Na otoku Gospa od Škrpjela predstavljeni radovi Stefana Boškovića

0
Na otoku Gospa od Škrpjela predstavljeni radovi Stefana Boškovića
Izložba – foto Galatea Gallery

Galatea Gallery iz Podgorice i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu predstavili su u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela radove pod nazivom „Suspenzija” mladog crnogorskog umjetnika – skulptora Stefana Boškovića.

Prenosmo riječi iz predgovora kataloga Ivane Martinović, skulptorke i konzervatorke, za predstavljena djela koja su čekala da se predstave crnogorskoj javnosti u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela koja je sama po sebi mit uzdignut na nivo svetinje:

„Skulptorski i slikarski ciklus Stefana Boškovića, postavljen u sakralnom ambijentu dvorane, preobražava gledanje u kontemplativni čin: radovi uspostavljaju prostor usporavanja u kojem percepcija prelazi iz brzog prepoznavanja u iščitavanje. Kroz jasan kolorit i arhetipske figure slike pozivaju na suspenziju; zadržavanje koje otvara put ka duhovnom i filozofskom preispitivanju.

Teorijsko uporište preobražaja realnog u nerealno leži u metafizičkom nagibu. Zagasiti tonovi i plošne, ne – iluzionističke površine redukuju pejzažni realizam, a ono što je vrijeme gledanja pretvara se u misaoni čin.

U ovom kontekstu spajanje morskog i kopnenog svijeta naglašava međuzavisnost, dok se čovjek i dalje antropocentrično okreće oko sebe.

Suspenzija u ovim slikama znači sistematsko zadržavanje značenja: formalni postupci uvode u stanje u kojem interpretacija postaje prostor refleksije, a ne brza identifikacija. Kao operativna kategorija, ta suspenzija zaustavlja automatsko zaključivanje i konstruiše liminalni teren na kojem anonimne figure nemaju određeni identitet, a postaju pragovi iskustva. Umjetnost ovdje ne pruža gotove odgovore; umjesto toga produžava gledanje i usmjerava ga prema pitanjima o granici i mogućnosti susreta s onim što nadilazi empirijsko.

U tom zadržavanju leži i etički poziv: ostati u neodređenosti znači preispitati načine odnosa prema prirodi i drugome.”

Ovo je stoga bio dovoljan razlog da se Galatea Gallery zainteresuje za mladog umjetnika, predstavi ga publici i na taj način uključi u program dugogodišnje saradnje Galerije sa Župnim uredom u Perastu. Inače ovo je već šesnaesta izložba koju zajedno organizuju Galatea Gallery i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu čime su predstavljanja umjetnika sa izložbama postala tradicija u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela.
U znak zahvalnosti povodom dugogodišnje saradnje i zajedničke organizacije izložbi u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela, kao i odlično organizovane nove izložbe, za crkvu Gospe od Škrpjela, Galatea Gallery i autor su darovali jedan rad sa izložbe.

Don Srećko Majić, peraški župnik i upravitelj Svetilišta na otoku Gospa od Škrpjela bez kojeg sve ove izložbe ne bi bilo moguće ostvariti,  je kao i uvijek toplo zahvalio i poželio nastavak uspješne saradnje sa još prelijepih izložbi kakve  su bile sve prethodne uključujući ovogodišnju.

Pješački maraton odložen za 12. oktobar, rekreativci danas šetali do Krsca

0

Prvi dio dana je bio predivan za šetnju, ekipa raspoložena, a po koju kap kiše je jugo nanosio u silasku s Praćišta, kaže Vesna Pavlović iz PK ”Vjeverica”



Pješačka tura Kotor-Krstac održana je danas (5. oktobra) za rekreativce, ali je zbog najavljene nepovoljne vremenske prognoze maratonska tura u okviru 14. Pješačkog dana Kotor-Lovćen-Kotor odložena za 12. oktobar.

Organizatori iz PK Vjeverica pozivaju sve volontere da im se pridruže i pomognu u ostvarivanju planiranih aktivnosti. Prijave za Pješački maraton, za 12. oktobar, otvorene su i obavezne na: https://forms.gle/fFM9D8gBEpf3Zsew5  .

Većina najavljenih pješaka rekreativne ture otkazala je učešće iz istih razloga (kiša), ali je devetoro najupornijih ljubitelja prirode, uz vodičkinje Mirjanu Petrović i Vesnu Pavlović, istrajalo u svojoj volji i želji i svi su se uspješno, preko Praćišta, kanjonom rijeke Škurde, ispeli na prevoj Krstac, a odatle preko Žanjevogn dola, vratili nazad, taman kad je kiša počinjala.

Boka Kotorska – Foto PK Vjeverica

-Zbog navedene prognoze skoro svi prijavljeni su nažalost odustali, ali se kod Gurdića ipak pojavilo devetoro ljubitelja pješačenja, od čega 6 Vjeverica, 2 iz PK Gorica iz Podgorice i jedan gost iz Herceg Novog. Dan je bio predivan za šetnju, ekipa raspoložena, a po koju kap kiše je jugo nanosio u silasku s Praćišta, pa su kabanice štitile i ruksake i robu, a ko je nije imao, pružio je korak. Svi učesnici su se sigurno i zadovoljno vratili u Kotor oko 15h. Kiši hvala što je na naš silazak pričekala, kazala je za Boka News Vesna Pavlović, koordinatorka Pješačkog dana, koja je, na veliku radost učesnika, svima podijelila bedževe kluba. Ona je iskoristila ovu turu za završno sređivanje staze, u susret maratonu, odloženom za sljedeću nedjelju.

Za Duška Ivetića, pomorca iz Kotora, ova tura bila je prilika da zajedno sa ekipom najupornih kvalitetno ispuni dan u prirodi.

-Svakim korakom su se otvarali novi vidici, jedni od najljepših na svijetu. Uvijek svježi i neodoljivi. Cijeli dan smo sretali samo strance koji znaju da cijene ljepotu ispred njih. U Špiljarima, Vide iz jedine preostale kuće u selu, hrani jato golubova koje tu stalno boravi. Kaptiran izvor ispod Praćišta je bio bez vode, ali ponovo izazvao divljenje austrougarskoj praktičnoj i jednostavnoj arhitekturi koja prkosi vremenu preko 100 godina. Neki su koristili prečice da prekrate duge serpentine Crnogorske džade, neki kombinovali, opisuje Ivetić svoj  doživljaj ture.

Foto PK Vjeverica

Prvu pauzu napravili su na Praćištu, upoznavli se međusobno i nazdravili Biljinom lozom. Prisjetili su se istorije o austrougarskoj žičari, tunelu za vodovod ispod tvrđave Sv. Ivana, vojnih rovova iznad Praćišta.

-Težak uspon do Krsca ide po stazi često pokrivenoj siparom, urušenim zidovima i međama. Za očekivati je, kada se uruše na kritičnim mjestima, prolaz više neće biti moguć, primjećuje Duško.

Povremeno jak vjetar i pad temperature na visini natjerao je članove ekipe da obuku jakne. Kada su se popeli na prevoj Krstac, okrijepili su se uz jaku domaću kafu u toploj atmosferi porodične gostione na Krscu. Krenuli su u brzi spust nazad od Žanjevog Dola ka gradu, jer je “mirisalo na kišu”. Na Praćištu ih je sustigla kiša, za kotorske “standarde” jedva primjetna, te su dalje nastavili pokriveni kabanicama.

-Umorni i mokri, osjećajući težak teren u koljenima, ali punog srca, rastali smo se na Crnogorskom pazaru. “Spremniji” su iskoristili ovu priliku kao generalnu probu za Maraton, zaključio je Duško Ivetić, koji je bio i volonter u markiranju maratonske staze pod Lovćenom.

/M.D.P./

 Foto: Vjeverica

Muškarac ubijen kod plaže Trsteno

0
Muškarac ubijen kod plaže Trsteno
Policija

Obračun crnogorskih kriminalnih klanova



Jedna osoba ubijena je u Kotoru, u obračunu crnogorskih kriminalnih klanova, rečeno je “Vijestima” iz više izvora.

Prema istim informacijama, policija je blokirala plažu Trsteno, gdje se navodno i dogodilo ubistvo.

Tijelo muškarca za kojeg se vjeruje da je član jedne kriminalne grupe nađeno je u automobilu.

Ovo je u proteklih mjesec i po drugo ubistvo u Kotoru, u obračunu kriminalnih klanova.

Zapečene paprike sa sirom i slaninom

0
Zapečene paprike sa sirom i slaninom
Paprika

Posljednjih dana orijentirala sam se na keto prehranu kako bih na svoj način malo izbalansirala organizam. No, kad se bacim u taj mod trebam nerijetko poraditi i na mašti, što često i nije lako.

Inspiraciju i pomoć sam potražila online, a kako sam doma imala domaće slanine nju je svakako trebalo uvrstiti. Evo do čega sam došla, isprobala i ostala ugodno iznenađena. Jako ukusno!

Sastojci:
  • 6 manjih paprika
  • 500 g krem sira
  • 150 g cheddar sira
  • slanina
  • himalajska sol
Paprika
Postupak:

1. Oprati i očistiti paprike te ih narezati na polovine.

2. Krem sir izmiješati s naribanim cheddar sirom i malo posoliti.

3. Slaninu narezati na trakice.

4. Paprike puniti sirom te po površini staviti trakice slanine

5. Paprike nježno poredati u pleh obložen papirom za pečenje i peći na 200 stupnjeva dok paprike ne budu pečene i slanina hrskava.

Sjećanje na Bokelja – pomorskog velikana Argentine

 

Kapetan Miloš Vukasović foto: Privatna arhiva

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru dobio je uzuzetno vrijednu donaciju potomaka iseljeničke bokeljske porodice Vukasović iz Buenos Airesa i tamošnjeg Pomorskog muzeja koji baštini bogatu tradiciju trgovačke i ratne mornarice te južnoameričke države, a u čijem su kreiranju i razvoju u 19. i 20. vijeku učestvovali mnogi doseljenici iz Boke Kotorske.

Riječ je o kutiji sa slikarskim priborom koja je pripadala uglednom bokeljskom pomorskom kapetanu, brodovlasniku, konstruktoru brodova i slikaru-marinisti, Milošu Vukasoviću (1842-1908).

Vrijedan artefakt kustosu pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzeja u Kotoru Iliji Mlinareviću predala je Vanja Kardović, sekretarka grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore s Republikom Argentinom. Delegacija crnogorskog parlamenta boravila je, naime, ovih dana u Buenos Airesu i tom su joj prilikom potomci kapetana Vukasovića i predstavnik Pomorskog muzeja Argentine Andres Cieslinski, koji se posebno stara o proučavanju i zaštiti bogate zaostavštine ovog u Argentini veoma slavnog bokeljskog pomorca, preduzetnika, inženjera i umjetnika, predali originalnu kutiju sa slikarskim priborom koji je kapetan Vukasović koristio slikajući maritimne motive u toj dalekoj južnoameričkoj državi.

Sjećanje na Bokelja – pomorskog velikana Argentine
“Venus”, jedan od brodova koje je konstruisao Miloš Vukasović u Argentini – foto: Privatna arhiva

Inače, ideja za doniranje Vukasovićevog slikarskog pribora Pomorskom muzeju u Kotoru rodila se prije nekoliko godina prilikom snimanja i postprodukcije dokumentarne TV serije “Boka pomorska”, a čija je jedna epizoda i posvećena kapetanu Vukasoviću i njegovom djelu. Tom je prilikom reditelj i jedan od koautora ove serije Rastko Šejić iz udruženja “Šta hoćeš” iz Beograda uspostavio kontakt s kustosom Pomorskog muzeja u Buenos Airesu Andresom Cieslinskim koji se sa oduševljenjem uključio u rad na epizodi posvećenoj Vukasoviću i preko ove serije prvi u crnogorskoj javnosti detaljno prikazao neke od, do tada gotovo nepoznatih, aspekata života ovog višestruko nadarenog čovjeka. Cieslinski je posredovao u uspostavljanju direktnih kontakata s potomcima Miloša Vukasovića ili Miguela Vucassovicha, kako su ovog znamenitog Bokelja zvali u Argentini, kao i njihovom animiranju da Pomorskom muzeju u Kotoru poklone vrijedan artefakt u spomen na svog pretka i njegove veze s Bokom. Inače, iz ove saradnje izrodila se i ideja na kojoj se trenutno radi da se u Kotoru u dogledno vrijeme organizuje izložba Vukasovićevih marinističkih umjetničkih slika, a koje bi za ovu priliku bile specijalno poslate iz Argentine radi njihovog privremenog prikazivanja u Crnoj Gori.

Vukasovićev slikarski pribor – foto: Privatna arhiva

Miloš Vukasović je rođen 1842. godine u selu Dražin Vrt, Boka Kotorska, tadašnje Austrijsko carstvo. Osnovnu školu je završio u svom rodnom mjestu, a pomorske na Prčanju i u Trstu. Više trgovačke škole završio je u Padovi, gdje se upoznao s modernim slikarstvom za koje je imao dosta talenta, kao i s tehničkim crtanjem što je bio osnov za njegovu kasniju plodnu karijeru konstruktora brodova i pomorskog arhitekte. Poput svojih predaka i Vukasović je počeo karijeru pomorca na bokeljskim jedrenjacima gdje je vrlo rano, čak prije nego što je navršio 20 godina, postao kapetan. Oko 1865. godine je otišao u Argentinu za koju su tada odlazili mnogi Bokelji u potrazi za poslovnim prilikama i zaradom u toj tada narastajućoj državi. U vrijeme njegovog dolaska u Buenos Aires, mornarica Argentine je bila tek u začetku. Vukasović je 1870. godine u Buenos Airesu osnovao parobrodarsko društvo “La Platense” koje je dugi niz godina bilo najjače parobrodarsko društvo unutrašnje plovidbe u Južnoj Americi. Na vrhuncu moći društvo je raspolagalo sa ukupno 118 brodova. Zbog jake konkurencije, brodovi ovog društva su prodati 1894. godine. Takođe je bio i suvlasnik velike pomorske kompanije “Vucassovich y Onetto” u čijem je vlasništvu bilo oko 120 brodova raznih veličina i namjena. Nakon njegove smrti kompanijom su nastavili da rukovode potomci, a ugašena je 1937. godine podjelom imovine kada ju je preuzeo njegov poslovni partner Heronimo Oneto.

Brod kompanije “La Platense” – foto: Privatna arhiva

Nakon toga, Vukasović se u potpunosti okreće naučnom radu i od tada pa do smrti 1908. godine se bavi konstruisanjem novih teretnih i putničkih parobroda za argentinsku trgovačku mornaricu, ali i nekih ratnih brodova. U tom periodu gotovo svi najbolji argentinski trgovački, kao i neki ratni brodovi, građeni su po nacrtima i uputima kapetana Miloša Vukasovića. Njegove konstrukcije i nacrti brodova uvrstile su ga u red najcjenjenijih i najboljih pomorskih arhitekata tog vremena. Među brodovima koje je konstruisao ističu se putnički brodovi “Minerva” i “Apolo”, zatim “Eolo” i “Venus” namjenski građeni za međunarodnu liniju od Buenos Ajresa do Montevidea, teretni brodovi “Demostenes” i “Pitagoras” kao i mnogi drugi. Osim konstrukcijom brodova, Vukasović se veoma uspješno bavio i njihovim slikanjem, a njegov opus i danas važi za jedan od najznačajnijih segmenata marinističke umjetnosti u Argentini.

Predaja donacije Mlinareviću – foto: Privatna arhiva

Kada je Vukasović umro 1908, velika povorka od nekoliko hiljada ljudi predvođena tadašnjim argentinskim ministrom trgovine ispratila je ovog Bokelja na posljednji počinak. Govoreći nad njegovim odrom, ministar je za Vukasovića rekao da je “jedini Evropljanin koji je u ovom vremenu silno zadužio Republiku Argentinu”. Sahranjen je na groblju Rekoletu u Buenos Ajresu, u porodičnoj grobnici familije Siviori, moćne trgovačke porodice kojoj je pripadala njegova supruga.

Srećni što dio Vukasovićevog nasljeđa vraćaju njegovom zavičaju

U popratnom pismu koje su Vukasovićevi potomci posredstvom Cieslinskog uz donirani njegov slikarski pribor, uputili Pomorskom muzeju u Kotoru, stoji da poklonjeni artefakt ima veliki simbolički značaj.

Kapetan Vukasović – foto: Privatna arhiva

“Ova donacija ima ne samo veliku istorijsku i umjetničku vrijednost već će predstavljati i opipljivu vezu kapetana Miloša Vukasovića i njegovog zavičaja, sa Miloševim slikarskim opusom. Smatramo da je Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru zbog svog kulturološkog i geografskog značaja u vezi s porijeklom familije Vukasović, najadekvatnija insitutucija za čuvanje, zaštitu i prezentaciju javnosti ovog artefakta”, stoji u pismu Vukasovićevig potomaka i Pomorskog muzeja Argentine iz Buenos Airesa, uz naglasak da su spremni na dalju saradnju s kotorskim muzejem “u oblastima koje za cilj imaju promociju i širenje spoznaje o značaju djela kapetana Miloša Vukasovića”.

/Siniša Luković/

Povratak Orjenskog đira: Opara i Baltić zajedno kroz cilj

0

Trka Orjenski đir ponovo je spojila sportski duh, avanturu i surovu ljepotu planine Orjen. Nakon šest godina pauze, ovaj jedinstveni događaj opet je oduševio trkače, potvrđujući da priča o Orjenu i njegovom điru nikada nije prestala, već je samo čekala pravi trenutak da bude nastavljena.

Na startnoj liniji našlo se 130 zaljubljenika u trail i skyrunning iz Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Italije.

Zbog snijega koji je neposredno pred trku zabijelio vrhove planine, održan je samo Mali đir, staza duga oko 16,5 kilometara, sa 1060 metara visinske razlike. Start i cilj bili su na Vrbanju, a zahtjevna trasa vodila je nekim od najljepših predjela Orjena, do vrha Veliki Kabao, najviše tačke primorskih Dinarida (1894 m n.v.).

Prvi na finišu i jedini koji su stazu savladali za manje od dva sata bili su Dane Opara i Brano Baltić, koji su zajedno dotrčali do cilja, a Baltić je sportski gestom prepustio prvo mjesto Opari. Taj trenutak izazvao je oduševljenje prisutnih i savršeno oslikao duh Orjenskog đira i atmosferu cijelog događaja – zajedništvo, prijateljstvo i uživanje u planini bili su važniji od borbe za medalju.

„Brano je vodio gotovo cijelu trku, pred kraj smo se našli i prošli zajedno kroz cilj. Neko mora biti prvi, po meni je to on, ali iz crnogorskog gostoprimstva nije dao da ja budem drugi“, kazao je Opara, kojem je ovo četvro učešće na Orjenskom điru. Na Orjenu je bilo kao u bajci, rekao je Opara i ispričao da se na ovoj planini osjeća kao kod kuće, jer za nju vezuje svoje početke u planinskom trčanju.

Iskusni hrvatski trkač ističe da je Crna Gora savršena destinacija za planinsko trčanje, a Orjen u tome ima posebno mjesto: „Orjen je spektakl jer je blizu mora pa se može kombinovati postsezonski morski i planinski turizam u jednom paketu, ima savršen koncept za privući ljude, samo to treba podržati i ispromovisati“.

Baltić je na Orjenskom điru prvi put, i najavljuje da će mu se vratiti, kako bi se oprobao i na stazi Veliki đir.

„Prvi dio staze sam išao jače, pokušao da napravim prednost na uzbrdici jer znam da će to Dane na grebenu i nizbrdo da nadoknadi, što se ispostavilo kao tačno. Zadnja četiri kilometra me stigao i odradili smo taj foto finiš. Lijep dan i staza, imao sam čast da trčim sa takvim trkačem, što se tiče organizacije i markacije sve je bilo kako treba, nema se šta zamjeriti“, kazao je Baltić.

U apsolutnim kategorijama, najbrži među muškarcima bio je Dane Opara iz Splita (1:51:47), ispred Brana Baltića iz Planinarskog kluba „Brskovo“ iz Mojkovca (1:51:51) i Marka Novakovića iz Skyrunning kluba „Lovćen“, Podgorica (2:00:27). U ženskoj konkurenciji slavila je Alena Pabortsava iz Bara (2:06:34), druga je bila Marija Kostić iz kluba „Sky2Run“ iz Smedereva (2:19:36), a treća Ana Aleksandrova iz Rusije (2:33:22).

Orjenski đir 2025. FOTO Danica Šakotić

Nagrađeni su i najbolji u kategoriji preko 40 godina – među ženama je trijumfovala Miluša Bošković (Skyrunning klub „Lovćen“), druga je bila Olga Kot (Crna Gora), a treća Irina Nosonović (Rusija), dok je u muškoj kategoriji pobjedu odnio Evgen Popov (Rusija), drugi je bio Andrej Ševčuk (Rusija), a treće mjesto zauzeo je Dragomir Samardžić (Crna Gora). Posebne nagrade dodijeljene su najmlađim trkačima: Damjanu Lukovcu (Crna Gora), Lazaru Mandiću (Crna Gora) i Mihi Beleharu (Slovenija).

Prva i jedina trka u Crnoj Gori priznata i bodovana od strane Svjetske trail running asocijacije (ITRA), obnovljena je zahvaljujući entuzijazmu i posvećenosti Alpinističkog kluba „Niskogorci“, na inicijativu trkača Saše Kulinovića i vaterpoliste Andrije Prlainovića, a uz podršku brojnih prijatelja i sponzora.

Saša Kulinović je izrazio zadovoljstvo uspješnom trkom i odličnom atmosferom, te najavio da će naredno izdanje biti održano u prvoj sedmici oktobra 2026. godine.

Saša Kulinović

„Vidim nasmijana lica svih trkača, svih ljudi koji su došli sa tim trkačima i svih koji su bili danas na Orjenu. Veoma sam zadovoljan što smo oživjeli ovu trku, što smo na ovaj način oživjeli Orjen. Sa ovim šarenilom mislim da smo donijeli neku novu energiju koju ne smijemo da ugasimo, i to ću zamoliti sve koji su vezani za Orjen, za Herceg Novi, Boku kotorsku, Crnu Goru“, poručio je Kulinović.

Veče uoči trke, u hotelu „ACD“, održano je svečano otvaranje, uz dodjelu medalja zahvalnosti sponzorima i prijateljima događaja. Tom prilikom, menadžer Opštine Herceg Novi, Dušan Vukić istakao da Orjenski đir predstavlja važan korak u afirmaciji i održivom razvoju novskog zaleđa, kao i u pozicioniranju Herceg Novog kao grada sporta i dobrih domaćina.

Prvi put organizovan 2016. godine, Orjenski đir je prepoznat kao jedna od od najatraktivnijih trail i skyrunning trka u regionu, a njegov povratak nakon šest godina pauze označio je novi početak koji su podržali brojni pokrovitelji, sponzori i prijatelji festivala, među kojima: brend sportske opreme HOKA, hotel SIRO, Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, Agencija za zaštitu i razvoj Orjena, Crveni krst, Odred izviđača Orjen, Volonteri Crne Gore, Služba zaštite i spasavanja Herceg Novi.

Izložba “Pečat sna o Boki”

0
Izložba “Pečat sna o Boki”
Pecat sna o Boki

Staklena galerija Kulturnog centra Kotor u utorak, 7. oktobra, u 19 sati, postaje prostor susreta umjetnosti, snova i inspiracije, kada će svoja nova djela predstaviti cijenjena kotorska umjetnica Dubravka Milivojević Ivanović na izložbi pod nazivom “Pečat sna o Boki”.

Ova izložba predstavlja intiman i vizualno snažan dijalog umjetnice sa prostorom Boke Kotorske, njegovim pejzažima, tradicijom i osobnim sjećanjima. Svaka slika nosi jedinstven pečat emocija i estetske osjetljivosti, dok se kroz boju, teksturu i formu prepliću snovi i stvarnost. Posjetioci će imati priliku da zavire u unutrašnji svijet umjetnice, gdje prošlost i sadašnjost, stvarno i imaginativno, grade harmoničnu cjelinu.

Poseban značaj otvaranju daju specijalni gosti – uprava i štićenici Dnevnog boravka za odrasla i stara lica i lica sa invaliditetom, koji će nositi kreacije dizajnerke Ljube Šljuke sa nedavno održanog Večera mode u Domu starih “Grabovac” u Risnu, a koje su oslikane rukom same Dubravke Milivojević Ivanović. Ove kreacije simbolizuju spoj vizualne umjetnosti, mode i socijalnog angažmana, potvrđujući da umjetnost može biti inkluzivna i inspirativna za sve generacije.

Na otvaranju će svoj rad predstaviti i mladi talentovani umjetnik Miloš Ivanović, koji je specijalno za ovu priliku izradio i oslikao brodiće, simbolično povezujući tradiciju bokeljskog kraja sa dječijom kreativnošću i radoznalošću.

Izložbu su podržali Opština Kotor i JU Kulturni centar “Nikola Đurković”, prepoznajući važnost promocije savremene vizualne umjetnosti i doprinos kulturnom životu grada.

Dubravka Milivojević Ivanović, rođena 1986. godine u Beogradu, živi i stvara u Kotoru. Diplomirala je i završila specijalističke studije na Likovnoj akademiji u Cetinju, odsjek intermedijalno slikarstvo, u klasi prof. Dragana Karadžića. Dobitnica je Priznanja grada Cetinja i Atlas stipendije. Njeno stvaralaštvo obuhvata slikarstvo, fotografiju i ples, a umjetnički opus uključuje samostalne izložbe, performanse i multimedijalne projekte širom Crne Gore. Aktivno je učestvovala i na međunarodnim seminarima i rezidencijama u Portugaliji, Sloveniji i Srbiji, čime je dodatno proširila svoj umjetnički dijalog sa savremenom umjetničkom scenom.

Izložba “Pečat sna o Boki” nije samo prezentacija vizuelnih djela; ona je i emotivno putovanje, susret generacija i zajedničko slavlje kreativnosti, koje potvrđuje da umjetnost može povezivati, nadahnjivati i ostavljati trajni pečat u srcima posjetilaca.

65 posto novih kruzera u 2026. plovit će na alternativna goriva

0
65 posto novih kruzera u 2026. plovit će na alternativna goriva
Kruzer Mein-schiff-relax- Foto: Ficantieri

Prema podacima Cruise Industry News, gotovo 65 posto kruzera koji će biti isporučeni 2026. godine bit će opremljeni pogonom na alternativna goriva. Od ukupno 14 novih brodova, čak devet će koristiti tehnologije koje nadilaze tradicionalni dizel.

Najistaknutiji među njima je LNG-pogon, koji dominira narudžbama. Royal Caribbean najavljuje Legend of the Seas, treći brod u Icon klasi, kapaciteta 5.610 putnika, koji će ujedno biti jedan od najvećih kruzera na svijetu. Na LNG će ploviti i Mein Schiff Flow (TUI Cruises), MSC World AsiaExplora IIIMagellan Discoverer te luksuzni Four Seasons I.

Pravi tehnološki iskorak donosi Viking Libra, prvi kruzer na svijetu s vodikovim hibridnim pogonom. Zahvaljujući kombinaciji goriva, ovaj će brod moći ploviti i u potpunosti bez emisija.

Zelenim trendovima priključuje se i Disney Adventure, brod spreman za korištenje metanola, čija je isporuka pomaknuta s 2025. na 2026. godinu. Posebnu pažnju privlači i OE Corinthian, prvi brod flote Orient Expressa, koji kombinira LNG i inovativni SolidSail sustav jedara razvijen u Chantiers de l’Atlantiqueu.

Dodatak floti čine i brodovi Emerald KaiaViking Mira, Adora Flora City i Seven Seas Prestige.

Prema procjenama, nova generacija kruzera vrijedna je više od 10 milijardi dolara i potvrđuje jasan smjer kruzing industrije prema održivijim i čišćim rješenjima u budućnosti.

U Istri je septembar oborio sve dosadašnje rekorde

0
U Istri je septembar oborio sve dosadašnje rekorde
Rovinj-istra-foto-TZ-Istra

PULA – Nakon klimave špice, posezona je krenula odlično. Dok je lani u septembru loše vrijeme skratilo trend povećanih dolazaka i donio minuse u dolascima i noćenjima, posebno jer su se rano ispraznili kampovi, ove godine unatoč nekoliko loših vremenskih epizoda, ulazak u posezonu je donio pluseve.

U Istri je tako septembar oborio sve dosadašnje rekorde. Prema podacima Turističke zajednice (TZ) Istre, tokom prošlog je mjeseca u najjačoj hrvatskoj turističkoj regiji ostvareno nešto manje od 4 milijuna noćenja što je za 300.000 noćenja bolji rezultat nego lani.

Komentirajući odličan ulazak u posezonu, Denis Ivošević, direktor TZ-a Istre, podsjetio je kako su se u rujnu turistički djelatnici morali suočiti s tri velike vremenske nepogode koje su i skraćivale ostanak gostiju.

– Takve vremenske prilike sigurno da su rezultat klimatskih promjena koje svi osjetimo, međutim, unatoč tome su nam rezultati za rujan izuzetno dobri. Naime, ostvareno je 9 posto više noćenja nego lani te smo gotovo dosegli ukupno 4 milijuna noćenja što je nešto bolji rezultat od dosadašnjeg rekorda iz rujna 2023. godine. Stoga kada zbrojimo rekordan lipanj, koji je prvi put u povijesti donio 5 milijuna noćenja, i rujan koji je dostigao gotovo 4 milijuna noćenja, možemo konstatirati da su se sva povećanja prometa dogodila u pred i posezoni.

Dobro vrijeme

Srpanj je, naime, ostao na istom rezultatu koji smo imali lani, a kolovoz donio dva posto manje noćenja, kazao je direktor TZ-a Istarske županije istaknuvši kako već desetak godina rujan ustvari predstavlja »produženi kolovoz«.

Naime, turistički promet se prilično velikim intenzitetom nastavlja sve do polovine rujna, posebno ako je vrijeme dobro, a na ruku tome ide i raspored školskih praznika u nekim njemačkim pokrajinama.

Što se tiče tržišta, u septembru je bilo čak 16 posto više Nijemaca, 4 posto više Slovenaca, 9 posto više Poljaka, 15 posto više Engleza, 6 posto više Švicaraca, a i domaći gosti su u većem broju nego lani pohodili Istru te je ostvareno 4 posto više domaćih dolazaka.

No, osim sunca i mora, goste u posezoni, a tko je bilo i kroz čitav rujan, privlače i brojni drugi motivi dolaska, i to sportska i outdoor ponuda i manifestacije, kao i nezaobilazna gourmet ponuda. Samo u rujnu je, naime, u Istri održano devet velikih bike, hike i triatlon natjecanja, pri čemu nekoliko njih s međunarodnim licencama.

Kongresi i wellness

Destinacija koja se definitivno može pohvaliti cjelogodišnjim poslovanjem i u kojoj su upravo pred i posezona od posebnog značaja po turističkom prometu je Opatija.

Septembar je u ovoj destinaciji prema podacima Turističke zajednice grada (TZG) Opatije, donio 132.000 noćenja ili 3 posto više nego lani te oko 41.000 dolazaka što je 4 posto bolje nego lani u rujnu.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Austrije i Njemačke, slijede Hrvatska s udjelom od 9 posto u ostvarenim noćenjima i Mađarska s udjelom od 5 posto, koliki udio imaju i gosti iz Nizozemske i SAD-a.

Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno milijun i 20 tisuća noćenja, ili 1 posto više, te 325.000 noćenja ili 5 posto više nego lani.

– Nakon dobre predsezone smo očekivali isto tako dobru posezonu koja je krenula sukladno tim očekivanjima. Rujan je prošao u znaku brojnih programa i aktivnosti, kao i brojnih kongresa i ostalih MICE događanja koja su nam vrlo važna van samih ljetnih mjeseci.

Dobre rezultate očekujemo i u nastavku godine, a posebno vezano za manifestacije, među kojima Festival čokolade koji će se održati od 7. do 9. studenoga, nakon kojeg slijedi i Čarobni opatijski advent, najavila je Suzi Petričić, direktorica TZG-a Opatije podsjetivši i kako se paralelno uz kongresnu sezonu, održavaju i programi iz projekta Opatija – oaza wellnessa i zdravlja, koji su počeli u rujnu i nastavljaju se sve do polovine prosinca.

Jasno, tu je i ponuda zdravstvenog i wellness turizma.

Trump: Izrael pristao na početnu liniju povlačenja iz Gaze

0
Trump: Izrael pristao na početnu liniju povlačenja iz Gaze
Tramp

WASHINGTON – Uoči sastanka predstavnika Izraela i Hamasa koji bi se trebao održati u Egiptu, predsjednik Donald Trump objavio je u na svojoj društvenoj mreži Truth Social da je Izrael pristao na “početnu liniju povlačenja” iz Gaze te da se čeka potvrda Hamasa.

“Nakon pregovora, Izrael je pristao na početnu liniju povlačenja koju smo podijelili s Hamasom. Kada Hamas potvrdi, prekid vatre će odmah stupiti na snagu, započet će razmjena talaca i zatvorenika, a mi ćemo stvoriti uvjete za sljedeću fazu povlačenja”, izvijestio je Trump.

Dodao je kako bi to značilo približavanje “kraju ove 3000 godina stare katastrofe”.

Karta povlačenja i trenutačna situacija

Početna linija povlačenja, prema Trumpovoj karti koju je objavio, prikazuje približne izraelske linije kontrole u Pojasu prije velike ofenzive na grad Gazu, koja je započela prošlog mjeseca. U to vrijeme, IDF je držao oko 70 posto teritorija Gaze, što znači da bi IDF nastavio održavati prisutnost u južnom dijelu Gaze, Rafahu i Khan Younisu, te u velikim dijelovima sjevernog dijela Pojasa zajedno sa svojom tampon zonom u drugim dijelovima teritorija, navodi Times of Israel.

Ova informacija dolazi uoči sastanka predstavnika Izraela i palestinske terorističke organizacije Hamas koji bi se, na poziv Egipta, trebao održati u toj zemlji danas, a na kojem će se razgovarati o razmjeni izraelskih talaca u Gazi za palestinske zatvorenike u Izraelu. Mjesto sastanka nije objavljeno.

Netanyahu očekuje povratak svih talaca

Prije Trumpove objave, putem video poruke se u subotu navečer obratio izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručivši da u narednim danima očekuje povratak svih talaca koje Hamas drži u Gazi. Odbacio je tvrdnje kritičara koji kažu da je Hamas bio spreman to učiniti prije godinu ili čak dvije godine bez potpunog povlačenja IDF-a iz Gaze. “To je laž. Ono što je dovelo do promjene stava Hamasa bio je isključivo vojni i diplomatski pritisak koji smo izvršili”, dodao je.

Zahvalio je i svojem “dragom prijatelju predsjedniku Trumpu” na vojnoj podršci Izraelu. Poručio je i kako je svom pregovaračkom timu, kojeg predvodi ministar za strateška pitanja Ron Dermer, rekao da odu u Kairo kako bi utvrdili “tehničke detalje” oslobađanja talaca.

U drugoj fazi sporazuma, naglasio je, “Hamas će biti razoružan, a Pojas Gaze demilitariziran”.

Hamas spreman predati taoce uz uvjete

Prema izvorima bliskim Hamasu, islamistička skupina već je planirala poslati delegaciju u Egipat u nedjelju navečer kako bi razgovarala o mirovnom planu. Hamas je izjavio da je u osnovi spreman predati sve žive i preminule taoce. Međutim, to je uvjetovano puštanjem palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, kako je navedeno u mirovnom planu, i “osiguravanjem odgovarajućih uvjeta za razmjenu na terenu”, iako ti uvjeti nisu dalje precizirani.

Trenutno je 48 talaca u rukama islamističkih skupina, a prema izraelskim informacijama 20 talaca je još uvijek živo.