Već danima građani Herceg Novog pokušavaju da prijavama i apelima probude nadležne u lokalnoj samoupravi. Bez uspjeha. Od problema sa Plavom zgradom do situacije na gradilištu u neposrednoj blizini OŠ „Dašo Pavičić“, nadležni organi ne reaguju, saopštila je odbornica Evropskog saveza u SO Herceg Novi, Tanja Vujičić.
Kako navodi, institucije ćute, a odgovornost se izbjegava.
“Obraćamo se, upozoravamo, tražimo ali odgovora nema”, kazala je Vujičić.
Zato dodaje, pitamo: “Da li ste budni samo u vrijeme izbora, a nakon zauzimanja funkcija prestajete da snosite odgovornost prema građanima”?
Plava zgrada – foto Vuk Ilić
“Da li ste stanarima Plave zgrade ponudili realnu pomoć, ili ste odgovornost prebacili na njih, ostavljajući im da sami odlučuju hoće li se iseliti ili ne”, pita Vujičić.
Ona pita da li ste sproveli stručni nadzor i inspekcijski nadzor nad gradilištem na Toploj, u blizini škole, i ako niste zašto niste?
“Da li je potrebno da se desi nesreća da biste reagovali”, pita Vujičić.
Kako dodaje, dok je vama toplo i sigurno u foteljama, građani žive sa rizikom i neizvjesnošću.
“Vrijeme je da se probudite prije nego što bude kasno”, zaključuje Vujičić.
Već danima građani Herceg Novog pokušavaju da prijavama i apelima probude nadležne u lokalnoj samoupravi. Bez uspjeha.
Od problema sa Plavom zgradom do situacije na gradilištu u neposrednoj blizini OŠ „Dašo Pavičić“, nadležni organi ne reaguju.
Luštica Bay dobitnik nagrade Lideri u turizmu 2025.
Kompanija Luštica Development je dobitnica dva prestižna priznanja u kategorijama: „Najperspektivniji turistički projekat” i “Najbolja ljetnja destinacija regiona”, u sklopu nagrade „Lideri u turizmu 2025“. Nagrada se dodjeljuje kompanijama i institucijama za izuzetan doprinos razvoju i unapređenju turističke ponude, a svečana ceremonija dodjele nagrada je održana 28. januara u Atrijumu Narodnog muzeja Srbije u Beogradu.
Projekat realizuje First Media Group, u saradnji sa portalom Putovanje i turizam, sa ciljem promocije kvaliteta, znanja i održivog razvoja turističke industrije u Srbiji i regionu. Priznanje koje je ove godine dodijeljeno kompaniji Luštica Development potvrđuje dugoročnu posvećenost razvoju održive i integrisane destinacije Luštica Bay, koja se razvija uz poštovanje prirodnog okruženja, uz sinergiju sa lokalnom zajednicom i uz visoke standarde turističkog proizvoda i usluge.
Sa postavljanjem kamena temeljca novog grada Luštica Bay, paralelno smo širili viziju, gradili povjerenje i reputaciju u javnosti. Danas je to primorski gradić, koji se i dalje razvija, a još jedno priznanje potvrđuje da ono što stvaramo u Crnoj Gori ima jasan odjek i rezultat. Destinaciju ne čine samo infrastruktura, već ljudi, vrijednosti, način života na kojima se temelji naša zajednica, istakla je direktorka marketinga i komunikacija Luštica Bay-a, Slavica Milić, kojoj je i uručeno ovo regionalno priznanje.
Luštica Bay dobitnik nagrade Lideri u turizmu 2025.
Luštica Development je prepoznata kao lider u turizmu zbog dugoročnog i strateškog pristupa razvoju destinacije Luštica Bay, kao primjer odgovornog i dugoročnog razvoja, i kao najveći greenfield projekat u jugoistočnoj Evropi. Kroz ulaganja u održivu infrastrukturu, očuvanje prirodnog i kulturnog okruženja i raznovrsne turističke sadržaje, kompanija doprinosi unapređenju turističke ponude Crne Gore, produženju sezone i jačanju međunarodnog imidža destinacije.
Do danas je u razvoj Luštica Bay-a uloženo preko 600 miliona eura, uključujući ulaganja u hotel, marinu i stambene zone, rekreativne, komercijalne i brojne druge sadrzaje. Ukupna investicija procenjuje se na 1,6 milijardi evra do 2033. godine. Po završetku izgradnje, Luštica Bay postaće pravo primorsko mjesto, brojeći više od 6.000 stanovnika, u preko 3.000 apartmana i 300 luksuznih vila s pogledom na more, te sedam hotela, među kojima je i renomirani The Chedi Luštica Bay, a od ljetos i hotel Centrale Luštica Bay by Angsana. Sa zelenim i plavim potpisom destinacije, budućim golf terenom s 18 rupa, i sedam plaža u budućnosti, intenzivnim kalendarom događaja i premium sadržajima, Luštica Bay je već sada dinamična mediteranska destinacija. Od efikasne gradnje s pametnim rešenjima i primjenjenim principima i programima energetske efikasnosti, do smanjenja otpada i spektra ESG principa, Luštica Bay njeguje održiv pristup u svakom segmentu razvoja destinacije.
Jubilarni 30. izbor Sekcije sportskih novinara Radio Tivta
U Opštini Tivat danas su svečano uručene nagrade najboljim sportistima, sportistkinjama i sportskim kolektivima Tivta za 2025. godinu. Riječ je o jubilarnom, 30. izboru Sekcije sportskih novinara i Radio Tivta, koji redakcija ovog lokalnog javnog emitera realizuje u saradnji sa Opštinom Tivat.
Za najboljeg tivatskog sportistu u protekloj godini proglašen je bućarski reprezentativac Miroslav Petković. Sportski novinari za najuspješniju sportistkinju odabrali su džudistkinju Milanu Stevanović.
U kategoriji najbolji sportski kolektiv nagrada je i ove godine pripala Bućarskom klubu “Palma“. Najperspektivniji mladi sportisti uzrasta do 15 godina su bućar Petar Petković i borkinja Sofia Pean. Dobitnicima ovih priznanja opredijeljene su novčane nagrade Opštine Tivat, shodno odluci, u visini od po 1.000 eura, odnosno po 300 eura, a njih su svečano uručili potpredsjednik opštine Jovan Brinić i sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Nagrađeni najbolji sportisti Tivta u 2025.
U kategoriji „biramo najbolje“, pored Miroslava i Milane, na listi 10 najboljih za 2025. godinu su i džudista Stefan Kovinić, jedriličar Ilija Marković, kik bokser Toni Brkan, rukometaši Patricija Luković i Luka Todorović, teniserka Martina Karadžić i košarkaši Lara Tomanović i Aleksandar Kartalović. Nagrade u ovoj kategoriji uručila je direktorica Radija Tivat Elena Ljiljanić.
„Radio Tivat i Sekcija sportskih novinara po 30. put organizuju ovu tradicionalnu manifestaciju, potvrđujući koliko sport znači našoj zajednici – ne samo kroz rezultate, već i kao način života, izraz timskog duha i snažna inspiracija generacijama koje dolaze“, kazala je Ljiljanić, uz poruku da sport nije samo zbir medalja i pobjeda, već disciplina, karakter i snaga da se istraje. “U vremenu kada se mnogo toga seli u digitalni svijet, vaši uspjesi imaju još veću vrijednost jer pokazuju kako se radom, upornošću i vjerom u sebe mogu pomjerati granice. Zato danas slavimo ne samo rezultate, već i vrijednosti koje sport nosi. Posebnu zahvalnost upućujem trenerima, sportskim radnicima, volonterima i porodicama – jer bez vaše podrške ovi uspjesi ne bi bili mogući. Da se glas o tim uspjesima čuje dalje – tu su sportski novinari.“
Iako teritorijalno mali grad, Tivat se može pohvaliti izuzetnom raznovrsnošću i velikim brojem uspješnih sportskih kolektiva, poručio je potpredsjednik opštine Jovan Brinić.
„Svjesni te činjenice, u Opštini Tivat kontinuirano povećavamo budžetsku podršku sportskim organizacijama, koja ove godine iznosi 1.2 miliona eura, uz značajna ulaganja u razvoj sportske infrastrukture. Strateškim planom razvoja Tivta do 2030. godine, naša vizija okrenuta je upravo prema razvoju sportsko turističkog kompleksa na sadašnjem prostoru Montepranzo.“
On je zahvalio i čestitao svim takmičarima i sportskim organizacijama, koji godinama unazad ostvaruju istaknute rezultate na domaćim i međunarodnim takmičenjima, predstavljajući grad u najljepšem svijetlu.
Nagrađeni najbolji sportisti Tivta u 2025.
Posebna priznanja za pojedinačne sportske uspjehe u 2025. godini dobili su bućari Gracija Stjepčević i Tea Počanić, bodibilder Antonio Matković, fudbaler Petar Ražnatović, rukometaš Miloš Tujković, automobilisti Darko Ivanović i Milorad Ražnatović, atletičar Vlado Terić, košarkaš Marko Božinović, te džudisti Lazar Eraković i Ema Baletina.
Posebna priznanja za kolektivne sportske uspjehe uručena su i tivatskim klubovima: Rukometni klub “Partizan 1949” – mlađe kategorije, Jedriličarski klub “Krtoli”, Ženski košarkaški klub “Sea Stars”, Džudo klub “Montetatami”, Šahovski klub “Mimoza” – Škola šaha, Padel klub “Montenegro”, Gimnastički klub “Tivat”, Džudo klub “Tivat”, Ženski odbojkaški klub “Akademija”, Ženski rukometni klub “Tivat”.
Nagrade u ovim kategorijama uručili su članovi žirija Dragan Popadić i Predrag Usanović.
Kotorski dvomjesečni zimski festival Kotor Winter Fest u subotu 31. januara ima spektakularnu završnicu na Gradskoj rivi.
DJ Nigel zagrijava veče od 20 sati, a potom imamo nastup svjetski poznatog DJ-a Kurda Mavericka.
Otvorili smo maestralno sa Fedde Le Grandom, zatvaramo u istom stilu!
Vidimo se na Rivi, poručuju organizatori TO Kotor.
Kotor Winter fest 2025.
Kotor je od 29. novembra 2025. do 31. januara 2026. se pretvorio u pulsirajuće festivalsko srce zime — sa svjetlima, melodijama, atmosferom i spektakularnim nastupima. Pod sloganom “Where Winter Hits Differently”, Kotor Winter Fest obuhvatio je oko 50 nastupa raznovrsnih muzičkih žanrova, na više lokacija u gradu, u organizaciji Turističke organizacije Kotor, Opštine Kotor i brojnih sponzora i prijatelja manifestacije.
U Odboru za ribarstvo Europskog parlamenta usvojeno je izvješće “Fisheries management approaches for safeguarding sensitive species, tackling invasive species and benefitting local economies”. Izvještaj naglašava važnost zaštite osjetljivih morskih vrsta kao pokazatelja zdravlja ekosustava, potrebu za borbom protiv invazivnih stranih vrsta te jačanje lokalnih gospodarstava, posebno u ribarstvu i akvakulturi. Posebna pažnja posvećena je ranjivim vanjskim regijama EU-a i mogućnostima održivog eko-turizma koji donosi neposredne koristi za ribarstvo i obalne zajednice, javlja Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu.
Izvještaj također ističe da trenutno postoji premalo podataka o prisutnosti i prijetnjama invazivnih vrsta u morskim ekosustavima EU, te poziva na poboljšanje monitoringa i harmonizaciju indikatora diljem EU. Naglašava se važnost korištenja alata Zajedničke ribarstvene politike, posebno tehničkih mjera za smanjenje interakcije ribarstva sa osjetljivim vrstama, te prikupljanja podataka za preciznu procjenu utjecaja ribarstva.
– Pitanje invazivnih vrsta otvorila sam već na samom početku mandata povjerenika za ribarstvo i oceane Costasa Kadisa, upozorivši na ključne razloge porasta broja invazivnih vrsta u Sredozemlju, uključujući klimatske promjene i intenziviranje trgovine, što je dovelo do zabrinjavajućih pojava i u Jadranskom moru. Povjerenik Kadis tada je istaknuo da invazivne vrste predstavljaju velik problem za Mediteran, da ne poznaju granice ni državne međe te da zahtijevaju koordinirano djelovanje svih država članica, uz snažnu potporu znanstvenih istraživanja i primjenu rješenja temeljenih na prirodi – kaže zastupnica.
Na inicijativu Evropske unije, u okviru Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja, uspostavljen je Opservatorij za invazivne vrste, što smatram jednim od ključnih izazova za budućnost zaštite morskih ekosustava i održivog ribarstva u Sredozemlju.
Nedavni slučajevi ulova vatrenjače u južnom Jadranu te pojave srebrenoprugaste četverozupke u sjevernom dijelu našeg mora dodatno potvrđuju ono na što znanstvenici upozoravaju godinama – Jadran se ubrzano mijenja. Strane vrste, većinski pristigle kroz Sueski kanal, koriste klimatske promjene i porast temperature mora kako bi se trajno nastanile u Sredozemlju, uključujući i naše more.
Riba lav – Foto: Danijel Ðorđević
Sredozemno, a time i Jadransko more, zagrijava se brže od globalnog prosjeka. Taj proces tzv. tropikalizacije pogoduje vrstama koje dolaze iz Indijskog oceana i Crvenog mora, dok istodobno dodatni pritisak stvaraju intenzivan pomorski promet, ispuštanje balastnih voda, prekomjerni ribolov i degradacija morskih staništa.
U takvim uvjetima invazivne vrste često nemaju prirodne neprijatelje, brzo se razmnožavaju i potiskuju autohtone organizme. Posljedice su višestruke: poremećaj hranidbenih lanaca, smanjenje bioraznolikosti, ali i izravni ekonomski gubici za ribare i uzgajivače školjkaša.
Posebnu zabrinutost izazivaju vrste koje predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi. Srebrenoprugasta četverozupka sadrži smrtonosni neurotoksin, dok vatrenjača ima otrovne bodlje koje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije. Iako ove vrste uglavnom ne borave na plitkim područjima gdje se kupaju turisti, ribari su često prvi koji s njima dolaze u kontakt i izlažu se opasnosti.
Istodobno, invazivne vrste poput plavog raka, ribe papige ili strijelke sve češće završavaju u ribarskim mrežama, dok domaće, komercijalno važne vrste gube prostor i hranu. U nekim područjima već se bilježi drastičan pad populacija autohtonih rakova, školjkaša i riba.
Kao članica Odbora za ribarstvo, smatram da se ovom problemu mora pristupiti sustavno i koordinirano na razini Europske unije, ali uz snažnu regionalnu suradnju svih jadranskih država. Invazivne vrste ne poznaju granice, a njihovo suzbijanje zahtijeva zajedničke politike, razmjenu podataka i usklađene mjere.
To uključuje jačanje znanstvenog monitoringa, brže reagiranje na prve pojave novih vrsta, poticanje ciljanog izlova ondje gdje je to moguće, ali i očuvanje prirodnih predatora kroz odgovorno upravljanje ribljim fondovima. Posebno je važno uključiti ribare kao partnere, jer su oni često prvi koji primijete promjene u moru.
Borba protiv invazivnih vrsta ne može biti uspješna ako istodobno ne štitimo morski ekosustav od zagađenja, prekomjerne eksploatacije i nekontroliranih zahvata u obalni prostor. Samo zdrav i stabilan ekosustav može se dugoročno nositi s pritiscima klimatskih promjena i dolaskom novih vrsta.
Jadransko more jedno je od naših najvećih prirodnih blagodati. Naša je odgovornost – kao donositelja odluka, znanstvenika, ribara i građana – osigurati da ostane zdravo, sigurno i biološki raznoliko, ne samo za nas danas, već i za nove generacije, poručuje Zovko.
Prema izboru organizacije European Best Destinations, objavljenom u magazinu Forbes, Cavtat u Konavlima proglašen je najljepšim obalnim mjestom u Europi za 2026. godinu.
Među više od 200 europskih destinacija, prvo mjesto osvojio je zahvaljujući spoju bogate kulturne baštine, venecijanske arhitekture i iznimne prirodne ljepote.
Forbes ističe Cavtat kao idealno odredište za miran mediteranski odmor, a posebno su naglašene znamenitosti poput Kuće Vlaha Bukovca i Mauzoleja obitelji Račić. Cavtat se tako našao ispred poznatih mjesta poput Caprija, St. Tropeza i Portofina.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera, koji je boravio u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Tivat.
“Komnenović i Štajner razgovarali su o brojnim temama u vezi sa razvojem grada, uticajem procesa evropskih integracija kroz prizmu lokalnih tema, ali i o planovima lokalne uprave za naredni period. Ambasador Štajner izrazio je interes austrijske privrede da ostvari saradnju sa Tivtom u turizmu, ali i u drugim privrednim oblastima. Ukazao je i na značaj činjenice da će Tivat biti grad domaćin Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana koji je najavljen za jun tekuće godine”, saopšteno je tim povodom danas iz Komnenovićevog kabineta.
Kako navode, predsjednik Opštine je istakao zadovoljstvo što je Tivat prepoznat kao grad koji može odgovoriti zahtjevima ozbiljne organizacije ovako velikog diplomatskog događaja. On je pozdravio interesovanje austrijske privrede i istakao otvorenost za sve predloge i inicijative.
Komnenović je ambasadora Štajnera upoznao sa razvojnim planovima Tivta, ali i sa drugim temama od značaja za lokalnu zajednicu, naglašavajući značaj projekta rekonstrukcije austro-ugraskog rezervoara za vodu i njegovu prenamjenu u muzejsko-izložbeni prostor, a čime se čuva bogato istorijsko i kulutrno nasljeđe ovog dijela Bokokotorskog zaliva.
“Jedna od tema bila je i pitanje odnosa lokalne uprave prema nacionalnim manjinama u Tivtu. Uz otvoren i srdačan razgovor deifinisana je obostrana spremnost za jačanje saradnje”, zaključuje se u saopštenju.
Oluja Kristin pogodila je Portugal i Španjolsku odnijevši najmanje pet života, a zbog snažnog vjetra, nanosa snijega i kiše zatvoreni su deseci cesta i škola, izvijestile su vlasti dviju zemalja s Pirenejskog poluotoka.
U Portugalu, na koji se oluja obrušila u noću s utorka na srijedu, poginulo je pet osoba od čega četiri blizu grada Leirije u središnjem dijelu zemlje.
– Zadržite mirnoću, ostanite u kućama i ne vozite ulicama, rekao je u javnom obraćanju zapovjednik lokalne policije Domingos Urbano Antunes.
Zbog snažnog vjetra, nanosa snijega i kiše zatvoreni su deseci cesta i škola.
Poplavljeno je nekoliko regija, a veliki gradovi, uključujući Lisabon, Leiriju i Kuimbru, pretrpjeli su veliku štetu – 800 tisuća stanovnika središnjeg i sjevernog Portugala ostalo je bez struje.
Srušeno je drveće, oštećeni su domovi, spasilačke ekipe rade u otežanim uvjetima, a građanima se savjetuje oprez i izbjegavanje nepotrebnih putovanja.
Na obali je upaljen crveni alarm zbog pobješnjelog mora.
Snijeg i kiša pogodili su u četvrtak 71 cestu u susjednoj Španjolskoj, od kojih je 19 potpuno zatvoreno za promet.
– Imala je 83 godine, bila je Nizozemka. Nazvala je supruga kako bi mu rekla da je u automobilu odnesena u potok. Ne znam ništa više o njoj, moji su joj roditelji povremeno pomagali, rekla je Jessica Forte, znanica žrtve.
– Zgrada se srušila, tu su neke stvari koje smo spasili. Ni zgrada preko puta nema krov. Voda je počela prodirati u kuće, crepovi su odletjeli, žljebovi uništeni, svjedoči stanovnik Leirije.
Jedinstvena ulična trka Novska Skalinada biće održana 14. i 15. februara 2026. godine u Herceg Novom. Riječ je o atraktivnoj sportskoj manifestaciji koja povezuje trčanje, urbani ambijent i bogato kulturno nasljeđe grada, a staza vodi od gradske luke Škver do tvrđave Španjola.
Takmičare očekuje zahtjevna ruta dužine 1.280 metara, sa ukupno 646 skalina, što ovu trku čini posebnim izazovom za sve ljubitelje trčanja i rekreativnog sporta.
Start, okupljanje takmičara i preuzimanje startnih paketa organizovani su na gradskoj luci Škver, dok se sama trka odvija po sistemu pojedinačnog hronometarskog starta, na svakih 15 sekundi. Takmičari startuju prema dodijeljenim startnim brojevima, a vrijeme se mjeri elektronski, od starta do prolaska kroz ciljnu kapiju. Na stazi su predviđene četiri kontrolne tačke.
Organizatori naglašavaju da startni broj mora biti vidno istaknut na prednjoj strani, kao i da je strogo zabranjeno ometanje drugih učesnika tokom trke, što može dovesti do diskvalifikacije.
Satnica događaja
U subotu, 14. februara, biće organizovano preuzimanje startnih paketa za Novsku i Malu Skalinadu, kao i obilazak staze uz vodiča. Istog dana, u 15 časova, zakazan je start Male Skalinade, namijenjene najmlađim učesnicima.
Glavni takmičarski dan je nedjelja, 15. februar, kada su u jutarnjim satima planirani preuzimanje startnih paketa i ceremonija otvaranja, dok je zvanični start trke zakazan za 10:30 časova. Proglašenje pobjednika očekuje se oko 12:30.
Nagrade i priznanja
Svi takmičari koji uspješno završe trku dobiće finisher medalju. Za apsolutne pobjednike u muškoj i ženskoj konkurenciji obezbijeđene su novčane nagrade u iznosima od 300, 200 i 100 eura, uz pehare i medalje. Medalje su predviđene i za prva tri mjesta u svim starosnim kategorijama.
Kotizacija iznosi 15 eura za prijave do 31. januara 2026. godine, odnosno 20 eura za prijave do 13. februara. Prijave su otvorene do 13. februara u 23:59 časova. Učešće na Maloj Skalinadi je besplatno.
Refundacija kotizacije moguća je isključivo u slučaju potpunog otkazivanja Novske Skalinade 2026, pri čemu se prijava može prenijeti na narednu godinu.121
