U atrijumu ljetnjikovca Buća sinoć je svečano otvorena manifestacija “Tivatsko književno ljeto 2023” koju realizuje JU Gradska biblioteka Tivat.
Otvarajući manifestaciju predsjednik Opštine Željko Komnenović kazao je da izgleda da kultura polako polako pušta korijene, što obzirom na vrijeme u kojem živimo sjajno.
“Živimo u vremenu postistine, vrijeme jeftinih vrijednosti, materijalnom svijetu koji se udaljio od duhovnog. Knjiga je nešto iz čega ljudi crpe ideje, knjiga je izraz misli najznačajnijih ljudi koji su hodali ovom planetom, knjiga je sigurno nešto što garantuje budućnost čovječanstvu, ako ima ko da je čita. Kažu da je čitanje vrhunski izraz raspoloženja i duhovnog uzdizanja dok je učenje muka. Danas sve se manje čita i sve manje uči”.
Komnenović ipak smatra da su ovakve manifestacije dobra ponuda grada što se vidi i po posjeti književne večeri u đardinu ljetnjikovca Buća.
“Gradska biblioteka u Tivat opet dovodi najznačajnije književne stvaraoce regiona i ja im čestitam na trudu, zalaganju, i što popularišu književnost u vrijeme kad ona nije toliko popularna. Proglašavam manifestaicju Tivatsko književno veče otvorenom” – rekao je Komnenović.
Prisutne je pozdravila i direktorica JU Gradska biblioteka Vesna Barbić ističući da joj je drago što se za književno veče traži “stolica više”.
“To što radi Gradska biblioteka Tivat daje izgleda rezultate i na tome sam vam zahvalna. Današnja kultura se trudi na sve načine da čovjeka odvoji od knjige, u zamjenu za instant zabavu. Vi koji ste ovdje svakako znate da je knjiga vrhunska zabava. Jedna od takvih knjiga je Potop našeg gosta Damira Karakaša” – rekla je Vesna Barbić.
Nakon svečanog otvaranja hrvatski književnik Damir Karakaš predstavio je svoj novi roman “Potop”.
Karakaš je kazao kako mu je jezik uvijek jako bitan, a u ovoj je knjizi pokušao je razviti jezik “po uzoru na Gogolja, kod kojeg su dinamika i kompozicija stalno u igri jezika”. Takođe, dodao je, ovaj je roman svojevrsna sinteza pisaca koji su formativno djelovali na njega, a to su uglavnom ruski pisci 20ih i 30ih godina prošlog vijeka, kao što su Ana Ahmatova, Platonov i Cvetajeva.
„Čitanje dobre knjige u današnje vrijeme dio mentalne higijene. Smatram da će književnost opstati upravo zbog svoje sporosti i ova knjiga prisiljava čitaoca da čita sporo kao u poeziji gdje svaka riječ mora na poseban način odjeknuti. U samom pisanju ja sam se uvijek držao onoga kako je govorio Čehov da riječima bude usko a mislima široko” reako je Karakaš.
Damir Karakaš (1967.) autor je jedne knjige putopisa, triju zbirki priča te sedam romana. Dobitnik je nagrada Fric, Kočićevo pero, nagrade tportala za najbolji roman 2020., Nagrade Meša Selimović za najbolji roman 2021., a iste je godine dobio i uglednu talijansku književnu nagradu Premio ITAS del Libro di Montagna.
