Izložba “Pečat sna o Boki”

0
Izložba “Pečat sna o Boki”
Pecat sna o Boki

Staklena galerija Kulturnog centra Kotor u utorak, 7. oktobra, u 19 sati, postaje prostor susreta umjetnosti, snova i inspiracije, kada će svoja nova djela predstaviti cijenjena kotorska umjetnica Dubravka Milivojević Ivanović na izložbi pod nazivom “Pečat sna o Boki”.

Ova izložba predstavlja intiman i vizualno snažan dijalog umjetnice sa prostorom Boke Kotorske, njegovim pejzažima, tradicijom i osobnim sjećanjima. Svaka slika nosi jedinstven pečat emocija i estetske osjetljivosti, dok se kroz boju, teksturu i formu prepliću snovi i stvarnost. Posjetioci će imati priliku da zavire u unutrašnji svijet umjetnice, gdje prošlost i sadašnjost, stvarno i imaginativno, grade harmoničnu cjelinu.

Poseban značaj otvaranju daju specijalni gosti – uprava i štićenici Dnevnog boravka za odrasla i stara lica i lica sa invaliditetom, koji će nositi kreacije dizajnerke Ljube Šljuke sa nedavno održanog Večera mode u Domu starih “Grabovac” u Risnu, a koje su oslikane rukom same Dubravke Milivojević Ivanović. Ove kreacije simbolizuju spoj vizualne umjetnosti, mode i socijalnog angažmana, potvrđujući da umjetnost može biti inkluzivna i inspirativna za sve generacije.

Na otvaranju će svoj rad predstaviti i mladi talentovani umjetnik Miloš Ivanović, koji je specijalno za ovu priliku izradio i oslikao brodiće, simbolično povezujući tradiciju bokeljskog kraja sa dječijom kreativnošću i radoznalošću.

Izložbu su podržali Opština Kotor i JU Kulturni centar “Nikola Đurković”, prepoznajući važnost promocije savremene vizualne umjetnosti i doprinos kulturnom životu grada.

Dubravka Milivojević Ivanović, rođena 1986. godine u Beogradu, živi i stvara u Kotoru. Diplomirala je i završila specijalističke studije na Likovnoj akademiji u Cetinju, odsjek intermedijalno slikarstvo, u klasi prof. Dragana Karadžića. Dobitnica je Priznanja grada Cetinja i Atlas stipendije. Njeno stvaralaštvo obuhvata slikarstvo, fotografiju i ples, a umjetnički opus uključuje samostalne izložbe, performanse i multimedijalne projekte širom Crne Gore. Aktivno je učestvovala i na međunarodnim seminarima i rezidencijama u Portugaliji, Sloveniji i Srbiji, čime je dodatno proširila svoj umjetnički dijalog sa savremenom umjetničkom scenom.

Izložba “Pečat sna o Boki” nije samo prezentacija vizuelnih djela; ona je i emotivno putovanje, susret generacija i zajedničko slavlje kreativnosti, koje potvrđuje da umjetnost može povezivati, nadahnjivati i ostavljati trajni pečat u srcima posjetilaca.

65 posto novih kruzera u 2026. plovit će na alternativna goriva

0
65 posto novih kruzera u 2026. plovit će na alternativna goriva
Kruzer Mein-schiff-relax- Foto: Ficantieri

Prema podacima Cruise Industry News, gotovo 65 posto kruzera koji će biti isporučeni 2026. godine bit će opremljeni pogonom na alternativna goriva. Od ukupno 14 novih brodova, čak devet će koristiti tehnologije koje nadilaze tradicionalni dizel.

Najistaknutiji među njima je LNG-pogon, koji dominira narudžbama. Royal Caribbean najavljuje Legend of the Seas, treći brod u Icon klasi, kapaciteta 5.610 putnika, koji će ujedno biti jedan od najvećih kruzera na svijetu. Na LNG će ploviti i Mein Schiff Flow (TUI Cruises), MSC World AsiaExplora IIIMagellan Discoverer te luksuzni Four Seasons I.

Pravi tehnološki iskorak donosi Viking Libra, prvi kruzer na svijetu s vodikovim hibridnim pogonom. Zahvaljujući kombinaciji goriva, ovaj će brod moći ploviti i u potpunosti bez emisija.

Zelenim trendovima priključuje se i Disney Adventure, brod spreman za korištenje metanola, čija je isporuka pomaknuta s 2025. na 2026. godinu. Posebnu pažnju privlači i OE Corinthian, prvi brod flote Orient Expressa, koji kombinira LNG i inovativni SolidSail sustav jedara razvijen u Chantiers de l’Atlantiqueu.

Dodatak floti čine i brodovi Emerald KaiaViking Mira, Adora Flora City i Seven Seas Prestige.

Prema procjenama, nova generacija kruzera vrijedna je više od 10 milijardi dolara i potvrđuje jasan smjer kruzing industrije prema održivijim i čišćim rješenjima u budućnosti.

U Istri je septembar oborio sve dosadašnje rekorde

0
U Istri je septembar oborio sve dosadašnje rekorde
Rovinj-istra-foto-TZ-Istra

PULA – Nakon klimave špice, posezona je krenula odlično. Dok je lani u septembru loše vrijeme skratilo trend povećanih dolazaka i donio minuse u dolascima i noćenjima, posebno jer su se rano ispraznili kampovi, ove godine unatoč nekoliko loših vremenskih epizoda, ulazak u posezonu je donio pluseve.

U Istri je tako septembar oborio sve dosadašnje rekorde. Prema podacima Turističke zajednice (TZ) Istre, tokom prošlog je mjeseca u najjačoj hrvatskoj turističkoj regiji ostvareno nešto manje od 4 milijuna noćenja što je za 300.000 noćenja bolji rezultat nego lani.

Komentirajući odličan ulazak u posezonu, Denis Ivošević, direktor TZ-a Istre, podsjetio je kako su se u rujnu turistički djelatnici morali suočiti s tri velike vremenske nepogode koje su i skraćivale ostanak gostiju.

– Takve vremenske prilike sigurno da su rezultat klimatskih promjena koje svi osjetimo, međutim, unatoč tome su nam rezultati za rujan izuzetno dobri. Naime, ostvareno je 9 posto više noćenja nego lani te smo gotovo dosegli ukupno 4 milijuna noćenja što je nešto bolji rezultat od dosadašnjeg rekorda iz rujna 2023. godine. Stoga kada zbrojimo rekordan lipanj, koji je prvi put u povijesti donio 5 milijuna noćenja, i rujan koji je dostigao gotovo 4 milijuna noćenja, možemo konstatirati da su se sva povećanja prometa dogodila u pred i posezoni.

Dobro vrijeme

Srpanj je, naime, ostao na istom rezultatu koji smo imali lani, a kolovoz donio dva posto manje noćenja, kazao je direktor TZ-a Istarske županije istaknuvši kako već desetak godina rujan ustvari predstavlja »produženi kolovoz«.

Naime, turistički promet se prilično velikim intenzitetom nastavlja sve do polovine rujna, posebno ako je vrijeme dobro, a na ruku tome ide i raspored školskih praznika u nekim njemačkim pokrajinama.

Što se tiče tržišta, u septembru je bilo čak 16 posto više Nijemaca, 4 posto više Slovenaca, 9 posto više Poljaka, 15 posto više Engleza, 6 posto više Švicaraca, a i domaći gosti su u većem broju nego lani pohodili Istru te je ostvareno 4 posto više domaćih dolazaka.

No, osim sunca i mora, goste u posezoni, a tko je bilo i kroz čitav rujan, privlače i brojni drugi motivi dolaska, i to sportska i outdoor ponuda i manifestacije, kao i nezaobilazna gourmet ponuda. Samo u rujnu je, naime, u Istri održano devet velikih bike, hike i triatlon natjecanja, pri čemu nekoliko njih s međunarodnim licencama.

Kongresi i wellness

Destinacija koja se definitivno može pohvaliti cjelogodišnjim poslovanjem i u kojoj su upravo pred i posezona od posebnog značaja po turističkom prometu je Opatija.

Septembar je u ovoj destinaciji prema podacima Turističke zajednice grada (TZG) Opatije, donio 132.000 noćenja ili 3 posto više nego lani te oko 41.000 dolazaka što je 4 posto bolje nego lani u rujnu.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Austrije i Njemačke, slijede Hrvatska s udjelom od 9 posto u ostvarenim noćenjima i Mađarska s udjelom od 5 posto, koliki udio imaju i gosti iz Nizozemske i SAD-a.

Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno milijun i 20 tisuća noćenja, ili 1 posto više, te 325.000 noćenja ili 5 posto više nego lani.

– Nakon dobre predsezone smo očekivali isto tako dobru posezonu koja je krenula sukladno tim očekivanjima. Rujan je prošao u znaku brojnih programa i aktivnosti, kao i brojnih kongresa i ostalih MICE događanja koja su nam vrlo važna van samih ljetnih mjeseci.

Dobre rezultate očekujemo i u nastavku godine, a posebno vezano za manifestacije, među kojima Festival čokolade koji će se održati od 7. do 9. studenoga, nakon kojeg slijedi i Čarobni opatijski advent, najavila je Suzi Petričić, direktorica TZG-a Opatije podsjetivši i kako se paralelno uz kongresnu sezonu, održavaju i programi iz projekta Opatija – oaza wellnessa i zdravlja, koji su počeli u rujnu i nastavljaju se sve do polovine prosinca.

Jasno, tu je i ponuda zdravstvenog i wellness turizma.

Trump: Izrael pristao na početnu liniju povlačenja iz Gaze

0
Trump: Izrael pristao na početnu liniju povlačenja iz Gaze
Tramp

WASHINGTON – Uoči sastanka predstavnika Izraela i Hamasa koji bi se trebao održati u Egiptu, predsjednik Donald Trump objavio je u na svojoj društvenoj mreži Truth Social da je Izrael pristao na “početnu liniju povlačenja” iz Gaze te da se čeka potvrda Hamasa.

“Nakon pregovora, Izrael je pristao na početnu liniju povlačenja koju smo podijelili s Hamasom. Kada Hamas potvrdi, prekid vatre će odmah stupiti na snagu, započet će razmjena talaca i zatvorenika, a mi ćemo stvoriti uvjete za sljedeću fazu povlačenja”, izvijestio je Trump.

Dodao je kako bi to značilo približavanje “kraju ove 3000 godina stare katastrofe”.

Karta povlačenja i trenutačna situacija

Početna linija povlačenja, prema Trumpovoj karti koju je objavio, prikazuje približne izraelske linije kontrole u Pojasu prije velike ofenzive na grad Gazu, koja je započela prošlog mjeseca. U to vrijeme, IDF je držao oko 70 posto teritorija Gaze, što znači da bi IDF nastavio održavati prisutnost u južnom dijelu Gaze, Rafahu i Khan Younisu, te u velikim dijelovima sjevernog dijela Pojasa zajedno sa svojom tampon zonom u drugim dijelovima teritorija, navodi Times of Israel.

Ova informacija dolazi uoči sastanka predstavnika Izraela i palestinske terorističke organizacije Hamas koji bi se, na poziv Egipta, trebao održati u toj zemlji danas, a na kojem će se razgovarati o razmjeni izraelskih talaca u Gazi za palestinske zatvorenike u Izraelu. Mjesto sastanka nije objavljeno.

Netanyahu očekuje povratak svih talaca

Prije Trumpove objave, putem video poruke se u subotu navečer obratio izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručivši da u narednim danima očekuje povratak svih talaca koje Hamas drži u Gazi. Odbacio je tvrdnje kritičara koji kažu da je Hamas bio spreman to učiniti prije godinu ili čak dvije godine bez potpunog povlačenja IDF-a iz Gaze. “To je laž. Ono što je dovelo do promjene stava Hamasa bio je isključivo vojni i diplomatski pritisak koji smo izvršili”, dodao je.

Zahvalio je i svojem “dragom prijatelju predsjedniku Trumpu” na vojnoj podršci Izraelu. Poručio je i kako je svom pregovaračkom timu, kojeg predvodi ministar za strateška pitanja Ron Dermer, rekao da odu u Kairo kako bi utvrdili “tehničke detalje” oslobađanja talaca.

U drugoj fazi sporazuma, naglasio je, “Hamas će biti razoružan, a Pojas Gaze demilitariziran”.

Hamas spreman predati taoce uz uvjete

Prema izvorima bliskim Hamasu, islamistička skupina već je planirala poslati delegaciju u Egipat u nedjelju navečer kako bi razgovarala o mirovnom planu. Hamas je izjavio da je u osnovi spreman predati sve žive i preminule taoce. Međutim, to je uvjetovano puštanjem palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, kako je navedeno u mirovnom planu, i “osiguravanjem odgovarajućih uvjeta za razmjenu na terenu”, iako ti uvjeti nisu dalje precizirani.

Trenutno je 48 talaca u rukama islamističkih skupina, a prema izraelskim informacijama 20 talaca je još uvijek živo.

Dama noći u Herceg Novom: kaktus koji cvjeta samo pod zvijezdama

Dama noći u Herceg Novom: kaktus koji cvjeta samo pod zvijezdama
Kaktus koji cvjeta samo pod zvijezdama – Cereus hexagonus – foto S. Kosić

Prije skoro pola vijeka, iz jedne beogradske cvjećare, Novljanka profesorica  Vere Benusi u Herceg Novi je donijela jednu malu biljku. U rukama tada tek nekoliko centimetara visoka, Cereus hexagonus – poznat i kao „Dama noći“ – započeo je svoje putovanje koje će s vremenom postati dio jedne baštenske priče. Bio je to susret pun radoznalosti: neobična, otporna i elegantna biljka čije pravo lice otkriva tek pod okriljem noći.

Najprije je rasla u saksiji, a zatim je profesorica Vera zasadila u baštu, gdje se polako, bez posebne njege, uklopila u mediteranski ritam juga. Danas, nakon gotovo pola vijeka, kaktus se visoko uzdiže nad vrtom, svjedočeći o upornosti biljke i skladnom spoju prirode i čovjeka.

Kraljica noći iz Južne Amerike

Cereus hexagonus potiče iz Brazila, Urugvaja, Paragvaja, Bolivije i Argentine. Njegova uspravna, rebrasta stabljika može u prirodnim uslovima dostići i preko deset metara visine. Zbog vertikalnog, orguljastog izgleda, u nekim krajevima poznat je i kao „orguljaški kaktus“. U svom prirodnom staništu često se koristi kao živa ograda, a zbog trnova je ujedno i dobra zaštita.

Kaktus koji cvjeta samo pod zvijezdama – Cereus hexagonus – foto S. Kosić

Ono što ga izdvaja jeste noćno cvjetanje. Tokom toplih ljetnjih večeri, iz guste mase bodlji pojavljuju se veliki, bijeli cvjetovi – promjera i do 20 centimetara. Otvaraju se samo jednom, tokom noći, i traju svega nekoliko sati. Njihov miris privlači noćne oprašivače poput moljaca i slepih miševa, a oni koji imaju priliku da vide cvijet kažu da je prizor tih, kratkih sati jedan od najljepših u svijetu biljaka. Ipak, ove godine uočene su i neobične promjene: pod uticajem toplijih noći i promjenljivih uslova, pupoljci se ponekad zadrže zatvoreni ili se otvore drugačijim ritmom nego ranije – tihi znak da i biljke osjećaju promjene klime.

Kaktus koji cvjeta samo pod zvijezdama – Cereus hexagonus – foto S. Kosić
Otpornost i prilagodljivost

Uprkos krupnim dimenzijama i egzotičnom izgledu, Cereus hexagonus nije zahtjevan. Dobro podnosi sušu, voli sunce i toplinu, i uspijeva na tlu koje drugim biljkama ne bi bilo dovoljno. Hercegnovsko podneblje pokazalo se kao idealno: bez mnogo pažnje, ovaj kaktus raste snažno i uspravno, donoseći ljepotu nepretenciozno, onako kako to samo priroda zna.

Živi spomenik jednog vremena

Vera Benusi, koja ga je davno posadila, nažalost više nije među živima. Danas u njenoj kući živi kćerka sa porodicom i nastavlja da koristi i čuva baštu u kojoj Dama noći i dalje raste. Na taj način, kaktus nije samo uspomena na jednu ženu, već i veza među generacijama, svjedok života porodice i grada. Kada se u tišini noći otvori bijeli cvijet, to nije spektakl, već kratki podsjetnik da i u užurbanom svijetu postoje trenuci vrijedni čekanja.

Kaktus koji cvjeta samo pod zvijezdama – Cereus hexagonus – foto S. Kosić
Legenda i rijetkost

U zemljama Južne Amerike, odakle potiče, za Damu noći kažu da njen cvijet donosi sreću onome ko ga vidi, a u nekim predanjima vjeruje se da djevojci koja poželi nešto dok cvijet blista pod mjesečinom – želja biva uslišena. Zbog svoje kratke i rijetke pojave, ona se često doživljava kao simbol prolazne, ali nezaboravne ljepote.

Na Jadranu je ovakav kaktus prava rijetkost. Tek ponegdje, u zaklonjenim baštama južnijih krajeva, može se vidjeti kako uspijeva pod blagom klimom. Herceg Novi mu je posebno naklonjen, pa Dama noći Vere Benusi nije samo egzotična biljka, već i dragocjenost lokalnog pejzaža.

/S.Kosić/

Spašavanje turista Crnu Goru košta desetine hiljada eura: Razmatraju model djelimične naplate

0
Spašavanje turista Crnu Goru košta desetine hiljada eura: Razmatraju model djelimične naplate
Foto: Služba zaštite i spašavanja Kotor

Broj stranih turista kojima je potrebna pomoć spasilaca na planinama i moru u Crnoj Gori raste iz godine u godinu. Iako je spašavanje trenutno zakonom definisano kao besplatna i javna usluga, državu ovakve akcije koštaju desetine hiljada eura godišnje, pa nadležne institucije razmatraju modele da se dio troškova prenese na same turiste – najčešće kroz obavezno osiguranje, piše Portal RTCG.

Prema podacima Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, u periodu od 2021. do 2025. koordinisano je 242 akcija na planinama, tokom kojih je spašeno 406 osoba – od čega 328 stranih državljana.

Direktor Direktorata, Miodrag Bešović, navodi da su troškovi posebno visoki kada se angažuje Avio-helikopterska jedinica, jer jedan sat leta košta nekoliko hiljada eura.

„Prosječna cijena složenijih akcija, poput onih na Durmitoru, iznosi između 5.000 i 10.000 eura. Riječ je o angažovanju velikog broja službi – od Gorske službe i Helikopterske jedinice, do hitne pomoći i lokalnih struktura bezbjednosti“, objašnjava Bešović.

Iako potpuna naplata spašavanja, kako kaže, nije opcija jer bi narušila imidž Crne Gore kao turističke destinacije, razmatra se uvođenje obaveznog osiguranja za aktivnosti sa povećanim rizikom – poput planinarenja, raftinga ili paraglajdinga.

„Na taj način bi se rasteretio budžet, a turisti imali sigurnost da će u slučaju nezgode biti spašeni bez dodatnih komplikacija“, ističe Bešović.

Slične modele već primjenjuju Austrija, Italija, Švajcarska i Slovačka, gdje se troškovi spasilačkih intervencija pokrivaju iz osiguranja ili se naplaćuju direktno u slučajevima nepažnje i kršenja pravila.

Načelnik Gorske službe spašavanja Crne Gore (GSSCG), Željko Loncović, podsjeća da je GSS volonterska i humanitarna organizacija, te da oni sami ne mogu naplaćivati usluge. Ipak, i on smatra da bi osiguranje ili djelimična naplata bila fer rješenje.

„Francuska nudi osiguranje za planinske aktivnosti u trajanju od pet, 10 ili 15 dana. Ako turista ima polisu, spašavanje je besplatno, a ako nema – plaća punu cijenu akcije“, pojašnjava Loncović.

Kada je riječ o moru, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama godišnje ima 35 do 40 akcija spašavanja, većinom u periodu od aprila do novembra.

Načelnik Sektora za traganje i spašavanje, Žarko Lukšić, naglašava da sadašnji zakon ne dozvoljava naplatu spašavanja od neodgovornih skipera ili vlasnika jahti, ali se u novom Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe razmatraju kaznene mjere.

„U Italiji obalska straža spašava ljude, ali ne i imovinu – tegljenje plovila se posebno naplaćuje. Hrvatska ima privatne kompanije za takve slučajeve. Crna Gora mora da pronađe kompromis – da zaštiti turiste, ali i da racionalno koristi državne resurse“, zaključuje Lukšić.

Tokom noći, kiša, pljuskovi i grmljavina

0
Vrijeme – Donja Lastva – foto Boka News M.M.

Prijepodne postepeno naoblačenje, poslijepodne a naročito tokom noći, kiša, pljuskovi i grmljavina.

U južnim i centralnim predjelima mjestimično umjerene do obilne padavine.

Vjetar umjeren do jak, južni jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 12, najviša dnevna od 7 do 21 stepen.

Nakon juga u ponedjeljak, očekuje nas bura koja će “rastjerati” kišu. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 15 °C, a najviša dnevna oko 20 °C.”

Ponedjeljak:

U južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno, ujutru ili prijepodne ponegdje moguća kratkotrajna kiša. Na sjeveru pretežno oblačno i svježije, povremeno sa slabom kišom, u planinama i susnježicom. Vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 15, najviša dnevna od 2 do 19 stepeni.

Brdska trka MBAT “Podi 2025” otkazana

0
Brdska trka MBAT “Podi 2025” otkazana
Auto moto sportski klub Podi

Ono što je bilo nezvanično najavljeno, dobilo je zvaničnu potvrdu. Pretposljednja trka Brdskog šampionata Crne Gore u automobilizmu MBAT Podi 2025, koja je po Kalendaru Auto i karting saveza Crne Gore trebala da se vozi 4. i 5. oktobra, neće se održati.

Organizator, AMSK Podi, saopštio je da su razlozi otkazivanja trke bezbjednosne prirode, pošto je staza znatno oštećena i trenutno ne ispunjava bezbjednosne standarde potrebne za održavanje trke.

„Staza na kojoj treba da se vozi trka je u nekim d‌jelovima potpuno propala. Iako je bilo nekih obećanja, nijesu nam sanirali tu dionicu staze, koja zbog toga nije bezbjedna, kako za učesnika trke, tako i za gledaoce. Iz tih razloga smo na Skupštini kluba donijeli odluku da se trka ne održi, iako bi joj ovo bilo jubilarno, deseto izdanje. Naš prioritet je bezbjednost svih takmičara i posjetilaca. Svjesni smo da ovo izaziva razočaranje, ali smatramo da je odgovorno da zdravlje i sigurnost stavimo na prvo mjesto. Zahvaljujemo na razumijevanju i podršci i radujemo se ponovnom susretu kada uslovi budu bezbjedni za sve“, saopštio je AMSK Podi.

Trka MBAT Podi je prepoznata kao jedno od najatraktivnijih i najzahtjevnijih trka u zemlji, koja je svake godine okupljala brojne domaće i strane vozače. Njeno izostajanje predstavlja razočaranje za ljubitelje automobilizma.

Završna trka Brdskog šampionata Crne Gore održaće se u Dubrovniku od 10. do 12. oktobra, u organizaciji Grada Dubrovnika, Turističke organizacije grada i Auto kluba Dubrovnik Racing.

Mugoša predložio saslušanje nadležnih oko prodaje brodova Crnogorske plovidbe

0
Mugoša predložio saslušanje nadležnih oko prodaje brodova Crnogorske plovidbe
Foto – Crnogorska plovidba

Poslanik Socijaldemokrata i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša, predložio je saslušanje nadležnih oko prodaje brodova Crnogorske plovidbe i revizorskog nalaza Državne revizorske institucije (DRI).

On je na društvenoj mreži X naveo da se prvo saslušanje koje je predložio odnosi na “problematičnu prodaju brodova Crnogorske plovidbe”, a na osnovu inicijative Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.

Kako je dodao, drugo saslušanje je predložio povodom revizorskog nalaza DRI.

“Koji je pokazao neefikasno sprovođenje optimizacije javne uprave gdje je umjesto racionalizacije došlo do značajnog porasta broj zaposlenih u javnoj upravi”, naveo je Mugoša.

Svečano otvorena izložba “Suvomeđa – kulturna baština u službi ekosistema”

0

U okviru Dana evropske baštine, na temu “Arhitektonska baština: prozor u prošlost,vrata za udućnost” u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore upriličena je svečanost otvaranja izložbe “Suvomeđa – kulturna baština u službi ekosistema”, uz realizaciju radionice o istorijatu i procesu nastanka suvogradnje.

Autori postavke su kustos MSc Aleksa Popović, i muzejski savjetnici dr Lidija Leković, dr Nada Bubanja i dr Marko Karaman.

Ovaj događaj organizovan je u saradnji sa Parkom prirode Orjen i stručnjakom za kulturnu baštinu Željkom Starčevićem, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija Crnr Gore.

Svečano otvorena izložba “Suvomeđa – kulturna  baština u službi ekosistema”
Suvomeđa – kulturna baština u službi ekosistema

Posjetioci su imali priliku da saznaju više o:

  • tradiciji i tehnikama suvogradnje,
  • istorijskom značaju suvomeđa u lokalnom pejzažu,
  • ulozi ovih zdanja u očuvanju biodiverziteta i prirodnih ekosistema.

Ugostili smo takođe i studente druge godine Prirodno-matematičkog fakulteta sa odsjeka Biologija, zajedno sa Prof. dr Danijelom Stešević, koji su aktivno učestvovali i diskutovali o ovoj temi u okviru praktične nastave predmeta Sistematika i filogenija necvjetnica, saošteno je iz Prirodnjačkog muzea CG.