Dio hercegnovske opštine od utorka popodne je bez struje, zbog kvara na podvodnom kablu, saopštili su iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), navodeći da se redovno napajanje očekuje u narednih par sati.
Iz CEDIS-a su rekli da je u utorak, u popodnevnim satima, došlo do prekida u napajanju električnom energijom dijela hercegnovske opštine, konkretno konzuma koji se napaja iz trafostanice 35/10 kV “Klinci”.
“Do prekida u napajanju došlo je zbog kvara na podvodnom KB 35 kV “Kumbor – Klinci””, kazali su iz te kompanije.
Oni su naveli da su njihove ekipe izašle odmah na teren kako bi otkrile uzrok kvar i pristupile sanaciji.
Iz CEDIS-a su rekli da je do kvara došlo na kablovskom spoju na granici razdvajanja kopnenog i podvodnog dijela kabla i da zato treba vremena za njegovu sanaciju.
“Naše ekipe privode radove kraju, pa se redovno napajanje električnom energijom tog konzuma očekuje u narednih par sati”, kaže se u saopštenju.
Predstavnici pregovaračkih radnih grupa i tri direkcije Ministarstva evropskih poslova – Direkciju za politička pitanja EU, Direkciju za sektorske politike i Direkciju za ekonomska i finansijska pitanja okupili su se na dvodnevnoj radionici u Herceg Novom koju je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova i PLAC projekat (Centar za strateško-pravno savjetovanje za Crnu Goru), uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Tema događaja bila je priprema pregovaračkih dokumenata – Priloga Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu i Izvještaja o ispunjavanju obaveza. Radionica je održana u susret pripremi ovogodišnjeg Priloga za Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, koji će biti ključan za ocjenu daljeg napretka zemlje u procesu pristupanja EU, kao i u cilju kvaitetnije izrade Izvještaja o ispunjavanju obaveza, kao suštinskog dokument završne faze pregovaračkog procesa. Fokus programa bio je na unapređenju izvještavanja, uz konkretne smjernice kako učiniti izvještaje preciznijim i sadržajnijim.
Denis Vukotić, v.d. generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU, zaključio je da je radionica održana u pravom trenutku, naglašavajući važnost podrške evropskih partnera u procesu izvještavanja.
„Tehnička pomoć koju PLAC projekat pruža pregovaračkom timu, od posebnog je značaja, prije svega u dinamičnim fazama procesa integracije“, naveo je.
„Crna Gora i Evropska unija nisu na suprotnim stranama, već su partneri sa zajedničkim ciljem da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine“, saopštila je savjetnica za vladavinu prava i evropske integracije pri Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Frederike Vunšman. Ona je dala posebnu vrijednost radionici, podijelivši glavne preporuke za izradu Priloga i naglašavajući važnost konciznosti u izvještavanju.
Tim liderka PLAC projekta, Tatjana Tomić, naglasila je da, iako projekat raspolaže ograničenim resursima, postignuti rezultati ukazuju na njegov nemjerljiv doprinos podršci pregovaračkoj strukturi.
„Ovakvi trenuci ključni su za razmjenu iskustava i unapređenje pregovaračkog procesa“, ocijenila je i ohrabrila učesnike da budu aktivni u diskusijama kako bi se što bolje pripremili za izradu najvažnijih dokumenata.
Hrvatska ekspertkinja, Mirna Vlašić Feketija, ukazala je na značaj dobre koordinacije i očuvanja institucionalne memorije, i podsjetila na ključnu ulogu EU koordinatora u državnoj upravi. Detaljno je objasnila strukturu Izvještaja o ispunjavanju obaveza i podijelila iskustva hrvatskih institucija u završnoj fazi pregovora.
Drugog dana radionice, učesnici su uz podršku eksperata PLAC projekta radili na praktičnim primjerima i pripremali konkretne elemente Priloga Izvještaju EK o Crnoj Gori, kao i strukturu Izvještaja o ispunjavanju obaveza. Ova interaktivna sesija omogućila je primjenu preporuka i razmjenu mišljenja, što je pomoglo u razjašnjavanju nedoumica.
Radionica je još jednom potvrdila važnost usklađenog djelovanja domaćih institucija i evropskih partnera, sa zajedničkim usmjerenjem na efikasnije sprovođenje reformi i ispunjavanje uslova za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.
Izložba pod nazivom „Palestina kroz crnogorske oči” biće otvorena večeras (srijeda, 5. marta) u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Starom gradu u Budvi.
U katalogu koji prati izložbu Bojana Maraš, istoričarka i teoretičarka umjetnosti / kustoškinja izložbe potsjeća da su Ujedinjene nacije 29. novembra 1947. Usvojile Rezoluciju o podjeli Palestine na dvije države, namećući istorijsku nepravdu palestinskom narodu stvaranjem Izraela na palestinskoj zemlji.
Trideset godina kasnije i zbog činjenice da Palestini nije bilo dozvoljeno da postoji kao nezavisna država dok je bila pod punom i ilegalnom izraelskom vojnom okupacijom, 1977. Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom se pozivaju njeni članovi na obilježavanje Međunarodnog dana solidarnosti s palestinskim narodom svakog 29. novembra, odlučivši tada da se podsjete na svoju zakonsku i moralnu obavezu da omoguće palestinskom narodu da iskoristi svoje pravo na samoopredjeljenje.
“Na tako važan dan za palestinski narod ovom izložbom baš kako joj i samo ime kaže „Palestina kroz crnogorske oči” istaknuti crnogorski umjetnici donose nam svoje viđenje Palestine i njihove realnosti. Palestinci, po mnogo čemu slični sa Crnogorcima, svoj kulturni identitet gradili su u neprestanom otporu kao načinu življenja i simbolu vječite borbe i postojanosti, prenoseći ga sa koljena na koljeno, i u najtežim momentima. Upravo zbog toga naša dva naroda, razumijevanje i osjećaj koje oboje nosimo u karakteru i genima čini ove radove posebnom sponom dvije kulture. I koliko god nam se činilo daleko, zajedničkom istorijom, moralnim načelima i samom umjetnošču, umjetnici su učinili da nam Bliski istok bude još bliži. Prepoznajući važnost svega navedenog, čak i u ovim svirepim vremenima, opominjemo da ne smijemo zaboraviti nježnost i empatiju kojom umjetnost i kultura naposljetku i sačinjavaju jedan narod. U to ime, ambasada izražava duboku zahvalnost svakom umjetniku ponaosob za svaki potez olovke i četkice i pruženu ruku solidarnosti kao jačanje prijateljestva na kojem ćemo uvijek istrajno raditi”, ističe Maraš.
Povodom izložbe „Palestina kroz crnogorske oči” Nj. E. ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabii Al-Hantouli izrazio je zadovoljstvo što se ona ostvaruje u saradnji sa Muzejima i galerijama Opštine Budva.
-Povodom Međunarodnog dana solidarnosti sa narodom Palestine, 29. 11. 2024. godine, 37 izvanrednih umjetnika predstavilo nam je kako svojim očima i srcem vide Palestinu. Ponavljam svoju zahvalnost svim umjetnicima koji su odlučili podići svoje četkice i alate za crtanje kako bi njegovali ljudske vrijednosti u solidarnosti sa mojim narodom u ovim veoma teškim vremenima. Ova izložba solidarnosti je upravo u tim vremenima dobila još veći značaj zbog neviđene patnje koju palestinskom narodu nameće izraelski genocidni rat u trajanju od već 16 mjeseci. Više od 48.000 Palestinaca je ubijeno, većina njih žena i djece, desetine hiljada drugih se vode kao nestali. Ipak, oni koji su preživjeli svakodnevno žive pakao na zemlji suočavajući se sa životom bez vode, hrane, lijekova i bez bezbjednog mjesta na kojem bi mogli da opstanu. Većinom su ljudi širom svijeta shvatili da ne mogu biti tihi ili ravnodušni jer ono što se dešava u Palestini ne pogađa samo palestinski narod već šteti cijelom čovječanstvu. Tako su se i crnogorski slikari izrazili kroz svoju umjetnost po ovom pitanju. Građani Crne Gore su više puta dizali svoj glas i osuđivali izraelske zločine, podržavajući prava palestinskog naroda da živi u miru, slobodi i pravdi. Ova nevjerovatna umjetnička djela dokaz su da čovječanstvo može i hoće nadvladati zločine. Hvala Vam i nastavite da dižete glas!, poručuje ambasador Al-Hantouli.
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu - foto M.D.P.
1 od 5
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu-Dio izdavačkog tima
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu
Ljubitelje i poštovaoce „bokeljskoga govora“ obradovalo je objavljivanje malog djela „Ribarski nazivi na Mulu“ don Stjepa Vukašinovića (1879-1946.), koje je u izdanju Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, u neobično velikom formatu, na 40 ilustrovanih strana, objedinilo fototipsko izdanje, štampano prema originalu koji se čuva u Arivu Kotorske biskupije, i prepis – stručnu transkripciju Joška Katelana, angliste, romaniste i dugogodišnjeg poslenika u Istorijskom arhivu Kotora
Uhodani izdavački tim Muzeja iza kojeg stoji direktorka mr Maja Uskoković, sa urednicima Ilijom Mlinarevićem, koji je napisao predgovor i Slavkom Dabinovićem, lektorkom Jasminom Bajo, dizajnerom dr Stevanom Kordićem, približio je čitaocima originalni manuskript uz dokumentarne fotografije i divan osvrt „Don Stjepo Vukašinović- muljanski župnik i ljetopisac“ don Roberta Tonsatija, župnika Mula.
Očuvanje jezičke baštine
Ovo malo djelo, napisano polovinom XX vijeka na 20 strana, stavljeno u istorijski kontekst privrednog, kulturnog i vjerskog života Muljana, pravi je biser za proučavanje lingvistima, jer donosi zanimljiv rječnik bokeljskih izraza, koristan i za etnologe i sociologe, s obzirom da sve te riječi nose pečat težačkog života ribara, koji su imali nazive za svaki djelić barke, poput onih u anatomiji ljudskog tijela, koju proučavaju medicinari. Prateću studiju napisala je dr Gracijela Čulić, što sve ide u prilog očuvanju ove jezičke baštine i njenoj dostupnosti mladim naraštajima, studentima, istraživačima.
Za Joška Katelana, istaknutog bokeljskog lingvistu, rad na prepisu „Ribarskih naziva na Mulu“ bio je izazov i inspiracija, s obzirom da je Prčanjanin, „mještanin našeg prelijepog zaliva“. Radi u arhivu sa vrlo teškim rukopisima, čije dešifrovanje zna da bude komplikovano, ali je, radeći na ovom prepisu, uz konsultaciju sa drugim poznavaocima lokalnog jezika i grafologije, došao do pravih termina. Neke riječi je, kaže, čak stavio pod znakom pitanja, jer nisu bile u potpunosti jasne.
-Zajedno sa Ilijom Mlinarevićem i Androm Radulovićem prije nekoliko godina bio je dogovor da se napravi transkripcija tog rukopisa što je meni bio izazov. Generalno, u svom životu se trudim da se bokeljski govor nekako održi, ali je to jako teško uz ove demografske promjene koje su nastupile, jer jezik je konsenzus- on se stvara među ljudima koji žive na određenoj teritoriji, ali kad pogledamo kakva je fluktuacija stanovništva, da lokalci polako odumiru, odlaze i više ih nema, dolaze neki novi, koji donose neki svoj govor. Tako se taj „bokeljski govor“ izgubio, i onda je svaki susret sa njim danas veliko iznenađenje, u šta će se uvjeriti i čitaoci, kaže Katelan za Boka News.
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu
Mreža ili tratka
Don Stjepo je u ovom djelu nastojao da predstavi razne segmente tog govora tokom svog života na Mulu, prije svega ribarske termine, riječi koje su obilježile Muo i Muljane kao zajednicu sa njihovom najvažnijom životnom djelatnošću- ribolovom (ribanjem), a onda je obratio pažnju i na druge aspekte tog života. Iz spisa vidimo da su na Muo koristili tri vrste mreža, koje su zvali tratka: „1) palandara ili šabakun za tunove i trupe, polombiće i veće mase cipola; 2) svjećarica za žeženje po noći svijećom; 3)mala tratka, za svaku ostalu vrstu ribe po danu i ponoći bez svijeće“.
– Na samom početku don Stjepo nas upoznaje sa vrstama i dijelovima ribarske mreže, opremom za ribanje i izrazima koji se koriste tokom ribanja, tj. svim radnjama koje su sastavni dio ribanja sa mrežama. Nakon mreža i ribanja sa mrežama, pažnja je posvećena barkama, kao glavnom prevoznom sredstvu Muljana. Opisane su vrste barki i njeni dijelovi, te oprema koja se u njoj koristi. Sastavni dio ove građe su i ribarske poste u Boki kotorskoj. Don Stjepo je na detaljan način opisao sve poste kojima su se služili Muljani i ostali Bokelji, od Dobrote, Orahovca (Oravca), Šuranja, Puča, Mula, Prčanja, Stoliva, Perasta, Risna, Strpa, Lipca, Morinja, Kostanjice, Lepetana, Lastve, Tivta, Prevlake, Stradiota, Krtola, Krašića, Rosa, Njivica, Meljina, Baošića Bijele. Vrste riba i ostalog živog svijeta bokeljskom podmorju sljedeće je što nam donosi don Stijepo u svojim spisima… Predzadnja tema sa kojom nas autor upoznaje jesu vjetrovi Boke kotorske, da bi zadnje poglavlje bilo uopšteno, dato pod nazivom “Nekoje opće bokeljske. fraze”. Na posljednje četiri strane rukopisa nalazi se veliki broj izraza i pojmova koje je autor opravdano smatrao autohtonim za područje Boke, a od kojih je većina zaboravljena u metežu posljednjeg stoljeća, objasnio je Ilija Mlinarević.
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu-Dio izdavačkog tima
Ključna uloga muzeja u očuvanju baštine
Don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije i župnik Mula, baš kao što je to kroz 42 godine bio Don Stjepo Vukašinović, nazvao je ovu publikaciju „djelcem“ (opusculum), „zanimljiv muljanski thesaurus“, ocijenio ga vrlo značajnim djelom za bokeljsku kulturu, identitet i baštinu, te izrazio zadovoljstvo što je ono rezultat dugogodišnje saradnje Kotorske biskupije i Pomorskog muzeja. Potsjetivši da su muzeji čuvari baštine, istakao je da oni omogućuju javnosti pristup znanju i razumijevanju prošlosti te promiču obrazovanje i kulturu, potiču dijalog i kritičko razmišljanje, te igraju ključnu ulogu u razumijevanju i čuvanju baštine.
Sa promocije Ribarski nazivi na Mulu
-Upravo u tu misiju uklapa se i izdanje ovog opusculuma, jer zaista je jezik najosjetljiviji dio identiteta i baštine. Vrlo krhko blago, koje se vrlo lako troši, gubi i mijenja, čemu smo svjedoci i o čemu ćemo osvjedočiti kada se zadubite u don Stjepov spis, poručio je don Robert. Izrazio je radost što je objavljivanjem ovog “djelca” u ovoj godini još jedan važan dio muljanske prošlosti i kulture postao dostupan našoj javnosti.
Ministarstvo sporta i mladih je za sufinansiranje programa sportskih organizacija opredijelilo Košarkaškom savezu 760, Rukometnom 750, a Vaterpolo plivačkom savezu 660 hiljada EUR, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Odbojkaški savez iz budžeta dobio je 480, Atletskom opredijeljeno 295, a Bokserskom 220 hiljada EUR.
Crnogorski olimpijski komitet dobio je na konkursu 780, dok je Paraolimpijskom komitetu dodijeljeno 320 hiljada EUR.
Ministarstvo sporta i mladih saopštilo je da je na javnom konkursu pristiglo 45 prijava, od kojih su 43 bile potpune i one će dobiti sredstva iz budžeta.
Tajvanska obalna straža nedavno je zadržala teretni brod sa kineskom posadom, osumnjičen za oštećenje podmorskog kabela koji povezuje Tajvan s otočjem Penghu.
Brod, koji plovi pod zastavom Toga, identificiran je kao Hongtai 68, ali se ispostavilo da je prethodno nosio i imena Hongtai 58 i Shanmei 7. Način promjene identiteta bio je krajnje jednostavan – posada je jednostavno zamijenila tri čelične ploče na pramcu i krmi, mijenjajući tako ime broda u nekoliko sekundi.
Skrivanje identiteta u globalnoj pomorskoj industriji
Dok kineski brodovi koriste fizičke promjene za skrivanje identiteta, u Europi se slične metode koriste, ali na manje sofisticiran način. Posebno su ruski brodovi poznati po improviziranim metodama prekrivanja originalnih imena i IMO brojeva, čime krše propise Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Yörük Işık, strastveni promatrač brodova u Bosporu, izvještava o desecima slučajeva u kojima su stara imena jednostavno prefarbana ili nepropisno prepravljena. “Sve više se koriste ručno ispisana imena, često krivo napisana ili nečitka”, izjavio je Işık za Splash247.
Stroža kontrola u Tajvanu
Nakon incidenta s prekidom podmorskog kabela ranije ove godine, Tajvan je pojačao mjere kontrole nad kineskim brodovima. U siječnju je crnu listu proširilo na 52 broda pod kineskim vlasništvom koji plove pod zastavama pogodnosti.
Osim toga, brodovi koji su već ranije davali lažne podatke bit će pod posebnom prismotrom. Ako se takva plovila nađu unutar 24 nautičke milje od obale Tajvana, obalna straža će ih presresti i izvršiti inspekciju, osobito u blizini podmorskih komunikacijskih kabela.
Crnogorski pacijenti moći će da koriste PET skener zagrebačke klinike u Podgorici najkasnije za mjesec
Predstavnici crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i zagrebačke Poliklinike „Medikol“ potpisali su danas ugovor o saradnji kojim se omogućava pružanje usluge PET/CT dijagnostike u Podgorici, kao i u alternativnim centrima u Splitu, Rijeci i Osijeku.
Kako je saopšteno iz FZO, ugovor su potpisali direktor Fonda Vuk Kadić i direktorica Poliklinike „Medikol“ Ivanka Trstenjak Rajković.
Iz FZO su kazali da je PET/CT centar Poliklinike „Medikol“ prvi centar za dijagnostiku tumorskih bolesti te vrste u Hrvatskoj, koji je počeo da radi 2007. godine.
“Značaj ovog ugovora je u tome što se će se po prvi put u Crnoj Gori sprovoditi PET/CT dijagostika, pa će se omogućiti poboljšanje dostupnosti i povećanje efikasnosti pružanja te usluge, posebno onkološkim pacijentima”, navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz FZO, na taj način olakšavaju pacijentima kojima odlazak van Crne Gore predstavlja veliki napor, s obzirom na njihovo zdravstveno stanje.
„A istovremeno obezbjeđujemo značajnu uštedu sredstava koja se opredjeljuju za putne troškove za osiguranike i njihove pratioce, koji su se do sada upućivali u klinike u Novom Sadu i Istanbulu sa kojima Fond ima zaključene ugovore“, dodaje se u saopštenju.
Iz FZO su kazali da je dodatna pogodnost i to što će Poliklinika „Medikol“ garantovati i kontinuitet u snabdijevanju izotopom koji je ključna komponenta za pružanje te vrste dijagnostike.
„Na ovaj način, FZO daje značajan doprinos pružanju najbolje moguće zdravstvene usluge pacijentima i pomaže im u borbi sa teškim bolestima“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je poboljšanje zdravstvenog stanja osiguranika glavna briga menadžmenta Fonda.
„Pa ćemo i ubuduće raditi na tome da stvorimo sve preduslove za što dostupnije i kvalitetnije liječenje građana u Crnoj Gori“, dodaje se u saopštenju.
Iz Fonda su rekli da će primjena zaključenog ugovora i upućivanje pacijenata od konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore i komisije FZO, početi nakon realizacije tehničkih preduslova, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Više od stotinu minuta trijumfalnog nabrajanja postignuća u prvih 45 dana mandata, među kojima su zaustavljanje imigracije, nametanje carina i smanjenje državnih troškova, obilježilo je nastupni govor američkog predsjednika Donalda Trumpa pred oba doma Kongresa. Obećao je novo zlatno doba Amerike, u kojem će stvoriti najdominantniju civilizaciju koja je ikad postojala na Zemlji, najavio je vraćanje Panamskog kanala, ali i dobivanje Grenlanda.
Usporedba s Georgeom Washingtonom
– Prvi mjesec mog mandata je najuspješniji u povijesti, ustvrdio je Donald Trump navodeći da je drugi po uspješnosti bio George Washington.
Kazao je da je prije šest tjedana njegova inauguracija “proglasila zoru zlatnog doba Amerike”. Do sada nije bilo “ničega osim brze akcije”, kazao je Trump, dodajući da je do sada njegova administracija učinila više od drugih u pune četiri godine. “A tek smo na početku”, kazao je.
– Za moje sugrađane, Amerika se vratila, istaknuo je u svom govoru Trump, uz burno klicanje i pljesak republikanaca. Potpisano je više od tisuću odluka, ovo je vrijeme za velike snove, kazao je američki predsjednik.
Ovacije republikanaca, demokrati s transparentima
Cijelo vrijeme Trumpova obraćanja republikanci na Kapitolu ustajali su plješćući i odobravajući, dok su demokrati držali natpise na kojima je pisalo “Netočno” i “Musk krade”. Govoreći o brzim postignućima svoje administracije u prvih 44 dana Trump je izdvojio problem imigranata ustvrdivši da su oni “odlučili ne doći nakon što su čuli moje prijetnje”.
– Poslao sam američku vojsku i graničnu ophodnju da odbiju invaziju na granice zemlje, kazao je, dodajući da su “ilegalni prelasci prošlog mjeseca bili daleko najniže zabilježeni ikada”.
Trump je podsjetio da je preimenovao Meksički zaljev u Američki zaljev te proglasio engleski službenim jezikom SAD-a. Istaknuo je da je “američki san nezaustavljiv” prije nego što se nastavio hvaliti svojom pobjedom na izborima 5. studenog, koju je nazvao “mandatom kakav nije viđen desetljećima” te navodeći da je osvojio svih sedam swing država, što republikanci nisu učinili desetljećima.
Trump je podsjetio da je potpisao odluku o priznavanju samo dva spola, muškog i ženskog, te zabranu natjecanja transrodnih sportaša.
Nužan spas gospodarstva
– Učinimo Ameriku opet pristupačnom. Među mojim najvećim prioritetima je spasiti naše gospodarstvo i ponuditi olakšanje radničkim obiteljima, kazao je Trump.
Pritom je okrivio prethodnu administraciju, rekavši da je naslijedio “ekonomsku katastrofu i noćnu moru inflacije”, dodavši da se “svaki dan bori” da to preokrene i “Ameriku ponovno učini pristupačnom”. Okrivio je svog prethodnika Joea Bidena za skok cijena jaja, koje su ovih dana odletjele u nebo, rekavši da su “izvan kontrole” i da on naporno radi kako bi ih oborio.
Trump je ukazao na veliki deficit s Meksikom i Kanadom ustvrdivši da će uvođenje carina ovim dvjema zemljama potaknuti boom autoindustrije u SAD-u. Američki predsjednik također je obećao smanjenje poreza za sve i pozvao demokrate da glasaju za te predložene izmjene. Sve što je učinjeno u prvih 40 dana svjedoči da radimo na velikom oslobođenju Amerike, ustvrdio je Trump istaknuvši da je SAD primio 1,7 trilijuna dolara novih ulaganja “u samo proteklih nekoliko tjedana”.
On se založio za vraćanje sigurnosti u američke gradove i za sigurnost američkih policajaca. Također je pozvao Kongres da usvoji zakone za jačanje granica te najavio kriminaliziranje promjene spola.
Granični prelaz Vraćenovići sa BiH – Foto Boka News
Tokom 2024. godine na bosanskohercegovačkim putevima dogodilo se 35.854 saobraćajnih nesreća u kojima su poginule 222 osobe, podaci su Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), javlja Anadolu.
“Od toga, 8.007 saobraćajnih nesreća bilo je sa poginulim i povrijeđenim osobama, a 27.847 sa materijalnom štetom”, objavili su.
Teže tjelesne povrede zadobile su 1.842 osobe, dok je 9.458 pretrpjelo lakše tjelesne povrede, objavio je BIHAMK.
Istakli su da je tokom 2024. godine registrovano 706 nesreća više u odnosu na 2023. godinu, što je za 2,01 posto povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća.
“Broj saobraćajnih nesreća sa poginulim i povrijeđenim osobama je povećan za 342 saobraćajne nesreće ili 4,46 posto”, saopćeno je iz BIHAMK-a.
Kada su u pitanju saobraćajne nesreće sa materijalnom štetom u protekloj godini registrovano je 359 više u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1,31 posto.
U protekloj 2024. godini, na putevima širom BiH, u prosjeku je svakog dana zabilježeno 98 saobraćajnih nesreća.
“U tim nesrećama, svakodnevno je teže povrijeđeno u prosjeku pet osoba, dok je 26 pretrpjelo lakše tjelesne povrede. Prosječna smrtnost u saobraćajnim nesrećama u BiH iznosi šest poginulih na 1.000 saobraćajnih nesreća”, dodali su.
U prvoj ovjeri licenci bilo je 35 kandidata od kojih je 22, ovjerilo licencu.
Na provjere licenci dolaze najviše dugogodišnji spasioci.
“Oni su veoma iskusni, pokaže se u kakvoj su fizičkoj spremi, a naravno da se nadamo da će se i spasioci koji ne prođu i nijesu, isplivali sve zadate norme, bolje spremiti za sljedeći ili neki naredni put. Ono što je jako bitno i drago da vidim jeste kada vidim neke naše provjerene i iskusne spasioce na nekim kupalištima kako odgovorno rade svoj posoa već godinama”, kazao je Ivan Terzić koordinator programa Spasilaštvo na vodi u Crvenom krstu.
Pripreme plaža i organizacije spasilačkih službi počele na vrijeme.
“Imamo dovoljno iskustva i kapaciteta i kadrovskog i tehničkog da pripremimo dovoljan broj spasilaca i odgovorimo na potrebu 8i interesovanje koja je svake godine sve veća i veća. I u tom dijelu smo spremni da odgovorimo svakom izazovu kada je u pitanju bezbijednost kupača, nadamo se da će i zakupci plaža shvatiti značaj spasioca na svojim kupalištima, te se nadamo da će na vrijeme animirati određeni broj mladih ljudi i uputiti ih u centar za spasioce u Sutomoru, kako bi sve bilo spremno na vrijeme”, istakao je on.
Svi spasioci licencirani su po međunarodnim standardima ILS-e.
“Sa našom licencom spasioci mogu raditi u svim zemljama regiona i svijeta” i zemljama koje su članice ILS- e, kazao je on.
Svi termini za ovjeru licenci i organizaciju sedmodnevnih kurseva za ovjeru licenci dostupni su na sajtu CK Crne Gore, a cijena se nije mijenjala zaključio je Terzić.
