog rata prema Crnoj Gori, komiti nijesu priznali”, rekao je Mirjačić.
Inače, spomenik se nalazi na Trgu Save Kovačevića, a njegovo podizanje inicirao je nikšićki UBNOR.
Idejno rješenje djelo je akademskog vajara Sretena Milatovića. Čine ga dvije vertikalne kamene grede koje simbolizuju dva komitska pokreta i jedna staklena u sredini kao simbol prosperitetne i evropske Crne Gore, dok se na vrhu nalazi kamena greda sa komitskim grbom borca za slobodu.
