Foto: Sergei Guneev / Reuters
Predsjednik Vladimir Putin osvojio je rekordnih 88% glasova na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Rusiji, pokazale su izlazne ankete i prvi službeni rezultati, čime je učvrstio svoju vlast, iako su tisuće protivnika organizirale simbolične podnevne prosvjede na biračkim mjestima.
Prvi rezultati pokazuju da je Putin, koji je došao na vlast 1999., lako osvojio novi šestogodišnji mandat koji bi mu omogućio da prestigne Josifa Staljina i postane ruski čelnik s najdužim stažem u više od 200 godina.
Putin je osvojio 87,8% glasova, što je najviši rezultat ikada u postsovjetskoj povijesti Rusije, pokazala je izlazna anketa FOM-a. Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) također je objavio da je Putin osvojio preko 87%. Prvi službeni rezultati pokazali su da su ankete tačne.
Izbori se održavaju nešto više od dvije godine otkako je Putin pokrenuo najsmrtonosniji europski sukob od Drugog svjetskog rata naredivši invaziju na Ukrajinu. On to opisuje kao “specijalnu vojnu operaciju”.
Rat je obilježio trodnevne izbore: Ukrajina je u više navrata napadala rafinerije nafte u Rusiji, granatirala ruske regije i pokušavala probiti ruske granice posredničkim snagama – potez koji je Putin rekao da neće ostati nekažnjen.
Dok Putinov reizbor nije dvojben s obzirom na njegovu kontrolu nad Rusijom i nepostojanje bilo kakvih pravih izazivača, bivši KGB-ov špijun želio je pokazati da ima ogromnu potporu Rusa. Nekoliko sati prije zatvaranja birališta, odaziv u cijeloj zemlji premašio je razinu iz 2018. od 67,5%.
Pristaše najistaknutijeg Putinovog protivnika Alekseja Navaljnog, koji je prošlog mjeseca umro u zatvoru na Arktiku, pozvale su Ruse da izađu na prosvjed “U podne protiv Putina” kako bi pokazali svoje neslaganje protiv vođe kojeg smatraju korumpiranim autokratom.
Nije bilo neovisnih podataka o tome koliko je od 114 milijuna ruskih birača sudjelovalo u oporbenim prosvjedima, usred iznimno strogih mjera osiguranja u koje su uključeni deseci tisuća policajaca i sigurnosnih službenika.
Dok se u Moskvi priprema pozornica za još jedno Putinovo slavlje i 10. godišnjicu aneksije Krima, na biralištima su i protivnici njegova režima. Dugački redovi na biračkim mjestima diljem Rusije, akcijom pod nazivom “Podne protiv Putina” iskazali su svoj otpor. I to na poziv Julije Navaljne koja je stigla među glasače ispred ruskog veleposlanstva u Berlinu.
Na izborima će predsjednik Vladimir Putin (71), koji je dominira ruskom politikom gotovo četvrt stoljeća, nesumnjivo je osvojio još jedan šestogodišnji mandat do 2030. godine.
Kremlj je organizirao glasanje na takav način da pokaže navodno visoku razinu povjerenja stanovništva u Putina i podršku njegovom ratu protiv Ukrajine.
Prema neovisnim stručnjacima za izborno pravo u Rusiji i inozemstvu, uvjeti nisu ni slobodni ni pošteni: oporba je isključena, a tri odobrena protukandidata smatraju se lojalnima Kremlju.
Brojna izvješća pokazuju da se na Ruse radi pritisak da izađu na izbore jer Kremlj želi što veći odaziv.
Još u subotu popodne središnje izborno povjerenstvo izvijestilo je da je više od pola od oko 114 milijuna birača s pravom glasa već glasalo.
