Vladimir Jokić, predsjednik opštine Kotor, svečano je predao predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću Inicijativu za povratak statusa grada Kotoru. Potpisivanje Inicijative i njeno svečano uručenje predsjedniku države upriličeno je u palati Grgurina, Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Nakon što je potpisao inicijativu gradonačelnik Kotora je rekao: “Večerašnja inicijativa ima za cilj ne da bilo koga omalovažimo, da se samodopadljivo i samozaljubljeno istaknemo, već da večeras, odavde, uz pomoć predsjednika države cijeloj Crnoj Gori i cijeloj javnosti pošaljemo jednu lijepu priču – priču o tome da su iz ovog grada kretale mnoge stvari koje su oblikovale cijeli naš prostor.
U dva milenijuma se desilo toliko toga da bi bilo teško sve nabrojati, ali ću pokušati da sažmem ono zbog čega bi Crna Gora morala i trebala biti ponosna na ovaj grad. Od Bokeljske mornarice koja traje dvanaest vjekova, od pomena grada Kotora u zapisima Sabora iz Nikeje, Gradske muzike koja već gotovo dva vijeka svojim zvucima označava srce ovog grada, SPD Jedinstvo koje je dva vijeka organizovano, a još i prije toga neformalno postoji i čini stub grada, od ljudi koji su činili da se pronese ime ovog grada, bezbrojnih palata i porodica koje nisu oblikovale samo ovaj grad već i države i carstva.
Sve je to prepoznato tek nakon razornog zemljotresa. Upisani smo na Uneskovu listu kada je svijet došao, vidio i prepoznao šta bi gubitkom Kotora cjelokupna civilizacija mogla izgubiti. Ako bude postojala politička volja da Crna Gora prepozna da Kotor ima izuzetnu vrijednost za nju i za cjelokupnu civilizaciju, onda će se do rješenja lako doći. Uložiću sav svoj trud, integritet i znanje da večerašnja inicijativa ne ostane samo puko slovo na papiru, već da dobije svoj ishod u zakonskim rješenjima.
Vjerujem da je ovo inicijativa iza koje stoji svaki Kotoranin – ne samo današnji, nego i bivši i budući, generacije koje su prošle i one koje dolaze. Zbog toga smatram da je ovo trenutak u kojem ćemo sve naše razlike staviti na stranu i zajedno stati i dati svoj najveći mogući doprinos kako bi u što skorijem roku mogli proslaviti vraćanje statusa.”
Prihvatajući inicijativu i simbolički je podržavajući predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je: “Donošenjem posebnog zakona o gradu Kotoru i uvažavanjem njegovog nesumnjivog značaja za Crnu goru kreirao bi se povoljan ambijent za unaprjeđenje života svih njegovih stanovnika. U tom smislu doživljavam i Inicijativu za povratak statusa grada Kotoru, koju mi je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić danas predao a koju ću, uz punu podršku, proslijediti državnim organima nadležnim za njeno sprovođenje – Vladi Crne Gore i Ministarstvu javne uprave. Drage Kotoranke i Kotorani, vaš glas mora biti presudan u kreiranju budućnosti Kotora. U predsjedniku Crne Gore imaćete pouzdanog saveznika za svaku inicijativu koja doprinosi prosperitetu ovog predivnog mjesta u kome se, poput dragulja, čuva najznačajniji dio crnogorske kulturne baštine.”
Inicijativa se temelji na ubjeđenju da Kotor baštini posebnu vrijednost za Crnu Goru, što je i prepoznato od Uneskoa, kroz tri upisa na njegove liste prirodne, kulturne i nematerijalne kulturne baštine.
U cilju očuvanja prirodnog i kulturno-istorijskog blaga koje se nalazi u Kotoru, a koje predstavlja vrijednost ne samo države Crne Gore, već cjelokupne civilizacije, vodeći se neprekinutim istorijskim kontinuitetom gradskog života i gradskih institucija, uvjereni da ova inicijativa predstavlja nepodijeljeno opredjeljenje svih građana Kotora, duboko vjerujući u opredijeljenost Vlade Crne Gore da zaustavi degradaciju istinskih vrijednosti, te da očuva i unaprijedi položaj svjetske baštine i time utvrdi položaj države Crne Gore u savremenoj civilizaciji podnosimo ovu inicijativu, kako bi Vlada Crne Gore u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenula procedure izmjena i dopuna zakona i drugih potrebnih akata, te lokalnoj samoupravi u Kotoru, umjesto dosadašnjeg oblika Opštine, utvrditi status Grada Kotora.
Kotor je grad već duže od dva milenijuma. U svojem dugom trajanju, od III vijeka prije nove ere do danas promijenio je 20 vladavina. Smješten na granici između Istoka i Zapada u njemu su se prelamali politički, kulturni, vjerski, ekonomski i društveni uticaji cijelog Mediterana. Smješten duboko u Zalivu koji po njemu nosi ime, brižljivo je razvijao svoju kulturu, umjetnost, pismenost, pobožnost, način života, svoje pomorstvo, kao grad koji je stvarao za sebe, ali koji je cijelo vrijeme bio i grad iz kojeg su se civilizacijska dostignuća širila dalje, prvo ka Crnoj Gore, a potom i još dalje ka kontinentalnom dijelu Balkanskog poluostrva.
Njegov istorijski značaj međunarodno je priznat kroz tri upisa na Uneskovu listu prirodne, kulturne i nematerijalne baštine.
Prvi upis je iz 1979. godine, kada je Kotorski i Risanski dio Bokokotorskog zaliva upisan na Uneskovu Listu svjetske kulturne baštine u opasnost, nakon katastrofalnog zemljotresa iz 1979. godine. Period rekonstrukcije i restauracije je nastavljen do 2003. godine, kada Uneskov Komitet donosi odluku da se Kotor i zaštićena zona stavi na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine, na kojoj se i dalje nalazi.
Drugi upis na Uneskovu Listu svjetske prirodne i kulturne baštine je iz 2017. godine u sklopu međunarodne nominacije Mletačke fortifikacije od XVI do XVIII vijeka, koje su zajednički nominovale Italija, Hrvatska i Crna Gora. Ovom nominacijom u Crnoj Gori na Listu je stavljeni sistem gradskih zidina grada Kotora.
Konačno, 2021. godine upisuje se Bokeljska mornarica na Uneskovu Listu nematerijalne kulturne baštine. U obrazloženju se naglašava uloga Bokeljske mornarice u čuvanju pomorske tradicije Boke, kao i njeno učešće u proslavama u vezi sa kultom Sv. Tripuna.
Trostruki upis na Uneskove liste čini ga jedinstvenim primjerom ne samo u Crnoj Gori, nego i šire. Nažalost međunarodno priznanje značaja Kotora nije pratilo i ono domaće. Tako posljednji i važeći Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore nije priznao Kotoru status grada, već ga je sveo na status opštine. Smatramo da je time nanesena velika šteta i pokazano nepoštovanje prema ovom gradu, a i cijeloj Crnoj Gori, jer je upravo Kotor grad, po kojem se Crna Gora prepoznaje u civilizovanom svijetu. Time, ne samo što je prenebregnuta njegova kulturno-istorijska važnost na međunarodnom i domaćem planu, već je ignorisan njegov višemilenijumski kontinuitet i ništa kraća tradicija samouprave, koja svoj najbolji iskaz ima u Statutu grada Kotora. Taj vrhovni pravni akt, kojim se rukovodilo gradom kroz vjekove, slika promišljeniji odnos, odnos sa više poštovanja koje su imale vlasti minulih vremena prema ovom gradu.
Ubijeđeni da je ovu nepravdu prema Kotoru potrebno ispraviti, predlažemo ovu Inicijativu za povratak statusa grada Kotoru, u prvom redu Vladi Crne Gore, te svima onima od kojih će ova odluka zavisiti, kao i cjelokupnoj javnosti, domaćoj i stranoj.
