Foto: Reuters/HTV / HRT
Američki predsjednik Joe Biden iznenada je posjetio Kijev, ruski predsjednik Vladimir Putin jučer se iz Moskve obratio javnosti, a konferencija u Muenchenu je otvorila pitanja daljnje pomoći Europe i svijeta Ukrajini, ali ulozi diplomacije u mogućem završetku rata.
Svi se pitaju – hoće li Rusija “obilježiti” početak invazije na Ukrajinu 24. februara žestokim udarom na ukrajinske položaje.
– Borbena djelovanja su prvenstveno vezana za određene strateške ciljeve, neovisno o datumu. Prosječno dnevno ispaljuju preko 50 hiljada projektila na ukrajinske snage, rekao je gostujući u emisiji “U mreži Prvog” Marinko Ogorec.
– Ne mislim da će biti nešto “ekstra”, no brojni zapadni mediji govore o ključu simbolike, smatra povjesničar Tvrtko Jakovina.
Osvrnuo si i na događaje posljednja dva dana, posjet Joea Bidena Kijevu i Varšavi te govor Vladimira Putina u Moskvi.
– Biden je možda izgledao kao da ima “fragilnu konstituciju”, ali je pokazao da može jamčiti zajedničku snagu i pokazati sve ono što je NATO. Putin nije djelovao ustrašen, imaju robusnu ekonomiju kojoj sankcije još ne smetaju. Tu je i dolazak kineskog predsjednika Xi Jinpinga, bojim se da smo tek u prvoj godini dugogodišnjeg sukoba.
Marinko Ogorec kaže da je Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje.
– Ako za to postoji potreba, ako on smatra da je za to nastupila potreba. Sukob ne ide na ruku Ukrajincima. Vidimo da u velikoj mjeri Ukrajina pomalo posustaje. Rusija nastavlja s ofenzivom, a kako će završiti to ćemo vidjeti. Što se sukob produljuje, to je problem veći i teži, ističe.
“Puno je onih koji su zabrinuti smjerom razvoja rata”
Povjesničar Jakovina ističe da je ruska vojna doktrina takva da mogu koristiti nuklearno oružje, ako je njihov teritorij ugrožen.
– Očito ovo ide u smjeru da će Ukrajini trebati živa sila. Ako će trebati živa sila, onda će taj rat postati nešto sasvim drugačiji. O tome se, barem javno, ne govori. Puno je onih koji su zabrinuti sa smjerom. Tu je i Rusija koja se poziva na Drugi svjetski rat. Traje i inicijativa u UN-u, kakva će biti osuda Rusije. Koliko će Rusi imati podrške, iako te rezolucije malo znače, to su sve pitanja.
Analitičar Ogorec kaže da su gubici veliki i na jednoj i na drugoj strani, no da tu stvari na idu na ukrajinsku stranu.
– Ukrajinci, moram konstatirati, gube najkvalitetnije ljudstvo. Njihovi se gubici odnose na izuzetno osposobljene vojnike koje su nažalost izgubili u velikom broju. Rusija isto gubi, ali uglavnom se govori o skupini Wagner te koju dodatno popunjavaju zatvorenici iz zatvora.
Tvrtko Jakovina osvrnuo se i na Putinovu izjavu tokom govora, a kada je rekao da “je nemoguće Rusiju poraziti na bojištu”.
– To je krivo. Rusija je bila poražena više puta u prošlosti. To ne bi bilo tako neobično Rusiji. Početkom 20. stoljeća su poraženi te Prvi svjetski rat je u određenom smislu bio poraz.
Marinko Ogorec govorio je o tome što bi značio vojni poraz Rusije i eventualni raspad.
– Rusija je ogromna zemlja, postoji stoljećima. Takva kakva je će postojati i dalje. Raspad Rusije ne bi bila dobra opcija. Onaj tko o tome razmišlja, mislim da loše razmišlja o međunarodnim odnosima. Rusija treba opstati, ali ne smijem biti pobjednik u ovom ratu. U potpunosti bi se promijenila paradigma međunarodnih odnosa, a koja ne bi bila dobra.
