Posebna jedinica za borbu protiv ekokriminala unaprijedila bi sistemski odgovor protiv tog oblika kriminala, koji je sve izraženiji i nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete crnogorskom društvu i prirodi, kazali su iz ekološkog pokreta Ozon.
Iz tog pokreta pozdravili su najavu Vladinog Biroa za organizacionu koordinaciju da će biti formirana posebna jedinica za borbu protiv ekokriminala, što je bila i njihova inicijativa upućena resornom ministru.
„Takva jedinica bi unaprijedila sistemski odgovor protiv sve izraženijeg ekokriminala koji nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete našem društvu i prirodi“, kazali su iz Ozona.
Oni su kazali da se često sreću sa terminima kao što su „šumarska“, „šljunkarska“, „smećarska“, „krivolovna“ i „građevinska“ mafija, što na najbolji mogući način opravdava osnivanje takve jedinice koja bi preuzela odgovornosti i nadomjestila podjelu nadležnosti i nedovoljan broj resornih inspekcija.
„Kako bi sve bilo pripremljeno na najbolji mogući način jasno je da zbog specifičnosti problematike potrebne obuke za pripadnike ove jedinice koja mora imati svakodnevnu efikasnu saradnju sa tužilaštvom , bez čega se ne može postići potreban nivo reagovanja“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će ekološki pokret Ozon biti na raspolaganju i za dalju komunikaciju sa Vladom i resornim ministarstvima, kao i Skupštinom Crne Gore u susret organizovanju posebne jedinice za bornu protiv ekokriminala.
„Jer u susret 20 godina našeg rada smatramo da itekako imamo konstruktivnih predloga, naročito kada se radi o strategiji rada i viziji načina zaustavljanja nezakonitih radnji“, poručili su iz Ozona.
Najbolji jedriličari i jedriličarke svijeta okupili su se u Kielu, gdje je na rasporedu treći Grand Slam sezone, ali i Svjetsko prvenstvo u klasi ILCA 6.
Ugled Crne Gore u predolimpijskoj klasi za jedriličare brane Nikola Golubović, Petar Klakor i Andrija Marković. Nikola Golubović se nakon dva zahtjevna dana, uoči posljednjeg kvalifikacijskog dana, nalazi na 21. mjestu (3, 22, 18, 57), a 66 jedriličara izborit će plasman u finalnu skupinu. Podsjetimo, Golubović je već osvojio srebrnu medalju na svjetskoj smotri, ali treba naglasiti da ga tek očekuju velike borbe na regatnom polju.
Petar Klakor nalazi se na 93. mjestu (54, 23, 56, 33), a Andrija Marković odmah iza njega (63, 28, 47, 33). Posljednji kvalifikacijski dan i dvije regate na rasporedu su 23. lipnja, nakon čega slijede dva finalna dana, četiri regate i na kraju medal race.
Za razliku od Palma de Mallorce, gdje je Milivoj Dukić stigao do finala, odnosno zlatne skupine, a Ilija Marković do srebrne, odnosno Iera, gdje su obojica crnogorskih jedriličara bili u finalnoj skupini, u Kielu su ostali bez plasmana u zlatnu skupinu. Natjecanje će nastaviti u srebrnoj, a izazove na regatnom polju iskoristit će kako bi ispravili pogreške i što bolje se pripremili za nadolazeće Europsko prvenstvo koje će se održati u Švedskoj.
7. Internacionalni modni festival IFF PORTO MONTENEGRO 2025.
Agencija Fabrika i Porto Montenegro organizuju 7. Internacionalni modni festival IFF PORTO MONTENEGRO 2025. koji će biti održan 25. i 26. jula, najavljeno je danas na pres konferenciji u Podgorici.
Crnu Goru će na ovogodišnjem izdanju festivala predstavljati umetnica i dizajnerka Katarina Zlajić – kako u nacionalnom, tako i u internacionalnom kontekstu, kazala je vlasnica modne agencije Fabrika i jedna od ključnih organizatorki festivala, Vesna Mandić.
Umjetnica i dizajnerka Katarina Zlajić, poznata po radu sa prirodnim i organskim materijalima kazala da je raduje što se u fokus stavlja održiva moda.
„Velika mi je čast što sam ove godine dio ovako značajnog događaja. Posebno mi je drago što je ove godine akcenat stavljen na održivu modu, jer je to u skladu s mojim stilom života i vrijednostima koje živim – brigom o okolini i životnoj sredini. Trudim se, koliko god mogu, da kroz svoj rad i svakodnevni život djelujem u skladu sa tim principima i svojim unutrašnjim osjećajem“, kazala je Zlajić.
Vesna Mandić je dodala da festival ostaje vjeran svom konceptu – zadržava visok nivo produkcije i oslanja se na „sinhro“ pristup, iako budžetska ograničenja postaju sve izraženija.
Glavna novina ovogodišnjeg izdanja je izbor Sare Sozzani Maino, jedne od najuticajnijih žena u svijetu mode, za predsjednicu festivala. Sara je višedecenijska urednica italijanskog „Vogue“-a, kreativna direktorka Fondacije Sozzani, i jedna od najglasnijih aktivistkinja kada je u pitanju održiva moda. Njen pečat na festival, kako ističe Mandić, potvrđuje da je IFF postao globalno prepoznat i relevantan događaj u modnoj industriji.
„Sozzani je vrlo značajna za IFF. Ona je godinama bila poznata kao modna urednica voga Italija, ali je ona jedna, mislim evo, imat ćete svi priliku da upoznate. Ona je jedna izuzetno skromna, produhovljena žena, koja je u stvari već nekoliko godina pre svega posvećena promociji“, rekla je Mandić.
Pored nje, ovogodišnja oficijelna savjetnica festivala je Đorđa Virzi, osnivačica i direktorka renomirane agencije Givi Studio iz Milana, koja je kroz deceniju dugu karijeru sarađivala sa brendovima poput Balmaina, Ferrarija, Etroa, Cornelianija, Ferragama i Patrizie Pepe.
Zahvaljujući angažmanu ovih moćnih žena iz svijeta mode, festival ove godine dobija snažnu podršku u italijanskim i evropskim medijima. Magazin „WWD“, jedan od najuticajnijih lifestyle i modnih magazina u Evropi, prisutan je već četvrtu godinu.
„Mogu slobodno da kažem da smo od svih manifestacija koje se dešavaju Crna Gori najviše promovisali Crnu Goru“, rekla je Mandić.
IFF, koji ove godine nastavlja saradnju sa kompanijom Fashion Gallery iz Porto Montenegra, omogućiće posjetiocima da u istoimenoj radnji pogledaju i izabrane modele učesnika festivala.
S obzirom na ekonomske izazove, organizatori ističu da je festival opstao zahvaljujući entuzijazmu i vjeri u njegovu misiju.
“Moja želja je da IFF Porto Montenegro nadživi sve nas. I vjerujem da će tako i biti,” poručila je Mandić.
Predstavnik kompanije Adriatic Marinas, Danilo Kalezić, istakao je da modni festival IFF u Porto Montenegru ove godine bilježi sedmo izdanje, te da Boka Kotorska tim povodom postaje regionalno središte modne i kreativne industrije.
Kalezić je naglasio da festival nije samo modni događaj, već platforma za slanje snažnih poruka i okupljanje dizajnera, medija i ljubitelja mode iz cijelog svijeta.
“Tri dana Porto Montenegro brui o modi, hoteli su puni, vlasnici stanova dolaze ciljano, a sve poprima dimenziju koja podsjeća na Ibicu i Mikonos”, kazao je Kalezić.
Organizatori su posebno zahvalni sponzorima koji su omogućili realizaciju festivala i ove godine. Glavni sponzor je Hotel Regent, dok su zlatni sponzori Gorda i novootvoreni Hotel SIRO (Boka Place Porto Montenegro). Podršku pružaju i hoteli Roš, Magnolia, Astoria, kao i restorani One Porto Montenegro i Hyatt Regency Kotor Bay. Za frizure je zadužen Hair Salon by Sanja, a za šminku Office Beauty Line.
Glavni medijski sponzor festivala je Radio-televizija Crne Gore (RTCG), koja će direktno prenositi obje večeri festivala. Medijsku podršku pružaju i TV Gradska, Pink M, TV Jadran, TV Budva, Dan, Pobjeda, Ekskluziv, The Luxury Collection Magazine, Cafe Montenegro, Ljepota i zdravlje, Gracija, Portal Imane, Magazin i Ženski portal.
Uprkos izazovima sa budžetom i ograničenjima u smještajnim kapacitetima, interesovanje medija iz Evrope i svijeta je ogromno, a festival iz godine u godinu sve više potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih modnih događaja u ovom dijelu Evrope.
Ona traga za značenjem lica kao nepreglednog prostranstva značenja i izraza, gdje svaka bora, osmijeh ili pogled upisuje neponovljiv trag vremena i osjećanja, kazala je prof. Tatjana Krstičević.
Iako stvara portrete od svoje mladosti do današnjih dana, slikarka Milodarka Milatović, akademska umjetnica iz Kotora, prvi put se predstavlja domaćoj likovnoj publici ciklusom portreta, koji će od 19. juna do 25. jula biti izloženi u Gradskoj galeriji Kotor. Otvaranje izložbe je ispratila velika ekipa nastavnika/ca i profesora/ki, sa kojima je Milodarka do penzionisanja sarađivala tokom svog višedecenijskog bavljenja likovnom pedagogijom u osnovnim školama i Srednjoj muzičkoj školi i Gimnaziji, kao i njene bivše, talentovane učenice, koje su na časovima omiljene profesorke otkrile i razvijale svoj talenat za slikanje. Kroz Milodarkine portrete, u čijem su se pogledu, osmijehu ili emociji mnogi od prisutnih prepoznali, ta se prijateljstva nastavljaju i dalje.
U postavci je oko 30 portreta, među njima četiri autoportreta, izbor iz šireg opusa u kome je od studentskih dana do sada stvorila oko hiljadu portreta. Ove u postavci je radila raznim tehnikama, od ulja i akrilika na platnu, preko ulja na natron-papiru i sepije, do crteža olovkom, ugljenom…
Milodarka Milatović
“Portret je gledanje lica, pogled u oči stvarnih osoba, koje su tu, oko nas, ili više nijesu. Nastajali kao: namjerni (moja porodica), ili nenamjerni, ili trenutni susreti sa osobama, znanim ili neznanim, njihovim licima, očima veselim, mirnim, tužnim… Tu je i moj lik. Predstavljam izraze duša, karaktere i fizionomiju, koji su ostavljali ustisak I urezivali se u mom sjećanju I ostaju, da se ne zaborave, zapisala je Milatović o konceptu izložbe u katalogu.
-Za crtanje ili slikanje portreta treba “dobra oprema”, uz duboko promišljanje o osobi koja se posmatra, ali i ne mora da se posmatra. To mogu biti osobe koje znate, koje su članovi porodice ili prijatelji, ili neko sa kim se slučajno sretnete, ili neko ko zahtijeva da ima svoj portret. Onoga momenta kad sam shvatila da mogu da naslikam portret i da sam dobra u tome, riješila sam da se posvetim likovnoj umjetnost, kaže Milodarka u kratkom razgovoru za Boka News.
Iz opusa portreta
Umjetnica nam otkriva da su upravo portreti bili ideja vodilja na njenom stvaralačkom putu, s obzirom da je krenula na studije ekonomije u Titogradu, a zatim se preorijentisala na slikarstvo, koje je 1986. godine uspješno završila na ALU u Zagrebu, u klasi Ferdinanda Kulmera.
-Na neki način, ta sposobnost da uradim portret je presudila da se bavim likovnom umjetnošću. Uvijek sam ja željela da nekog nacrtam, ali u to vrijeme nisam mislila da ću da se bavim slikarstvom kao profesijom. Kad sam završila gimnaziju i bila na drugoj godini studija ekonomije, nacrtala sam portrete moje babe i moga đeda, onakve kakvi su bili, karakterno izuzetno jaki, shvatila sam da mogu crtati portrete i tada sam promijenila profesiju. Nisam više htjela da budem ekonomista, nego umjetnica i radila sam portrete svime, što god sam imala od crtaćeg pribora, prisjeća se umjetnica i dodaje da je školski sistem u njeno vrijeme podsticao bavljenje slobodnim aktivnostima, hobijima, čitanje knjiga, rad u sekcijama.
Primjećuje da danas portret nije aktuelan na prijemnim ispitima na akademijama – kada je ona upisivala Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, prijemni je trajao deset dana, od toga je četiri dana trajao rad na portretima – ujutru četiri sata i poslije podne četiri sata (60 minuta), pri čemu je portret donosio najviše poena.
-Svaki moj portret ovdje ima edukativni karakter. To znači da onaj mladi čovjek koji gleda, može da nauči dosta, poručuje Milatović I najavljuje da će izložba “Portreti” biti nastavljena krajem septembra retrospektivnom postavkom u Nikšiću, njenom rodnom gradu. Za tu priliku ona će, pored portreta, predstaviti i pejzaže, mrtvu prirodu i druge radove – slike i crteže, koji nijesu do sad izlagani i koji su novijeg datuma.
Sa otvaranja izložbe
Pretočila lica u emocionalni pejzaž
Primjetivši da “ovdje portret nije samo prikaz, već susret/dijalog sa licem, slikarkom i sobom”, profesorka Tatjana Krstičević, koja je otvorila izložbu je portrete Milodarke Milatović povezala sa književnom umjetnošću, citirajući pasus o licima iz djela “Staze, lica, predeli” Iva Andrića.
-Ako je Andrićev citat predgovor ili produžetak izložbe u prostoru čitanja i kontemplacije, onda je svaka Milodarkina slika poglavlje. Njen likovni izraz usmjeren je ka jednom cilju- hvatanju trenutka kada lice postaje emocionalni pejzaž. Trenutak koji izrasta u život. Svojim slikanjem portreta ona traga za značenjem lica kao nepreglednog prostranstva značenja i izraza, gdje svaka bora, osmijeh ili pogled upisuje neponovljiv trag vremena i osjećanja, kazala je Krstičević i dodala da “Milodarka vraća portretu njegovo dostojanstvo, unutašnju tišinu i duhovnu dubinu”.
-Kao što Andrić zapisuje da se lica “javljaju sama od sebe” i da mogu “zakloniti ceo vidljivi svet”, tako i radovi izložbe “Portreti” uspijevaju zakloniti ono spoljašnje da bi nas uveli u ono suštinsko. Ne impresioniraju – već pozivaju da zastanemo. A to zadržavanje u vremenu rasute pažnje, postaje čin otkrivanja, zaključuje prof. Krstičević.
Umjetnicu je predstavila akademska umjetnica Daliborka Kordić, galeristkinja.
TEHERAN – Iranski parlament navodno je odobrio zatvaranje ključnog plovnog puta kroz Hormuški tjesnac.
Reuters je izvijestio da će konačnu odluku o tom potezu donijeti Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana. Taj bi potez mogao teško pogoditi globalnu trgovinu jer bi zatvorio uski prolaz između Irana i Omana.
Odluka još nije konačna. Radi se o ruti kojom prolazi otprilike 20 posto svjetskih potreba za naftom i plinom.
Zastupnik i zapovjednik Revolucionarne garde Esmail Kosari rekao je da je zatvaranje tjesnaca “na dnevnom redu” i da će se to “učiniti kad god bude potrebno”.
Britanska pomorska agencija UKMTO (UK Maritime Trade Operations) objavila je da trenutačno procjenjuje prijetnju za američka trgovačka plovila u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, u blizini Irana, kao visoku.
Hormuški tjesnac je jedno od najvažnijih mjesta na svijetu
Hormuški tjesnac, uski morski prolaz na izlazu iz Perzijskog zaljeva, ključna je točka svjetske trgovine naftom. Kroz njega svakodnevno prolazi oko četvrtina ukupne svjetske trgovine naftom, što ga čini jednim od najvažnijih trgovačkih pravaca na planetu.
Tjesnac se nalazi unutar teritorijalnih voda Irana i Omana, a na najužem dijelu širok je svega 33 kilometra. Kroz njega brodovi izlaze iz Perzijskog zaljeva prema Omanskom zaljevu i dalje prema svjetskim tržištima. Otkako je prije tjedan eskalirao sukob Izraela i Irana, visoki iranski dužnosnici su u više navrata zaprijetili da će zatvoriti Hormuški tjesnac.
Analitičari Goldman Sachsa upozoravaju da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo pogurati cijene nafte iznad 100 dolara po barelu. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, svako povećanje cijene nafte za 10% podiže inflaciju u razvijenim zemljama za oko 0.4 postotna boda.
Iako je prijetnja zatvaranjem ozbiljna, mnogi analitičari ističu da bi to bio krajnje radikalan potez. Iran bi time riskirao sukob ne samo sa zapadnim državama, nego i s ključnim gospodarskim partnerima poput Kine, te susjednim izvoznicima nafte – Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima – koji također ovise o slobodnom prolazu kroz taj tjesnac.
Hormuški tjesnac jedno je od najosjetljivijih geopolitičkih mjesta u svijetu – svaki poremećaj u njegovom prometu može imati trenutačan i ozbiljan učinak na globalnu ekonomiju.
Luksuzni francuski kruzer “L`Austral” uplovio u Tivat, Foto: Siniša Luković
Luksuzni francuski manji kruzer “L`Austral” uplovio je jutros nešto prije osam časova u Tivat i vezao se na mulu V marine Porto Montengero.
Kruzer koji pripada francuskom brodar Compagnie du Ponant u Tivat je doplovio sa hrvatskog ostrva Lokrum kod Dubrovnika, a u Porto Montrenegro je doveo dvjestotinjak putnika.
“L`Austral” ima 10.700 bruto tona deplasmana, dug je 142 i širok 18 metara, a u 132 luksuzno opremljene kabine može primiti maksimalno 264 putnika koji krstarenja na ovom brodu što zalazi u neke od najatraktivnijih luka i destinacija na svijetu, plaćaju po prilično visokim cijenama jer brodovi lompanije Ponant spadaju u klasu najekskluzivnijih, tzv. boutique kruzera.
Inače, komapanija Ponant upisala se 11.jula 2023. u maritimnu istoriju Tivta kada je njen nešto manji ukltraluksuzni brod za kružna turistička putivanja “Le Bougainville”, postao prvi strani kruzer koji je uplovio u taj grad, takođe na vez u marinu Porto Montenegro.
Foto: Screenshot
Naon prošlogodišnjih izmjena Zakona o lukama koje su to dozvolile menadžment nautičkog centra Porto Montrenegro je dio te ekskluzivne marine za mega i super jahte i zvanično preregistrovao u trgovačku luku čim je omogućeno da u Tivat ubuduće bez problema, ukoliko za tim bude potrebe, uplovljavaju kruzeri dužine i do 250 metara i gaza od čak 12,2 metra.
Međutim, poslovna strategija Porti Montenegra je da ta luka tek povremeno prima ultraluksuzne manje i srednje kruzere kompanija koje su orijentisane na segmet najskupljih i najekskluzivnijih, boutique krstarenja, poput “Ponanta”, “Regent Seven Seas Cruisesa”, “Seabourn Cruise Linea”, “Hansa”, “Sea Dream Yacht Cluba” , “The Ritz-Carlton Yacht Collectiona” i “Silversea Cruisesa”.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, esejistike, istorije i knjiga za djecu.
Remek-djelo savremene italijanske književnosti nosi naslov Kuća u ulici Đemito i dolazi iz pera Domenika Starnonea. Skroman stan u Ulici Đemito miriše na slikarske boje i terpentin. Platna koja se suše premještaju se sa kreveta na pod svake noći. Federi, otac porodice i željeznički službenik, ubijeđen je da poseduje veliki umjetnički talenat. Da nije bilo porodice koju mora da izdržava ništa ga ne bi spriječilo da postane svjetski poznat slikar. Ambiciozan i frustriran, istinski talentovan, ali i arogantan i ogorčen, Federi nosi ožiljke neprestanih razočaranja. Kuća u Ulici Đemito je roman o Napulju i njegovoj okolini tokom i nakon Drugog svjetskog rata. Besprekorno strukturisana, ovo je najvažnija knjiga Domenika Starnonea. Izdavač je Laguna.
Peto dete nobelovke Doris Lesing jeste lako čitljiva, uznemirujući, eksplozivana romaneskna priča. Harijet i Dejvid Lovat ostvaruju svoj san – da imaju kuću, rode četvoro djece i vode srećan porodični život. Ali kada Harijet zatrudni po peti put, ona instinktivno zna da je ova beba drugačija. Njen strah još više raste poslije porođaja. Ovim vješto napisanim romanom Doris Lesing je jos jednom potvrdila status kultnog savremenog pisca. Izdavač je Agora.
Zašto volim Kanadu – priče iz tuđine Nebojše Milosavljevića slika su života u emigraciji. Ta slika je nekad gorka, nekad ironijska, a najčešće humorstična. Opisujući našeg čovjeka, našu porodicu koja je usljed društvenog i ekonomskog kraha devedesetih godina napustila svoju zemlju, Milosavljević dočarava šta znači snaći se u tuđini, uklopiti se u sistem, voditi „sređen“ život. Istovremeno, on ukazuje na neizmjernu nostalgiju. Smijući se „tuđem“, on se smije i onom tipično „našem“ ne skrivajući pri tom simpatije. Izdavač je Plato.
Nakon što mu roditelji stradaju u požaru, 14-godišnji Ričard Eloved odlazi da živi kod tetke i teče u zabačenoj i izolovanoj varošici. Ričard brzo stiče status otpadnika, a kad nestane njegov drug iz odjeljenja Tom, svi za to krive novog, gnijevnog đaka u školi. Triler Kuća noći slavnog Ju Nesbea je fascinantna i složena priča koja spretno vodi čitaoca kroz mračne prostorije i jeziva iskustva sve do tračka nade. Izdavak je Laguna.
Vinjete Londona su eseji o Londonu koje je čuvena engleska spisateljica Virdžinija Vulf pisala po narudžbini za časopis Good Housekeeping 30-ih godina prošlog vijeka. U knjizi Vinjete Londona ovi eseji su prvi put sabrani i objavljeni kao samostalno izdanje. Izdavač je Portalibris.
Knjiga Nebojše Jovanovića Dvor kneza Mihaila Obrenovića prikazuje ličnost i život kneza Mihaila Obrenovića, koji i danas važi za jednog od najpopularnijih srpskih vladara i čiji spomenik krasi centar Beograda. Autor oživljava karakter dvorskog života, ukazuje na društvene promjene koje su obiljeležile Srbiju u drugoj polovini XIX vijeka i opisuje život u srpskoj prestonici, koja je u to vrijeme imala manje od 19.000 stanovnika. Dvor kneza Mihaila postao je kulturni obrazac za srpsko društvo, a samog kneza smatrali su za najvećeg gospodina među srpskim vladarima koji je uložio veliki trud uspostavljajući institucije kulture, prosvete i nauke. Istorija ga pamti kao vladara koji je ispratio povlačenje poslednjih turskih garnizona iz Srbije 1867. godine. Izdavač je Laguna.
Iz veoma zanimljivog serijala za mlađe čitaoce Biblioteka čitamo zajedno stiže nam Ježeva kućica Branka Ćopića. Jež, slavni lovac bezbrižno šeta šumom. Lisica, vuk, divlja svinja i medved radoznalo ga prate da bi vidjeli u kakvoj to kućici živi kad je toliko hvali. Kad budu vidjeli da se radi o običnoj bukovoj kladi u kojoj je jež kao postelju prostro malo suvog lišća neće prestati da ga ismijavaju. Međutim, vuka i divlju svinju će ubiti lovci, medveda do smrti izbosti pčele, a jež će i dalje uživati u svom skromnom domu. Ovo izdanje se razlikuje od ostalih jer se u sredini svake slikovnice nalazi i edukativni dodatak. Izdavač je Vulkan.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Trasa bulevara Tivat-Jaz do jula i ulaska u špic turističke sezone mora biti uređenija kako bi građani i turisti imali bolji pristup tivatskom aerodromu i kvalitetniji boravak na primorju, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je dodao da ta trasa do jula mora imati i tri nova kilometra asfaltirana.
“Na sastanku, koji sam inicirao sa izvođačem radova i partnerima na ovom strateškom infrastrukturnom projektu analizirali smo ključne izazove u gradnji, sa ciljem da, u jeku sezone, ti radovi budu što manja smetnja na jednoj od najfrekventnijih saobraćajnica u zemlji”, napisao je Spajić na mreži X.
Prema njegovim riječima do sada je asfaltirano pet od 15,5 kilometara bulevara.
“Moramo raditi punom parom tokom cijele godine, kako bismo naredno ljeto dočekali sa više kvalitetnih puteva i manje saobraćajnih gužvi”, poručio je Spajić.
Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja i krivično djelo falsifikovanje isprava, službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Kotor podnijeli su krivičnu prijavu protiv jedne osobe, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenicima OB Kotor juče popodne telefonskim putem prijavljena je saobraćajna nezgoda sa materijalnom štetom na putu Njeguši – Trojica.
-Učesnici su poučeni o popunjavanju Evropskog izvještaja, međutim, u večernjim časovima, tačnije, nakon dva sata od prvog poziva učesnici pomenute saobraćajne nezgode su ponovo pozvali policiju i zahtijevali vršenje uviđaja saobraćajne nezgode.
Izlaskom na lice mjesta policijski službenici su nakon preduzetih izviđajnih radnji posumnjali da je saobraćajna nezgoda fingirana, te su lica, učesnici saobraćajne nezgode pozvani da dođu u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Kotor.
Nakon prikupljenih obavještenja od oba lica, od kojih je jedno strani državljanin, a drugo lice P.K. (65) iz Tivta, sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
Po nalogu tužioca protiv P.K. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja i krivično djelo falsifikovanje isprava-navode iz policije.
-Sumnja se da je P.K. izvršio krivično djelo falsifikovanje na način što je na vozilu sa kojim je imao saobraćajnu nezgodu istakao registarske oznake od drugog vozila.
Krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja izvršio je na način što je sa pomenutim vozilom, na kojem su u tom trenutku bile registarske oznake trećeg vozila, imao saobraćajnu nezgodu, pa je nakon prvog poziva policiji, vozilo kojim je upravljao uklonio i dovezao drugo vozilo na kojem istakao iste oznake sa prvog vozila i onda uputio drugi poziv policiji zbog vršenja uviđaja.
Od njega su oduzete i registarske oznake-saopšteno je iz policije.
Značajna budžetska sredstva troše se na putovanja i učešća na međunarodnim sajmovima, ali konkretni rezultati za crnogorski turizam i dalje izostaju, pa sezona počinje u haosu, a strategije nema.
Infrastruktura je zapuštena, avio-povezanost i dalje nedovoljna, dok su promotivne aktivnosti, poput sajmova, najčešće svedene na izletničke programe Ministarstva turizma, bez stvarnog efekta, konkretno privlačenja turista, piše Pobjeda
Ministarstvo je tokom ove godine, u saradnji sa Nacionalnom turističkom (NTO) i lokalnim organizacijama, učestvovalo na najmanje sedam velikih međunarodnih sajmova – od Njujorka do Berlina, u cilju promocije Crne Gore kao atraktivne destinacije, ali je nejasno ostalo šta je od tih putovanja zaista donijelo korist.
Pobjeda je Ministarstvu turizma uputila konkretna pitanja u vezi sa učešćem na sajmovima, ali joj do zaključenja teksta odgovori nijesu dostavljeni
Predsjednik Fondacije Budućnost crnogorskog turizma i Odbora za turizam u Crnogorsko-njemačkom poslovnom klubu, Mihael Bader, kazao je da je Crna Gora ove godine učestvovala na sajmu u Minhenu (Binčen), koji je B2C format, što znači direktan kontakt sa turistima.
„Međutim, nije bili na sajmu u Štutgartu, što je, po meni, ozbiljna greška. Štutgart je prvi i najvažniji sajam godine kada je riječ o aktivnom odmoru i B2C segmentu, značajniji je čak i od Minhena“, naveo je Bader.
On je dodao da je prezentacija u Minhenu bila vrlo skromna.
„Bio sam tamo, angažovana je NTO, sve je bilo korektno, ali daleko od impresivnog. Interesovanja ima, to nije sporno, ali problemi počinju kada dođe do realizacije: nedostatak letova, loša povezanost i komplikovana logistika. I to nam se na kraju vidi i u rezultatima“, objasnio je Bader.
On smatra da je sada Njemačka tržište sa najvećim padom, ali da to treba provjeriti.
„Ako je to tačno, to je signal za uzbunu. A kako nastupaju drugi, recimo Albanija? Na sajmu gdje sam bio, Albanija je bila zemlja partner. Imali su čitavu halu, sve je bilo brendirano, čak je i vajfaj nosio naziv Albania. Ogromna, agresivna, ali vrlo profesionalna prezentacija. S druge strane, Crna Gora nije nastupala ni na sajmu u Beču već dvije godine, što je potpuno nerazumljivo. Austrija je jedina zemlja u regionu koja ima direktne letove ka Crnoj Gori tokom cijele godine“, saopštio je Bader.
On je kazao da je austrijsko tržište deset odsto u odnosu na njemačko, ali da i dalje ima ogroman potencijal zbog povezivanja i jake zajednice.
Crna Gora, prema njegovim riječima, nije dovoljno prisutna i aktivna na tržištu njemačkog govornog područja.
„Onda se desi kriza, kao sada u Izraelu, i svi letovi se ukinu“, naveo je Bader i dodao da je najviše uloženo u promociju na izraelskom tržištu.
On smatra da je fokus bio pogrešan, jer je logično, ako smo na evropskom putu, da se fokusiramo na tržišta EU.
„Politički je stabilnije, a i ekonomski isplativije. Ukidamo vize za Azerbejdžan – u redu, ali što ako tamo sjutra dođe do problema? Gubimo sve. Njemačka je još najveće emitivno tržište u Evropi i drugo u svijetu“, rekao je Bader.
On smatra da je umjesto promocije u Kini ili SAD-u bolje fokusirati se na evropsko tržište – Njemačku, Austriju i Švajcarsku, gdje su gosti koji troše.
Vlasnica agencije Eastwest Voyage Montenegro, Zorka Raićević, kazala je da, umjesto bavljenja suštinskim razvojem turizma, svake godine imamo istu sliku.
„Ministarstvo turizma putuje od sajma do sajma, troši ogroman novac iz budžeta, a Crna Gora i dalje stagnira kao turistička destinacija”, rekla je Raičević.
Prema njenim riječima, prisustvo na međunarodnim sajmovima postalo je samo sebi svrha.
„Pojavimo se, odštampamo brošure, fotografišemo se na štandovima i – to je to. U realnosti, sezona nas iznova dočekuje nespremne, bez podrške domaćim agencijama i bez ikakvih mjerljivih rezultata. Dok se mi bavimo PR-om, Albanija, recimo, nastupa ozbiljno, ciljano i strateški. Dogovaraju konkretne letove, sarađuju sa turoperatorima i ulažu u infrastrukturu. Zato imaju i rast, a i reputaciju“, saopštila je Raičević.
On smatra da je jedan od zabrinjavajućih trendova to što Crna Gora gubi status destinacije za duži boravak.
„Zanima me koliko je turoperatora zadržano uopšte iz prethodnih godina. Sve više agencija, uključujući moju, gubi višednevne aranžmane. Postali smo tranzitna destinacija. Ljudi svraćaju, obiđu plažu, popiju kafu i produže dalje. Nekad su ostajali sedam do deset dana, sada sve češće samo prolaze. Uzrok tome je više faktora, loša infrastruktura, slaba povezanost, nedefinisana ponuda i usluga koja često ne zadovoljava ni osnovne standarde“, kazala je Raičević.
