U Zadru je predstavljen međunarodni projekt zahvaljujući kojem je ucrtan put Dinarskim gorjem od Slovenije, Hrvatske pa sve do Albanije, dugačak 1 380 km. Projekt nosi naziv Via Dinarica, a cilj je da postane platforma za održivi razvoj ruralnih područja.
Namijenjen je izletnicima koji posjećuju planine Dinarskog gorja, ali to je i projekt čiji je cilj revitalizacija tog područja.
Jedan od glavnih ciljeva tako je, prema riječima predsjednik udruge Via Dinarica Croatia Alana Čaplara, zadržati preostale stanovnike u planinama i dovesti im goste. Terenski dio posla već je odrađen, tako su osmišljene i trasirne tri linije puta. U Hrvatskoj Via Dinarica obilazi šest nacionalnih parkova, četiri parka prirode i dva stroga rezervata prirode. Plava linija Via Dinarice u Hrvatskoj duga je 1070 km, bijela linija s odvojcima 760 km, a zelena linija 200 km, piše eZadar.
Dinaridi – najzanimljivije hrvatske planine
Naše planine pružaju idealne uvjete za istraživanje jer su razmjerno lako pristupačne, a obiluju raznovrsnim i zanimljivim fenomenima. Iako veličinom i visinom svojih planina Hrvatska zaostaje za mnogim europskim zemljama, bogatstvom raznolikosti na razmjerno malom prostoru zaslužuje naslov jedne od najzanimljivijih. Tome uvelike pridonosi i njezin planinski svijet koji je još uvijek mnogim ljubiteljima prirode i aktivnog odmora malo poznat, pojašnjavaju u Udruzi Via Dinarica.
Najviše i najzanimljivije hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju. Dinarsko gorje je gorski sustav mlađih ulančanih planina nastalih alpskom orogenezom u jugoistočnoj Europi. To razvedeno planinsko gorje proteže se od Slovenije, pa preko Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije do Kosova i Albanije. Geografski atlasi navode da se Dinaridi pružaju u dužinu od 645 km, od rijeke Soče i Trnovskog Gozda na sjeverozapadu pa do rijeke Drim i Prokletija u sjevernoj Albaniji, između jadranske obale i rijeke Save. Najviši vrh svih Dinarida je Maja Jezerces (2694 m) u Prokletijama u Albaniji.
U Hrvatskoj se dinarske planine protežu usporedno s jadranskom obalom, smjerom sjeverozapad–jugoistok, u nekoliko usporednih nizova. Budući da ti nizovi započinju s otočnim planinama, jadranske otoke zapravo treba promatrati kao potopljeni dio Dinarskog gorja. Zanimljivo je zapaziti da su priobalne planine na hrvatskom jugu uglavnom oskudne vegetacijom, dok su na sjevernom Jadranu sve planine pokrivene bogatim šumskim plaštom. Otoci, međutim, pružaju potpuno suprotnu sliku: dok su sjeverni otoci pretežito goli (Krk, Rab, Pag), što idemo dalje prema jugu, otoci su sve zeleniji i bogatiji vegetacijom (Mljet). Hrvatski Dinaridi iznimno su raznoliki i zanimljivi, no to planinarima ne treba posebno naglašavati. Najviše hrvatske planine Dinara (1831 m), Biokovo (1762 m) i Velebit (1757 m) tipične su planine primorskih Dinarida. Istim smjerom pružanja sjeverozapad – jugoistok pružaju se i visoke planine unutrašnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.
