Nakon preuzimanja dužnosti 8. aprila, glavni gradski arhitekta Opštine Tivat Marko Popović je od prethodnika “naslijedio” blizu 60 neriješenih predmeta. Riječ je uglavnom o predmetima koji se odnose za izgradnju ili rekonstrukciju stalnih objekata, dok se manji dio njih odnosi na privremene objekte i legalizaciju, pišu Dnevne novine.
“Problem rješavanja ovih zaostalih predmeta će postojati neko duže vrijeme, jer je trend pristizanja novih zahtjeva prilično dinamičan. Na mjesečnom nivou pristiže oko 15 novih predmeta”, rekao je Popović.
Prvih mjesec uglavnom mu je, kaže, protekao u organizaciji i uspostavljanju procedura koje će služiti kao osnova za rad Službe glavnog gradskog arhitekte.
„Izdato je svega nekoliko saglasnosti, uglavnom za privremene objekte i legalizacije, dok je za stalne objekte procedura kompleksnija, jer su uglavnom postojale određene primjedbe koje smo usaglašavalisa projektantima kako bi krajnji rezultat idejnog rješenja bio kvalitetniji. U završnoj fazi su rješenja za nekoliko stalnih objekata, nakon sprovedenih svih procedura ispitnog postupka. Od trenutka mog stupanja na posao su javno dostupni na sajtu Opštine, zajedno sa idejnim rješenjima za predmete koji su dobili saglasnost”, rekao je Popović i podsjetio da Tivat do sada nije imao glavnog gradskog arhitektu.
Te poslove obavljali su Glavni državni arhitekta ili od neko od kolega iz drugih opština. Tako da je, ističe, bio primoran praktično započeti službu od nule.
On je ocijenio da je Tivat, što se gradnje tiče, postao vrlo interesantno odredište za investitore raznih profila, kako domaćih tako i velikim dijelom iz inostranstva.
Kad se uzme cjelokupni razvoj države u posljednjih 15-20 godina, to je prema njegovom uvjerenju i očekivano.
„Smatram da je Tivat u čitavom ovom dvodecenijskom procesu planiranja prostora i izgradnje u velikoj mjeri sačuvan, čak i posljednjih godina kad možemo reći da se dešavao građevinski vrhunac. Iako je od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine došlo do porasta izgradnje, u čemu je novi zakon sudjelovao u velikoj mjeri, smatram da je stanje gradnje u Tivtu i dalje pod kontrolom i da se u budućnosti može pravilno ispratiti”, navodi.
Ocjenjuje da nije došlo do izrazito negativnih posljedica u prostoru koje su u narodu poznate kao „budvanizacija” prostora, iz razloga što su prostorni planovi ograničavali, prije svega, izrazito veliku spratnost, a samim tim i koncentraciju velikog broja korisnika na malom prostoru.
“Naravno, uvijek postoje anomalije u procesima planiranja i izgradnje, ali njih lokalne vlasti zajedno sa strukom treba da izoluju i spriječe. Građani Tivta su na vrijeme shvatili da ne treba da nastave sa lošim praksama iz neposredne prošlosti, i da za sebe i njihove nasljednike moraju da sačuvaju ovaj predivan prostor crnogorskog primorja koji nam je priroda podarila”, kazao je on.
Popović ističe da je od izuzetne važnosti uklapanje objekta u samu lokaciju, bilo da se radi o prirodnom ili izgrađenom ambijentu, kao i kvalitetna upotreba završnih materijala na fasadama objekta.
Ipak, on nije zadovoljan cjelokupnom slikom izgrađenog prostora. To se ne odnosi samo na Tivat, već na stanje u arhitekturi na nivou države.
„Predugo je kvalitet stavljan po strani u odnosu na kvantitet, tako da danas imamo kao rezultat šarenolike i neusklađene slike urbanizovanih sredina, ali i neprimjerenih intervencija u ruralnim predjelima. Naravno da ima i dosta interesantnih i vrijednih primjera dobre arhitekture, ali su nažalost u manjini u odnosu na cjelokupni izgrađeni opus objekata”, naglasio je Popović podržavajući originalnost u arhitektonskom stvaralaštvu.
Treba poštovati istorijsko i arhitektonsko nasljeđe podneblja, ali to se može uraditi i kroz nove oblike i materijale koje savremena tehnologija građenja nameće.
“Nijesam za ponavljanje elemenata iz prošlosti, već za njihovu savremenu interpretaciju”, zaključuje Popović.
Zadovoljan saradnjom sa kolegama iz urbanizma glavni arhitekta ističe da su uvijek raspoloženi da pomognu oko svih pitanja koja se pojavljuju i trebaju pojašnjenje. U cilju stvaranja što kvalitet nijegprostora, on se nada da će nastaviti tu dobru saradnju i u budućnosti.
