11.9 C
Kotor

Slušaj online radio

Peticija mještana Krtola – neće sidrišta pred svojom obalom

neće sidrišta brodova na svakom dijelu svoje obale – detalj iz priobalja Đuraševića foto S.L.

Grupa mještana Krtola uputila je peticiju predstavnicimna Opštine Tivat, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG) i obrađivačima izmena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Tivat, tražeći da se pri izradi tog osnovnog planskog dokumneta koji tretira cijelo područje opštine Tivat, odustane od nekih mještanima neodgovarajućih djelova programskog zadataka datog obrađivaču.

Vlada Crne Gore je 23.septembra usvojila zaklučak o potrebi izrade izmena i dopuna aktuelnog PUP-a Tivta koji je imao rok važenja do 2020.godine, a za rukobodica izrade plana imenovala je diplomiranu arhitekticu Aleksandru Tosić-Jokić.

U peticiji koja nam je danas dostavljena preko 300 mještana Krtola koji su je potpisali, od nadležnih u lokalnoj upravi i državi traže da odustanu od ucrtavanja uz kroljsku obalu, niza novih privezišta i sidriđša za jahte i manja plovila, kao i da se odustane od namjere smanjenja planiranih površina za građenje u korist više zelenih zona. Potpisnici peticije posebno naglašavaju činjenicu da, kako kažu, „mještani do sada nisu učestvovali, niti bili upoznati sa bilo kakvom namjerom za izmjenama tivatske planske dokumentacije“.

„Tražimo da se u odedbama novog plana, ne mogu unijeti bilo kakva sidrišta-privezišta u obalnom području od stare ciglane KO Đuraševići, pa zaključno sa teritorijom KO Gošići, odnosno na cijeloj obali krtoljskih katastarskih opština. Ujedno  trađimo da se sve već predviđene zone gradnje prikazane važećim PUP-om i važećim DUP-ovima, ostave na snazi, te da se mještani kao vlasnici zemljišta ne kažnjavaju zato što nisu mogli ili nisu htjeli da grade na sada slobodnim parcelama“- stoji u peticiji koju je svojim potpisima do sada podržalo više od 300 Krtoljana.

Krtoljani ne žele sidrišta jahti na svakom dijelu ispred svoje obale – foto S.L.

U obrazloženju svojih zahtjeva, oni su naveli da je i ranije u nekolio navrata pokušavano „ucrtavanje zona i planiranje raznih sidrušta“ u akvatorijumu Tivatskog zaliva pred obalom Krtola, a što su mještani energično odbijali jer ta „sidrišta nikome ne odgovaraju“. Naime, prema u međuvremenu još zvanično neusvojenom Nacrtu izmjene i dopuna DSL „Dio sektora 27 i Sektor 28“ je 2018. godine naručila Vlada tadašnjeg premijera Duška Markovića (DPS), a napravio je radni tim pod rukovodstvo arhitektice Ksenije Vukmanović, na prostoru od Solila na istoku do Krašića na zapadu, ucrtana su čak tri velika sidrišta za jahte na kojima bi se mogla istovremeno usidriti ukupno 42 broda, dužine od 12 do čak 100 metara, te još čitav niz manjih privremenih ili stalnih privezišta i pristaništa za jahte na ovom dijelu krtoljske obale.

“Tivatsaki zaliv je jako malen, biodiverzitet jako osjetljiv, a eventualna sidrišta u tom potezu bila bi katastrofalna za biljni i životinjski svijet podmorja. Nikakva Studija opravdanosti ne može dati pozitiotivan stav o tome, a raniji pokušaji Ministartva i Morskog Dobra da na krtoljskoj obali Tivatskog zaliva predvide grandiozna sidrišta, bezuslovno su bili odbačeni.Ovo i iz razloga što neka navodna Studija opravdanosti nije bila pozitivna i nikada nije usvojena, ali to nijje spriječilo predlagača da nam takvo rješenje ponude u formi Nacrta plana (DSL “Dio sektora 27 i sektor 28”) koji jasno nije prošao.”- piše u obrazloženjuj stava Krtoljana zašto su protiv velikih sidrišta za jahte na samo par stotina metara od obale ovog dijela Tivatskog zaliva.

Obrazlažući zašto se protive smanjenju građevinskih zona iz aktuelnih planova u korist više zelenih površina koje bi trebale biti definisane u izmijenjenom i dopunjenom PUP-u, Krtoljani ističu da “već stečena prava po ranijim urbanističkim rješenjima, a po kojima su mnogi mještani i vlasnici zemljišta započeli postupak dobijanja dozvola za gradnju, treba da ostanu kako jeste”.

“To što određene lokacije još nisu privredne namjeni ne znači da ih treba brisati i prevoditi u zelene pojaseve, a ave sa ciljem da se te površine za gradnju imaju “prikačiti” nekom tajkunskom investotoru”- piše u obrazloženju zahtjeva mještana Krtola.

Građani traže i da “privatna svojina u zoni morskog dobra bude neprikosnovena, te da se razni javni sadržaji i plažni djelovi imaju planirati isključivo na državnom-društvenom zemljištu”.

Izvor:S.L.

Najčitanije