Prvi solarni jedrenjak na Jadranu, a vjerovatno i mnogo šire „Boka“, hercegnovskog polivalentnog umjetnika i jedriličara Antonija Pušića, alijas Ramba Amadeusa, porinut je u more. Brod, da tako kažemo, još nije u potpunosti završen, jer se čekaju jedra pa će zvanična promocija biti prvog juna kada se planira svečano uplovljavanje u matičnu luku – mulo na Škveru. Međutim odrađena je prva probna plovidba elektromotrom na solarni pogon, pa se može reći da je jedan istorijski poduhvat zaokružen i oficijalno proglasiti „Boku“ prvim “Zero emission” brodom na Jadranu.
„Električni motor radi ko zmaj. Baterije drže, solari pune, brod stoji kao violina. Osjećanja su pobrkana, tri godine rada, mnogo uloženih para i truda, s obzirom da još uvijek nisu jedra gotova pa nemam kompletan utisak, ali nakon probne vožnje na motor mogu reći da brod ide nevjerovatno“, kazao je Rambo za Herceg Novi Cool objašnjavajući da brod čije je korito tipa “Cutter”, ima takvu vodenu liniju, koja je u stvari bila dizajnirana prije pojave parne mašine i prilagođena plovilima koja nisu imala dodatni pogon osim jedara.
„Ona ima samo jednu, uslovno rečeno manu – brod je uzak i nema unutra baš nekog komfora, ali to mene kada smo kretali u projekat nije bio prioritet. Najvažnije mi je bilo da brod ima velike maritimne sposobnosti. Uz to, zahvaljujući kobilici sa dva krila koja nose jedan baštun, a koju je dizajnirao i patentirao i za taj svoj izum dobio i nagradu, naš sugrađanin, projektant brodova Ivan Erdevički, brod je nevjerovatno okretan, jer iako ima vodene linije 8,5 metara i uzdužnu plitku kobilicu on se okreće tako reći u mjestu“, priča nam dalje Rambo ističući da je ovu sjajnu misiju krenuo da sprovodi sa idejom kao što i sve poslove u životu radi.
„Meni je to sve bila igra, ja prosto sve poslove koje izaberem u životu doživljavam kao igru, pa sam tako prišao i ovom projektu“, objašnjava dodajući da se prva godina rada na projektu provela praktično cijela u pričama i konsultacijama sa ekspertima.
„Jedan od mojih najbližih savjetnika bio je Igor Pjacun, čuveni splitski jedriličar, da bi nakon mnogo priče i konsultacija prvo pravo računanje i projekt uradio takođe Splićanin, brodski projektant, Srđan Đaković. On je to korito koje sam ja dobio, preračunavao i obrađivao i unio neophodne korekcije kako bi brod dobro legao na vodenu liniju, zatim kakva treba da bude optimalno propela i sve ostalo neophodno da se maksimalno optimalizuju i iskoriste brodske performanse“, u jednom dahu izgovara dalje Rambo pokazujući kolika strast i ljubav stoje iza ovog fenomenalnog poduhvata. Upravo je ta očigledna strast i emocija učinila da mnogi istinski ljubitelji napretka, tehnoloških iskoraka i doprinosa unapređenju poboljšanja ljudske sredine i kvalitetu života, budu podrška cijelom projektu i izlazili su u susretu njegovoj realizaciji.
„Na Tehnološkom fakultetu u Beogradu smo izlili kobilicu, a sa hercegnvoskim umjetnikom Darkom Vlaovićem sam nastavio da crtam kabinu palubu i jedrilje i nacrtali smo preko 200 verzija dok nismo došli do one koja nam se dopada“, kaže Rambo. Glavne radove na izgradnji broda – produžavanje krme da bi se dobila produžena vodena linija i izlazni val, čitavu palubu, kabinu, unutrašnjost broda, ojačanja, jarbole…, je kako kaže, uradio Miodrag Frencić, jedriličar i brodograditelj iz Novog Sada.
„Taj posao je trajao skoro dvije godine. Kada je riječ o jedrima, prvo sam mislio da stavim sošna jedra. Međutim promjenili smo odluku nakon razgovora sa jedrarom u radionici DB Sails u Dubrovniku, Žarkom Đanovićem koji je predložio da uradimo ipak moderniju verziju. Stavićemo takozvana full batten jedra, koja imaju širinu i na vrhu, čime se dobija aerodinamičnije i bolje jedro nego sošno, a zadržava tu neku starinsku liniju, tako da to uklopimo u cijelu ideju retro-futur dizajna. Dakle, dobija se kombinacija svega što je na brodovima bilo prije otkrića parne mašine, ali je tehnologija, palubna oprema, konopi, pa čak i jedra iako koncipirana kao ona koja su dizajnirana u 19. vijeku, materijali i spojevi i ostalo – sve je to 21. vijek“, objašnjava Rambo uz nadanje da će brod ići i na jedra isto onako dobro kao i kad je pokretan elektromotorom koji se pokazao izuzetno dobar i funkcionalan.
„Ovaj solarni sistem je nevjerovatan. Išli smo petinom gasa, dakle 20 posto struje koristimo a dostižemo brzinu od 5 milja na sat, a u tom režimu ja imamo oko 4-5 sati autonomije. To znači da svaki dan ako je sunce ja dobijem otprilike dva sata vožnje da ne priključujem brod na punjač, što je, ne mogu reći perpetum mobile jer koristi sunčevu energiju, ali je svakako najčistiji brod na Jadranu i sa velikim ponosom ću se voziti i promovisati ovaj sistem koji će, nadam se, pokazati prije svega profesinalcima – prevoznicima, ribarima i ostalima, da je dovoljno autonoman i dobar za rad“, zaključuje Rambo. Solarni jedrenjak „Boka“ će svoju prvu javnu demonstraciju imati prvog juna za kada je zakazana turistička regata-konvoj iz marine Lazure u Meljinama do gradske luke Škver, gje će se i prirediti svečanost da bi se na adekvatan način predstavio brod koji treba da bude ponos Herceg Novog i koji će, kako i sam Rambo kaže, biti na raspolaganju, prije svega studentima tehnike i brodogradnje, ekolozima i ljudima od struke da dođu i naprave đir i upoznaju se sa tehnologijom i funkcionalnošću broda.
