Delfini često sa plijenom progutaju komade plastike, koja je u većim količinama po njih smrtonosna, objašnjava dr Niković, upozoravajući da more ne može progutatati sve što u njega bacimo i da podvodni svijet polako nestaje
Pretjerana i često neplanska gradnja u priobalju, građevinski šut i otpad koji završavaju u moru zajedno sa fekalnim vodama, buka brojnih plovila, te lov ribe dinamitom, decenijama razaraju jedan od najljepših zaliva svijeta. Delfin kojeg je prije nekoliko dana kako se pretpostavlja ugušila najlonska kesa u hercegnovskom zalivu podigao je javnost na noge. Ništa manje važan podatak je da su u akvatorijumu usled zagađenja nestale čitave kolonije palastura, ali i morskih krastavaca, zaštićenih nacionalnom legislativom.
Građani i turisti upozoravaju na neprijatne mirise koji se šire gradom iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali i sa kolektora na rivijeri. U međuvremenu su na pumpnim stanicama Kumbor i Đenovići ugrađeni regulatori za neutralizaciju neprijatnih mirisa, ali su fekalije završile u moru koje je zamućeno, prljavo i izrazito neugodnog mirisa. Dan nakon pronalaska uginulog delfina, more je bilo prepuno najlonskih kesa, flaša, raznog smeća i fekalija, u šta se uvjerila i dopisnica “Dana” obilazeći nekoliko kupališta, posebno na rivijeri.
Osim kolektora i postrojenja koji očito ne funkcionišu, problem su i nesavjesni mještani i turisti, koji za sobom ostavljaju smetlište koje more povuče s plaža. Podsjećamo da je u Bokokotorskom zalivu godinama nastanjena petočlana porodica delfina, a, prema riječima dr veterine Sava Nikovića, autora knjige “Nojeva barka”, dokazano je da intenzivan zvuk može nanijeti privremene ili trajne štete na slušnom aparatu delfina, te da trajna izloženost buci može prouzrokovati niz negativnih reakcija, poput napuštanja područja u kojem su do tada živjeli.
– Poseban problem delfinima predstavlja plastika, kese, flaše, obuća, mreže, celofan, stiropor itd. Delfini koji su halapljivi često sa plijenom progutaju komade plastike, koja je u većim količinama po njih smrtonosna – objašnjava dr Niković.
Upozorava da more ne može progutatati sve što u njega bacimo i da podvodni svijet polako nestaje te da se u problem moraju uključiti svi, počev od građana, ribara, Instituta za biologiju mora i države koja mora imati oštriju kaznenu politiku. Mr Olivera Dokletić, predsjednica Ekološkog društva, prije nekoliko godina je skrenula pažnju javnosti da palastura i morski krastavci nestaju.
– Ne treba sve da bude izbetonirano, komerzijalizovano, treba da razmišljamo o budućnosti i šta će da ostane od tog živog svijeta. Kompletan priobalni pojas Boke je ugrožen gradnjom plaža i marina. Stepen izgrađenosti marina i broj vezova unutar Boke već premašio dozvoljenu brojku, prethodnim studijama ona je bila limitirana na 500 vezova. Danas imamo Portonovi, Portonovi, Lazure i ove male marine brojka uveliko prelazi 1.000 i to je jedan od prvih činilaca zagađenja morskog priobalja – smatra Doklestić.
Daleko od ekološke države
Arhitekta mr Srđan Marlović problem neplanske gradnje posmatra šire i sa pesimizmom.
– Hotele zidaju mahom sebični investitori i kvazibisnismeni, a niko ne shvata da nam je zaliv u smislu resursa već odavno istrošen. Svi ti privremeno ili trajno naseljeni ljudi nemaju gdje da se kupaju, plaže su prepune, a površina mora u zalivu definisana i ograničena. Ekosistem mora nema tu brzinu obnavljanja da može da sustigne ove agresivne napade gradnje i naseljavanja – ukazao je Marlović, dodjući da je Crna Gora daleko od ekološke države, ali jeste država primitivnog bezobzirnog samodovoljnog, strancima-servilnog kapitalizma i postfeudalne prvobitne akumulacije kapitala.
Neplanska gradnja smanjuje vodenu površinu
Dr Zoran Kljajić, nučni savjetnik, koji na žalost nije više sa nama, svojevremeno je ukazivao da su rezultati istraživanja priobalnog područja Boke iz 2011. godine, pokazali da se od 2009. dubina mora u zalivu smanjuje zbog neplanske gradnje, ali i naslaga na dnu. Osim toga, kako je istakao, zbog gradnje mandraća, infrastrukturnih objekata i betonskih površina na moru, smanjuje se i vodena površina Boke, a more je zamućenije.
– Sve ovo se negativno odražava ne samo na živi svijet u moru, već i na ribarstvo i turizam, a dolazi do pojave cvjetanja mora. Ogledalo Boke (njena vodena površina) se smanjuje usljed izgradnje na moru, kojim se zahvata površina mora, a što je opasno po buduće generacije, jer se odražava na živi svijet – kazao je dr Kljajić.
/K.Matović/
