„Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“, monografija koja čuva sjećanje, predstavlja osnovu za budućnost i proslavlja 50. rođendan čuvenog novskog festivala promovisana je sinoć u Dvorani Park, u okviru programa „Hvala za 50“.
„Ova monografija omogućava nam detaljan, sistematski, objektivan uvid u pet decenija Praznika mimoze, što je čini kapitalnim djelom izuzetne vrijednosti. Ona i sagledava različite koncepte festivala, predstavlja riznicu iskustava i sjećanja koja će nam biti nepogrješiv i neprocjenjiv smjerokaz u budućim decenijama Praznika mimoze“, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Obraćajući se u ime Opštine, kao osnivača festivala, Katić je kazao da je ova monografija „istorijski dokument, ujedno pregled postignutog i zavjet za budući rad na unapređenju cvijetnog festivala, simbola našeg grada“. On se zahvalio svima koji su, da bi prikazali sjaj svih 50 godina, učestvovali u temeljnom i istrajnom stvaranju i prikupljanju građe, dodajući da se raduje novim uspomenama koje ćemo stvarati na Prazniku mimoze.
Monografija „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ na 328 stranica sa 527 fotografija priča o osnivačima, onima koji su ga realizovali, bogatili, učestvovali u festivalskim programima i s ponosom pronosili priču o Prazniku i Herceg Novom. Inicijativa za objavljivanje monografije potekla je iz Javne ustanove kulture „Herceg Fest“, koja je izdavač.
Govoreći o jednogodišnjem radu na stvaranju ovog djela, direktorica „Herceg Festa“ Gordana Porobić Krcunović posebno je istakla zasluge urednice izdanja, novinarke Vitke Vujnović koja je „bdila nad monografijom iz straha da nekoga ne izostavi, trudeći se da perom uhvati neuhtaljivi duh mimoze“.
„Hvala svim članovima redakcije koji su dali sve od sebe da monografija izađe na vidjelo, a posebno svim Novljanima koji su dali svoj doprinos uspješnoj realizaciji 50. Praznika mimoze i pokazali empatiju čak i onda kada smo griješili, jer empatija je stvar kulture“, poručila je Porobić Krcunović.
Objasnila je da je promocija monografije uvrštena u završni dio programa Praznika mimoze da bi se među njenim koricama našlo i ovogodišnje izdanje festivala i tako zaokružila priča duga pola vijeka. Kako je dodala, svi koji su proteklih 50 dana posjetili Herceg Novog prepoznali su misiju Praznika mimoze, koja se sastoji „u zbližavanju sa dalekim i stranim, u cilju uzajamnog kulturnog obogaćivanja, ali i u još čvršćem zbližavanju sa bližnjim“.
Praznik mimoze je beskraj ljudi, dobre volje, dobrih ideja i enegrije, a u knjigu „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ uplele su se priče svih onih koji su u nekom trenutku, a srcem, uradili nešto za ovaj festival, istakla je urednica Vitka Vujnović.
„Dragutin Backo Gregorić koji je od Turističkog saveza Herceg novog dobio priznanje kao idejni tvorac Praznika mimoze tvrdi da je Mimoza nastala iz čistog prijateljstva i ljubavi. Ja tvdim, radeći ovi monografiju, da je su samo čisto prijateljstvo i ljubav prema Prazniku i gradu vodili ovaj festival kroz vremena i nevremena, uspjehe i neuspjehe, promjene, i doveli do toga da grad opet, uz jubilej, živi punog srca za Praznik mimoze“, rekla je Vujnović.
Iza monografije stoji listanje preko 4000 fotografija, pres klipinga, ponovno čitanje knjige „Praznik mimoze – Čarolija koja traje“ koja je urađena sa Petrom Janičićem i Dragicom Ivanović, više od 100 razgovora sa ljudima, brojni mejlovi, izjave, priče, anegdote. Sve je uklopljeno u poglavlja posvećena programima Praznika mimoze.
„Kristališe se misao da bi festival trebalo da traje pun mjesec ili malo jače, da bi morao da sadrži, kao ove godine, više fešti od Igala, Škvera, do Kumbora, Đenovića, Baošića, Bijele, da bi četiri udarna vikenda morala da imaju maskenbale, dobre koncerte i najave. Isto tako je definisano mišljenje da ne bismo smjeli da ostavimo Praznik mimoze bez kulturnih sadržaja na koja je hercegnovska publika navikla“, kaže Vujnović govoreći o dijelu koji se odnosi na budućnost Praznika mimoze.
Posebna zahvalnost na promociji upućena je novinarima koji godinama prenose atmosferu jedinstvene hercegnovske zime. Svoje uspomene i utiske sa prisutnima su podijelili Jelica Pantović i Duško Davidović, jedni od onih koji su sa najvećom prisnosti i posvećenosti pisali i govorili o novskom festivalu.
„Vrlo je značajno što je ova knjiga izašla jer su sjećanja ljudi sažeta među njenim koricama. Svi znamo da sjećanja blijede, pa dok ne izblijede sasvim evo ih ovdje u knjizi za neke ljude koji će u budućnosti pisati, pričati o Mimozi, podržavati je“, kazala je novinarka Jelica Pantović nakon promocije.
Konsultant i saradnik na pripremi monografije, član sastava Exodusi Ante Krstović kazao je da je godinama razmišljao kako bi trebalo da izgleda knjiga o Mimozi i misli da je konačno dobio takvo djelo.
„Vitka je napravila knigu koju u stvari napisali Novljani. Ljudi svih profila, građani ovoga grada koji su po bilo kojem osnovu ikada, minut ili godinama učestvovali u Prazniku mimoze, i neki drugi ljudi, iz drugih gradova, republika, svi su oni napisali tu knjigu“, rekao je Krstović.
Program promocije upotpunili su Egzodusi, sastav koji je uz fešte duže od 50. godina, hercegnovske mažoretke i Gradska muzika čije su članice, u kamernom sastavu, izvele koračnicu koja je neizostavan dio repertoara na programima Praznika mimoze.
Izdavač monografije je Javna ustanova kulture „Herceg fest”, autor teksta i urednik izdanja Vitka Vujnović, likovni urednik Vojislav Vojo Кilibarda, konsultant i saradnik u pripremi monografije Ante Krstović. Grafički dizajn i pripremu potpisuje Nebojša Glumac, štampu „Biro Konto“, fotografije: Miloš Samardžić, Vanja Berberović Šuberić, Zvezdana Кujović, Ante Кrstović, Milan Dobrilović, Zdravko Ponorac.
Za kreiranje monografije korištene su privatne arhive porodica i pojedinaca: Gregorić, Vlaović, Martineti, Кosić, Ristić, Vidić, Peulić, Vukićević, Ante Кrstović, Кrsto-Кiko Tomičić, Branislav Lučić, Sveto Đuranović, Stevo Lepetić, Petar Otoranov, Ruđero Ventrela, Mišo Кisić, Vojislav Beloica, Ana Lazukić, Radoslav Grujić, Milivoj Jugin, Foto „Šanji” Zrenjanin, Voislav Bulatović, Teofil Porobić, Nenad i Tanja Vitomirović i internet prezentacije Praznika mimoze.
