Dok ozbiljne Vlade donose dugoročne strategije, kako bi stimulisale razvoj i građanima podigli životni standard, naša Vlada – pod plaštom „zaštite državnih interesa“ – povlači poteze koji direktno ugrožavaju državu i njene građane dovode do ruba egzistencije, istakla je potpredsjednica Opštine Kotor i predsjednica kotorskog odbora Građanskog pokreta URA Ljiljana Popović – Moškov.
Ona navodi da se takav „neozbiljan i neodgovoran pristup“ najbolje vidi u ocjeni ministra Radunovića, da je povećanje stope PDV-a na 21% „strateški potez za spas državnih finansija“.
„Svojim pripravničkim vođenjem, državu su nemilosrdno zaduživali skupim novcem iz kreditnih aranžmana, koji su zatim trošili kroz javnu potrošnju, davanje povlastica i garancija ljudima i (nazovi privrednicima) bliskim vladajućoj eliti. Napunili su pojedine (privatne) džepove, a Crnu Goru učinili prezaduženom zemljom, sa armijom nezaposlenih i neprimjerenim brojem zaposlenih u javnoj upravi. Od naše Crne Gore su stvorili sistem koji ne može sebe izdržavati“, istakla je Moškov.
Ona ocjenjuje da je „Crna Gora vjerovatno jedina zemlja na svijetu, u kojoj se sa premijerom – uz „kafu“ – možete dogovarati o fiskalnoj politici“.
„Kako drugačije objasniti ukidanje poreza i akciza na gorivo koje tankuju skupocjene jahte, stopu poreza od 7% na sve usluge održavanja, koju takodje plaćaju vlasnici tih skupocjenih jahti – a da pri tome nemate nijedan značajniji privredni subjekat koji se bavi tom djelatnošću. Zar to nije klasičan ustupak „eliti“, koja za luksuz ne plaća porez i time ga dovodi u ravan – sa gradjaninom koji kupuje ljekove, ili ga plaća po sniženoj stopi, po kojoj naši gradjani kupuju hleb i mlijeko“, upitala je potpredsjednica kotorske opštine.
Moškov navodi da se „dugo bježalo od kreditne linije koje nudi MMF, znajući da se taj novac može dobiti jedino nakon ispunjavanja strogih kriterijuma – smanjenja javne potrošnje sa jedne strane i jakom disciplinom u naplati budžetskih prihoda sa druge strane“.
„Ili jednostavnije – finansijska disciplina i konsolidacija. Sada, kada više nema jednostavnih i bezbolnih rješenja, i kad nam jedino preostaje kreditno zaduženje kod MMF-a, panično se traži izlaz i opet se prave krupne i neoprostive greške. Kako objasniti gubitak budžetskih prihoda, jer je Vlada oslobodila od PDV-a investitore koji grade hotele sa 5 i više zvjezdica, a pri tome dati objašnjenje da im je tako lakše, nego da rade povrat PDV-a. Kako objasniti gubljenje budžetskih prihoda jer se plate linearno oporezuju, ili to što se ne uvodi porez na ekstra profit. Zbog čega ne možemo dobiti odgovore čija je odgovornost nastajanje ovakvog i ovolikog poreskog duga, te ko na vrijeme nije vršio kontrolu rada poreskih obveznika i preduzimao sve raspoložive mjere naplate?“, upitala je Moškov.
Ona je upitala „kako je moguće da pojedini privredni subjekti godinama rade sa blokiranim računima ili sa konstantnim prikazom gubitaka u poslovanju, te po kom osnovu takvi privredni subjekti rade – a nisu godinama isplatili plate zaposlenih, poreze i druge obaveze na iste, dok njihovi vlasnici gomilaju privatno bogastvo“.
„Da li ikome u Ministarstvu finansija pada na pamet da istraži detaljno poslavanje takvih privrednika ili se zadovoljavaju time što njihovi inspektori, za par mjeseci tokom ljetnje sezone, bukvalno reketiraju sve redom i hvale se uspješnom „sezonom“. U budžetu se svake godine (2014/2015/2016. godine) prikazuje cca 470 miliona eura priliva od PDV, dok svi parametri pokazuju da isti (realno) treba biti veći za najmanje 30% (ili oko 141 milion eura više). Kako je moguće da godinama papagajski ponavljamo kako nam je svak turistička sezona „rekordna i radikalno bolja od prethodne“ – kada budžet pokazuje cca 800.000 eura od boravišne takse, svake godine. Da li treba pominjati prostor u povećanju priliva od koncesije, koji jedva da iznose 2 miliona eura godišnje, dok koncesionari istovremeno stiču privatnu imovinu mjerenu stotinama miliona“, upitala je Moškov.
Ona navodi da „umjesto da se kroz prethodne primjere traži način fiskalne strategije, ministar Radunović prvo štedi na socijalnim davanjima, a zatim najvaljuje povećanje PDV sa 19 na 21%“.
„Tako je najlakše – „udri po svima“ ili bar po onima koji uredno izmiruju sve svoje račune, dok one koji ne plaćaju ništa ili plaćaju minimalno – ionako ovo povećanje neće ni okrznuti. Ne vodi se na takav način ni poreska ni ekonomska politika jedne države, gospodine ministre. To gradivo se uči na III godini Ekonomskog fakulteta (ili je bar tako bilo, kada sam ja učila). I molim Vas, nemojte je još nazivati i „strategijom“. Ukoliko imate kuću pored rijeke koja plavi treba da podignete nasip kako bi zaštitili i kuću i ukućane – jer se to zove strategija. Međutim, Vi to ne činite, već neodgovorno čekate poplavu i kad se ona desi – bježite na sprat ili na krov. To je primjer impulsivne radnje, jako kratkog i mnogo, mnogo rizičnog rezultata“, zaključila je Moškov.
