Pred Institutom su veliki izazovi, ali osnovni cilj se ne mjenja – sačuvati i unapređivati osnovnu djelatnost – fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, istakla je dr Gordana Rajović direktorica Instituta “Dr Simo Milošević” akademiji povodom obilježavanja 70. godina postojanja, održanoj sinoć u Kongresnoj sali ove ustanove.
Podsjetivši na istorijski razvoj renomirane zdravstveno-rehabilitacione ustanove u Igalu, ukazala je na značaj zdravstvenog turizma, kao snažnog privredno – ekonomskog faktora za razvoj ovog područja i Crne Gore.
-Značaj Instituta u ovih 70 godina za Igalo su nemjerljivi. Igalo je postalo brend na mapi zdravstvenog turizma. Kako se banjsko lječilište iz 1949. godine razvijalo, tako se još većim intezitetom gradilo i razvijalo Igalo. Ne manji značaj Instituta je i za Opštinu Herceg Novi pa i za Crnu Goru. Ta činjenica se mora naglasiti kao uzajamna povezanost koja stvara obavezu i odgovornost svih u vremenu koje je pred Institutom.
Dr Rajović je kazala da je odrednica kojom se rukovode primjena prirodnih ljekovitih faktora u kombinaciji sa metodama savremene medicine pri čemu se nužno prati tehnološki napredak i unapređuju uslovi za primjenu terapija i boravak pacijenata.
-Precencija, liječenje i rehabilitacija čitavog niza oboljenja i spremnost ljudi da putuju radi održavanja i očuvanja zdravlja i mogućnost da im se to pruži na visokom nivou sa tradicijom i renomeom koju ima Institut Igalo je perspektiva koja se nikako ne bi smjela dovesti u pitanje, kazala je Rajović.
Sve ovo podrazumjeva daleko više napora i spremnost da se prije svega sačuva puna ljekovitost prirodnih faktora kojim raspolaže Igalo.
-Od osnivanja do danas hiljade zaposlenih je dalo svoj doprinos da budemo to što jesmo. Ljudi su svojim vizionarstvom, znanjem, operativnošću i sposobnostima vodili ovu kuću, i svakodnevnim radom, neki i čitav radni vijek, učinili da pacijenti koji su koristili naše usluge budu naši najveći ambasadori, kazala je dr Rajović.
Tokom akademije prikazana su dva dokumentarna filma o Institutu nekada, a potom i o savremenom zdanju ove ustanove, autora Stevana Koprivice. Iz njegovog pera nastao je i manji glumački komad u kojem je jasno skrenuta pažnja o vrijednostima zdravstvenog giganta kakav je Institut, njegovom značaju ne samo za Herceg Novi već i mnogo šire, a u vremenu privatizacije. Uloga je bila povjerena glumici Dubravki Drakić koja je znalački predstavila kako je biti pacijent u Institutu, koliko kvalitetnu uslugu korisnici mogu dobiti, te da za to ne postoji cijena. Predstavivši se kao kupac zapitala je kolika je cijena Instituta? Koliko košta more, ili maestral, osmjeh zaposlenog, stručnost, znanje doktora, svaki zdrav korak koji čovjek napravi, ustvrdivši da ona kao običan čovjek “nije pri parama ali pri ljubavi jeste i to zauvjek”. U muzičkom dijelu akademije nastupila je Andrijana Božović u pratnji Sretena Ćupuća na gitari.
Akademiji su prisustvovali predstavnici Vlade i Skupštine Crne Gore, diplomatskog kora, nekadašnji i sadašnji ljekari i ostali medicinski radnici Instituta, a telegram čestitke uputio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
U susretu sa novinarima, nakon akademije, minister zdravlja dr Kenan Hrapović istakao je da je Institut brend koji traje i trajaće dok je Crne Gore i ovog prostora.
-Najbitnije i ono što trebamo najviše cijeniti je kadar. Uvijek možemo kupiti opremu, praviti zgrade, ali ono što je neprocjenjivo je znanje, koje Institut ima i imaće. Sam kadar je taj koji promoviše. Tu je i Fakultet za fizikalnu medicinu gdje nastaju nove generacije kvalitetnih kadrova. To je garant za kvalitet zdravstvene zaštite ne samo crnogorskih građana već je to međunarodno priznati brend. U prilici sam da u poslednje vrijeme razgovaram sa brojnim predstavnicima stranih zemalja, koji su zainteresovani da šalju svoje građane u ovakvo mjesto kako bi dobili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Upitan da prokomentariše privatizaciju Instituta koja slijedi, ministar Hrapović je istakao da će “šta god se dešavalo u narednom periodu, crnogorski građani imati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u Institutu u Igalu, kao i do sada” te kazao da “će im to obezbjediti Vlada i država Crna Gora”.
Na petom tenderu za prodaju 56,48 odsto akcija Instituta jedina ponuda je stigla od konzorcijuma češke kompanije Philibert i crnogorskog hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Vile Olive, Žarka Rakčevića, koji večeras nije želio da komentariše tok pregovora do donošenja odluke tenderske komisije i zvaničnog izbora ponuđača. Pored 10 miliona eura za akcije oni su ponudili i 28 miliona investicija isključivo u postojeće objekte Instituta. U Institutu je 607 stalno zaposlenih i jos stotinak sezonaca. Oni očekuju da će nakon okončanja privatizacionog postupka nastaviti da rade u skladu sa opštim i granskim kolektivnim ugovorima.
Uprkos teškoćama, Institut ostvaruje dobre poslovne rezultate, uvodi nove programe liječenja i rehabilitacije, obnavlja opremu, njeguje naučno istraživački rad i širi se na nova tržišta –saopšteno je na konferenciji za novinare koja je održana u subotu veče.
Ova zdravstveno turistička ustanova jedna je od rijetkih u regionu sa toliko dugom tradicijom i prepoznatljivošću širom svijeta.
Institut je otvoren 1949. godine odlukom Vlade Republike Crne Gore kao banjsko i klimatsko lječilište a veliku zaslugu za to imao je dr Svetozar Živojinović, veliki entuzijasata, znalac i pobornik primjene prirodnih ljekovitih činilaca u liječenju.
Tadašnje lječilište locirano je praktično na ledini, na prostoru koji se danas zove Stara banja. Uskoro poslije toga je adaptiran Jankovića hotel u stacionar, izgrađeni su objekti za fizikalnu terapiju i lječilište je preimenovano u Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Zatim je izgrađeno dječije odeljenje, koje je do kraja 80-tih bilo najveći centar za rehabilitaciju djece. Pod rukovodstvom Nikole Mračevića izgrađena je 1973. prva faza i 1982. druga faza, odnosno Mediteranski zdravstveni centar.
Godine 1976. pri Institutu je osnovana Viša fizioterapeutska škola, koja je 2004. godine unaprijeđena u Fakultet primijenjene fizioterapije, a sada je organizaciona jedinica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
