22.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Selo Sušćepan centar drevne Troje?

Selo Sušćepan  udaljeno 1,5 km od centra Herceg Novog na nadmorskoj visini od 300 metara, prema tvrdnji arhitekte Marina Đurašina ( 1954 – 2000)  bilo je centar drevne Troje.

Đurašin je imao tezu ( o tome je napisao i knjigu, ali ga je smrt spriječila da je objavi)  da je cijela Boka Kotorska drevna Troja, a da je Sušćepan bio njen centar. Podsjećamo, Troja, ili Ilij (starogrčki: Τροία [Troía] ili Τροίας [Troías], ili Ίλιον [Ílion] ili Ίλιος [Ílios]; latinski: Troia, ili Ilium; turski: Truva ili Troya), je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću pne.

Ta pretpostavka nijeimala većeg odjeka, a nije ni  uticala na veću turističku posjećenost selu iz kog se pruža lijep pogled na ulaz I unutrašnjost Bokokotorskog zaliva.

Selo je po svemu sudeći bilo nastanjeno i u srednjem vijeku. Bio je pod Turskom, Mletačkom, Austrougarskom vlašću. Imalo je najčešče, sudbinu grada Herceg Novog, potom cijele Boke i Crne Gore.

Mještani su do Drugog svjetskog rata uglavnom živjeli od poljoprivrede  i stočarstva. Proizvodilo se maslinovo ulje, vino, sijalo žito i sadili povrće.  Gajilo se i voće – najčešće smokve. Rijetki su radili u obližnjem Herceg Novom- uglavnom u trgovini i turizmu.

Sušćepan Bostanj izvor

Danas se ni jedan stanovnik sela ne bavi isključivo poljoprivredom. Najčešće je to dodatna  djelatnost ili proizvodnja za vlastite potrebe.

Selo je do poslije ubrzane gradnje krajem prošlog vijeka, imalo tipičan izgled primorskih bokeljskih sela.  Kuće su gradjene u rastojanju 500 – 700 metara, a zaseoci su bili povezani stazama popločanim kamenom. Gradjeni su na padinama i po obodu rijetkih obradivih površina. Danas skoro do svake kuće vodi asfaltni – češće betonski automobilski put.

Stare kuće u selu u kojima rijetko ko živi gradjene su od domaćeg kamena. Na spratu je stambeni dio za porodicu, a prizemlje- konoba služi za smještaj vina, ulja, žita, brašna i ostalih životnih namirnica. U nekim kućama u prizemlju je smještena stoka.

Ispred seoskih kuća je dio dvorišta – taraca –  popločana kamenom i ogradjena niskim zidom-pižuom koji služi za sjedanje. U nekim dvorištima je i bistjerna.  Natkrivena je vinovom lozom i služila je za kratki predak ukućana, okupljanje nakon napornog rada. Ljeti se ponekad iznosio sto, pa se na taraci i objedovalo.

U sklopu okućnice je i gumno – okrugla popločana površina pokrivena kamenim pločama. Nekada je na njoj obavljano vršenje žita.

Selo nema zvaničan centar, ali se stanovništvo nekada okupljalo oko izvora Bostanj. Izvor je kaptiran, prostor oko njega je popločan i ima pižuo za sjedanje. Pored tog izvora u selu postoji još i izvor Smokovac i Zirine.

Crkva Sv. Stefan

Za vjerskih svjetkovina mještani  se okupljaju  oko seoske crkve Sv. Stefan. Crkva je sagradjena krajem 19 vijeka, ali se pretpostavlja da je tu i ranije bila gradjevina. Crkva je jednobrodna, zasvedena gradjevina sa apsidom polukružne osnove i zvonikom na preslicu sa tri okna za zvona. Zidana je kamenom, ali su svi zidovi, osim čeonog omalterisani.  Po motivima sa sačuvane parapetne ploče, koja se danas nalazi u muzeju, pretpostavlja se da je tu bila preromanička crkva iz desetog ili 11 vijeka.

Crkva Sv Stjepana

Ikonostas je radio korfitski ikonopisac N. Aspioti.  Oko crkve je porta  sa grobnicama. Prema nekim pretpostavkama crkvu je zidao bosanski kralj  Tvrtko ( osnivač Herceg Novog) ili Stevan Kosača.

Legenda o postanku sela

Legenda kaže da je bosanski kralj Tvrtko 1 počeo da gradi crkvu Sv. Stefana u centru Herceg Novog povavši najpoznatije majstore tog doba iz Kotora i Dubrovnika. Ali jednog jutra je kamen sa trga nestao i pojavio se na oko 1,5 kilometara od grada – na sadašnjem mjestu. Kralju je savjetovano da tu podigne crkvu što je on i učinio . Prema legendi i naselje koje je počelo da niče oko crkve dobilo je ime Sveti Stefan – kasnije Sušćepan.

Ko sve “svojata” Troju

Njemači preduzimač i arheolog amater Hajnrih Šliman je na brdu Hisarlih u današnjoj sjeverozapadnoj Turskoj, u blizini morske obale jugozapadno od Dardanela pod planinom Idom 1873 godine počeo iskopavanja i ustvrdio da je to lokacija drevne Troje.

Istraživač Ilija Ogorelica tvrdi da se drevna Troja nalazila nadomak Beograda, tačnije na tromeđi naselja Rušanj, Ripanj i Lipovačke šume. Milutin Jaćimović tvrdi da je  Troja “srpska istorijska prestonica Skadar”.

Meksikanac Roberto Salinas Price (1936. – 2012.), filolog i meksički bogataš strastveni homerolog, 80-ih godina prošlog stoljeća lansirao je tezu da je Troja bila na istočnoj obali Jadrana te da se Trojanski rat odvijao u dolini Neretve, a da je sveti grad Troja bila na mjestu današnje Gabele.

Postoje i teorije da je Troja bila u Ljubuškom u Hrvatskoj, u Makedoniji,… ali bez , u nauci prihvatljivih dokaza.

/S.Kosić/

Najčitanije

Bokeski-Forum_320x250