Ogroman negativan uticaj sidrenja, buke, rada propelera i otrovnih proizvoda na mrijest i rast ribe i mekušaca
Morski organizmi na području Bokokotorskog zaliva ugroženi su cijelom lepezom negativnih uticaja koji dovode do narušavanja zdravlja morskog ekosistema, pa i mekušaca, ističe dr Milica Mandić, viša naučna saradnica Instituta za biologiju mora u Kotoru, specijalizovana za ovu oblast. Ugroženost je intenzivnija, kaže ona za Boka news, kod sesilnih vrsta (pričvršćenih za podlogu), kao i slabo pokretnih bentoskih vrsta koje uslijed zagađenja sigurno trpe manja ili veća oštećenja u zavisnosti od udaljenosti od izvora zagađenja. Pokretnije vrste (poput riba) koje imaju sposobnost bijega, mogu izbjeći veće posledice, dok larve i mlade jedinke obično pretrpe najveći negativan uticaj.
Glavni stresori životne sredine, kao što su gubitak biodiverziteta, klimatske promjene i fluktuacije, invazije stranih vrsta, zagađivači sa kopna i antropogeni stresori, kao što su intenzivan pritisak na prirodne resurse, pomorski saobraćaj, masovni turizam, prekomjerni ribolov, eutrofikacija, kontaminacija, otpad u moru (posebno mikroplastika) predstavljaju veliku zabrinutost za zdravlje morskog ekosistema, upozorava ova naučnica sa Univerziteta Crne Gore.
-Masovni turizam najčešće ne vodi računa o prirodi i ekologiji, pa kao posljedicu vrlo brzo možemo očekivati kolaps određenih ekosistema i poguban uticaj na održivi razvoj. Kada govorimo o uticaju kruzera na morski ekosistem Boke, još uvijek nema detaljne studije uticaja koja bi dala odgovore na brojna pitanja intenziteta ove vrste pritiska. Ono što se sa sigurnošću može reći jeste da dolazi do uznemiravanja osjetljivih ekosistema u Bokokotorskom zalivu, fizičkih oštećenja ulijed ogromnog negativnog uticaja sidrenja, visokog intenziteta zamućenja vode radom propela, ometanja bukom, djelovanja otrovnih proizvoda koji se koriste kao anti-obraštajna sredstva na brodovima, unosa stranih vrsta, emisije svjetlosti koja utiče na brojne vrste riba, posebno larvalnih stadijuma, itd. Buka je jedan od veoma intenzivnih problema, posebno za ribe. Kontinuirani zvuk može degradirati zvučno stanište, maskirajući biološki relevantne signale, poput eholokacija, čineći teže ili nemoguće pronaći druge jedinke, locirati hranu ili otkriti predatore. Impulsivni zvukovi mogu dovesti do različitog ponašanja, kao što su izbjegavanje područja hranjenja ili mriješćenja, ili mogu rezultirati fiziološkim efektima kao što su privremena ili trajna oštećenja organa sluha, a na vrlo visokim nivoima, čak i smrću, zabrinuta je dr Mandić i apeluje na donosioce odluka da je krajnje vrijeme da se prestane sa masovnim turizmom u Boki.
Slow turizam umjesto masovnog
-Od krucijalne je važnosti da se odluči da li želimo da budemo eko-destinacija sa konceptom npr. slow turizma (spa i welness turizam, zdravstveni turizam, ekološki turizam), što bi Crnu Goru zapravo učinilo elitnom destinacijom. Sa druge strane, destinacija masovnog turizma ima potencijal da smanji predionu prepoznatljivosti zaliva, i doprinese nepovratnoj degradaciji prostora, može voditi u dugoročni gubitak i u ekonomskom smislu.
Koncept zaštite zaliva treba da se bazira na premisi Boke Kotorske kao prirodnog i kulturnog fenomena, ali i ekonomske kategorije. Treba naglasiti, da nepogodan razvoj aktivnosti na moru i duž obale može značajno smanjiti vrijednosti prirodnih i kulturnih karakteristika i uvećati pritiske na životnu sredinu. Sve to u prvom redu traži prilagođen oblik turizma, aktivno planiranje namjene mora i preduzimanje mjera za unaprijeđenje i zaštitu morske sredine, poručuje dr Mandić.
Ugroženost mušulja
Poslednjih godina, tvrdi ona, evidentan je opadajući trend u količini mlađi mušulja u prirodnom staništu, pa su često ponte potpuno prazne ili djelimično naseljene ovom vrstom. Razlozi su brojni: od nelegalnog izlova zbog prodaje, smrtnosti uslijed visokog zamućenja vode, ispuštanja različitih zagađenih voda uz obalu, masovnog oštećenja ili degradacije morskih staništa. Pored pomenutih antropogenih uticaja, postoje i prirodni predatori mušulja, kao i sve veći uticaj klimatskih promjena, ali i različite hidrološke, sedimentacijske i druge morfološke promjene. Većina pomenutih stresora nije odlučujuća za brojnost populacija sama po sebi. Kombinovani i kumulativni efekti različitih pritisaka mogu biti fatalni za brojne prirodne populacije morskih organizama, posebno za mlade jedinke, što dovodi do značajnih smanjenja u biomasi adultnih populacija.
-Od davnina su se mušulje brale sa ponti, spremale i konzumirale bez posljedica. Ipak, u današnje vrijeme zagađivači su drugačiji i različiti pritisci na morsku sredinu značajno utiču na zdravlje svih morskih organizama, pa i mušulja. Najveći neprijatelj zdravlju morskog ekosistema je čovjek, i naše ponašanje je značajno uticalo da danas sumnjamo u kvalitet ili sigurnost proizvoda. Mušulje su indikatorski organizam u programima monitoringa (praćenja stanja) morske sredine iz razloga jer su kosmopolitska vrsta sa širokom geografskom distribucijom i u svom tkivu akumuliraju sve supstance koje se nalaze u moru, kako one koje su štetne tako i one koje su neophodne za njhov rast i razvoj. Uzročnici potencijalne toksičnosti mušulja su različite vrste virusa, bakterija, neorganskih otpadnih materija poput metala, herbicida i insekticida. Ispusti kanalizacionih (fekalnih) voda, ispiranja sa kopna (i saobraćajnica), blizina naselja, nasipanje (prihranjivanje) plaža i zamućivanje vode, ispusti nafte ili njenih derivata, blizina brodogradilišta ili remont brodova i jahti su visoko rizična područja za uzgoj mušulja i drugih vrsta školjki.
Problemi koji se najčešće javljaju nakon konzumacije mušulja koje su kontaminirane virusima ili bakterijama odnose se na probavne smetnje (mučnina, diareja, povraćanje) i uglavnom prolaze u roku od nekoliko dana osim ako ne dođe do težih komplikacija. Ipak, ukoliko su zagađene teškim metalima i često se konzumiraju, može doći do akumulacije metala u organizmu, i drugačijih posljedica po ljudsko zdravlje.
Iz tog razloga se preporučuje konzumacija mušulja i kamenica iz područja koja su pod stalnim državnim monitoringom kvaliteta koji se sprovodi u skladu sa Programom monitoringa za bezbjednost školjki.
Dosadašnje analize su pokazale da je područje Kotorskog zaliva najčistije u pogledu kvaliteta vode za uzgoj školjki (Ljuta, Orahovac, Stoliv), savjet je dr Mandić.
Hrana za zdravlje
-Jedan od najznačajnijih međunarodnih projekata koje sprovodimo u Laboratoriji za marikulturu je Food4health (“Hrana za zdravlje“). Projekat je u finalnoj fazi realizacije i otvaranje nove, moderne, multifunkcionalne laboratorije se očekuje u narednih mjesec dana. U okviru projekta je izgrađena nova laboratorija, koja obuhvata mrijestilište kamenica (Ostrea edulis) i posaban dio koji je namjenjen uzgoju mikro-algi, koje će služiti kao hrana laboratorijski uzgojenim kamenicama. Ove školjke će se uzgajati bez posebnih vještačkih stimulansa, odnosno isključivo u kontrolisanim uslovima temperature, vlažnosti, saliniteta i dopstupnosti hrane. Očekujemo visok kapacitet proizvodnje mlađi kamenica, koje ćemo nakon dostizanja određene veličine prebaciti na komercijalna uzgajališta školjki koja se nalaze u Boki. Ovim projektom dostižemo brojne ciljeve Strategije ribarstva Crne Gore, a dodatno se smo stvorili takve uslove u Institutu za naučno-istraživački rad koji u našem višedecenijskom radu nikada nisu postojali. O tačnom datumu zvaničnog otvaranja laboratorije ćemo vas obavjestiti na vrijeme.
/M.D.Popović/
