23.7 C
Kotor

Slušaj online radio

Pasinović: Kotor više nije vodeći na listi kultrnih dobara Crne Gore, to je iznenađujući podatak

Perast – Izložba o porodici Širović – prof dr Milenko Pasinović

Područje opštine Kotor više nije vodeće na listi kultrnih dobara Crne Gore, čulo se krajem prošle sedmice na tribini u crkvi Svetog Pavla, prvoj od tri u organizaciji NVO “Društvo prijatelja bokeške baštine”, koje se iz različitih aspekata bave područjem Kotora, kao dijelom Svjetske baštine.

Turizmolog, prof. dr Milenko Pasinović, prvi direktor Službe zaštite Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, zaslužan za granice Područja Kotora na UNESCO-voj listi i autor brojnih stručnih radova o turističkoj valorizaciji Kotora, kazao je da je riječ o iznenađujućem podatku.

“Prema podacima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dobijenih prije godinu, u Crnoj Gori je registrovano 1.576 pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. Od toga, u Kotoru, nepokretnih 189 , pokretnih 115, ili, ukupno 304, što Kotor stavlja na drugo mjesto u CG, sa učešćem od 19,29%. Nije mi poznato da li se u međuvremenu nešto mijenjalo”, kazao je Pasinović.
Sa 60 spomenika više, Cetinje je preuzelo nekada vodeću poziciju Kotora.

Pasinović podsjeća da dio obale Boke, jednog od najljepših zaliva svijeta, njegovog Kotorsko-Risanskog zaliva, čini 16 % obale Crne Gore i pripada Svjetskoj prirpodnoj i kulturnoj baštitni.

“Da li mi cijenimo to što baštinimo? Ne želim da na postavljeno pitanje dajem odgovor. Neka to kažu kompetentni pojedinci i organi”, kaže Pasinović.

Najavio je i da se u julu ove godine može očekivati odgovor UNESCO-a na izvještaj Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO o stanju prirodnog i kulturno-istorjskog područja Kotora, upučenog 30. novembra 2017.

Kotor UNESCO – foto M.Marušić

„Želim istaći i visoko priznanje koje je dobila Boka Kotorska time i Kotorsko- Risanski zaliv, upisom na Listu 30 najljepših zaliva svijeta. Kotor je sa područjem koje ga okružuje potvrdio svoje univerzalne, prirodne i kulturne vrijednosti. Svojim i upisom svoga Okruženja na Svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu i upisom bedema koji ga okružuju, nije došao do kraja. Na putu je upis Bokeljske mornarice na Svjetsku kulturnu baštinu i nadamo se da se na ovome ne završava”, ističe Pasinović.

Prof.dr Milenko Pasinović

On je ukazao na „funkcije koje treba da obavlja grad u smislu očuvanja prirodnog i kulturnog pejzaža, njegovih dobara, očuvanja tradicije, običaja i svega onoga što područje čini interesantnim za posjetioce”.

„To podrazumijeva i vođenje računa o kapacitetu prostora i njegovog jednovremenog prihvata posjetilaca”, kazao je Pasinović.

Smatra i da nije bilo racionalno rješenje ukidanje Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru.

„Mi stanovnici Boke, 67.902 po popisu iz 2011. imamo razloga da posebno cijenimo prirodna i kulturna dobra kao motive turističke posjete”, kazao je Pasinović.

Najčitanije