„Lekcionar i Pontifikal Kotorske biskupije iz 1166. godine” naziv je fototipskog izdanja monografije koja je predstavljena u petak ispred crkve blažene Ozane u Kotoru.
Predstavljanju je prisustvovao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je u uvodnoj riječi istakao da monografija svjedoči da je Kotor još u 12. stoljeću bio jedan od kulturnih centara Evrope.
„Imao je sve što i veliki evropski centri: Biskupski ordinarijat, sud i sudstvo, knjižare i snažnu kulturnu razmjenu sa svijetom, u određenoj mjeri i međunarodne odnose. Kotor je i svih narednih stoljeća imao izuzetnu ulogu u afirmaciji naroda sa ovih prostora. Sve što je napisano u pontifikalu 1166. u godini kada je kotorski biskup privi puta uzeo u ruke svjedoči o čvrstoj povezanosti Kotora sa najnaprednijim mišljenjima toga doba. Izdanje Lekcionara i Pontifikal svojim značajem nadilazi Kotor i Crnu Goru i predstavlja podsticaj za dalja znanstvena proučavanja o našoj povjesti i tradiciji“ – kazo je Đukanović.
U ime organizatora zvanice i posjetioce pozdravili su predsjednik HNV-a Crnre Gore Zvonimir Deković i kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Monografiju su predstavili dr. sc. fra Domagoj Volarević i autorica dr. sc. Lenka Blechova Čelebić.
Radi se o najstarijem rukopisu u ovom dijelu svijeta, 300 godina starijem od Gutenbergove štamparije, 30 godina starijem od Miroslavljevog jevanđelja i 330 godina od Oktoiha Đurđa Crnojevića. Pontifikal je iz Kotora evakuiran u doba turskih ratova, oko 1876. godine, a nalazi se i čuva u St. Petersburgu i jedan je od dragulja biblioteke Ruske akademije nauka.
Ovo liturgijsko, vjersko, književno djelo svjetske povijesne i kulturne klase ima 404 stranice manuskripta na latinskom jeziku. Raščitala ga je kroz višegodišnji rad, dešifrirala slojeve palimpsesta (više rukopisa na jednom listu kroz stoljeća), s Biblijom sravnila i najzad, opskrbila lokalnim povijesnim kontekstom češko-crnogorska znanstvenica, paleograf i polihistor Lenka Blechová Čelebić.
Od zanimljivosti vezanih za ovo izdanje izdvajaju se i činjenice, da se radi o manuskriptu koji predstavlja jedan od stubova rađanja i istorije zapadne kulturne tradicije, koji vezujemo za Kotor i područje današnje Crne Gore, da se u njemu nalaze citati najmanje sedam najviših autoriteta bez kojih je istorija Zapada nezamisliva; Sv. Augustin (354-430), Grgur Veliki (540-604), Isidor Seviljski (560-636),Beda Prečasni (672-735) , Alkuin iz Jorka(735-804), Anselmo iz Kanterberija (1033-1109), Pjer Abelar (1079-1142) itd, koji su su kao takvi u Kotoru izučavani, studirani i tumačeni u svakodnevnim aktuelnim dešavanjima toga vremena. Posebnu vrijednost monografije čini poglavlje Dokumenta Catharensia, bilješke na marginama iz svakodnevnice života Kotora grada u 12. stoljeću, kao i da je autorica, svojevremeno, zavrijedila preporuku za istraživanje istorije crkve u arhivu Vatikana, u Argentini, prije dvadeset godina, ni manje ni više nego od ondašnjeg biskupa Buenos Ajresa, mons. Horhe Begolja, danas Svetog oca pape Franja.
Autorica je monografiju posvetila pokojnom don Antonu Belanu, vikaru Kotorske bisupije. U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa “Jadran” iz Tivta.
Izdavanje i promocija Kotorskoga pontifikala i lekcionara omogućeni su uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općine Kotor.
