Dnevno prosječno 12 hiljada, a ukupno čak 775 hiljada. Toliko je vozila, od njegova otvorenja 26. jula, dosad prošlo Pelješkim mostom, a iako, naravno, znamo da od Brijeste do Komarne i obrnuto nisu išli samo Hrvati, broj je to ekvivalentan svakom trećem registriranom vozilu u Lijepoj našoj.
– Najviše vozila mostom prometovalo je u subotu 30. jula, 19.029, dok je, primjerice, na graničnim prijelazima Klek i Zaton Doli u usporedivu subotu 2019. godine, u prosjeku prometovalo manje od 10 tisuća vozila – pojasnio je za Večernji list voditelj odjela za promet Hrvatskih cesta Slaviša Babić na međunarodnoj znanstveno-stručno konferenciji Znanost i razvitak prometa – ZIRP održanoj u Šibeniku, gdje je posebnu pozornost privuklo upravo izlaganje HC-a o mostu, a ideja o njegovoj gradnji rođena je još 1994., a u ozbiljnu realizaciju krenula je 2017.
Šest miliona radnih sati uloženo je u “podizanje” mosta, pojasnio je glavni inženjer – specijalist za pripremu i analizu projekata iz HC-a Davor Trlaja, koji je naglasio i da je u njega ugrađeno 68 hiljada kubika betona, što je zapremnina 27 olimpijskih bazena, a od čelika s Pelješkog mosta bez problema bi se moglo sagraditi 12 Eiffelovih tornjeva.
Tijekom izlaganja na ZIRP-u predstavljeni su i sustavi sigurnosti prometa na mostu te pristupnim cestama, a značajan doprinos odvijanju prometa dali su i stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti pripremom Revizije sigurnosti cestovnog prometa Pelješkog mosta.
