U Igalu je završeno uređenje trotoara na potezu od hotela „Palmon Bay“ do parka Titove vile, odnosno raskrsnice sa Ribarskom ulicom.
Riječ je o pješačkoj stazi dužine oko 600 metara, koja sada ne samo da izgleda ljepše, već je i mnogo funkcionalnija i bezbjednija.
Vrijednost radova izvedenih na ovoj dionici iznosi oko 130.000 eura, a finansirala ih je Opština Herceg Novi u okviru šireg plana unaprijeđenja pješačke infrastrukture u gradu.
Ovo je još jedna u nizu investicija lokalne uprave kada je riječ o pješačkim komunikacijama. U prethodnom periodu završeni su radovi na sanaciji trotoara u ulici Sava Ilića, Pete crnogorske i Norveškoj ulici.
U toku je izgradnja pješačke staze u Meljinama, od Mjesne zajednice prema tunelu Lalovina, a potom će novi trotoar dobiti i Đenovići, na dionici uz magistralu.
Sindikat Aerodroma Crne Gore će se, prema riječima njegovog predsjednika, Damjana Radulovića, institucionalnim i vaninstitucionalnim načinima borbe truditi da spiječi stavljanje aerodroma pod koncesiju.
On je podsjetio da su ispred oba sindikata Aerodroma Crne Gore uputili dopis svim političkim subjektima u Crnoj Gori tražeći da se prema problematici stavljanja aerodroma pod koncesiju odnose sa dužnim poštovanjem, prenosi Mediabiro.
„Igrati se sa sudbinama hiljadu ljudi i njihovih porodica, ali i ljudi koji indirektno zavise od poslovanja Aerodroma Crne Gore je preveliki zalogaj za ovakav način postupanja prema preduzeću od kapitalnog nacionalnog interesa. Pozivam sve odgovorne političke subjekte u Crnoj Gori da nam se obrate, da pokušamo da nađemo zajednički jezik, da naše argumente zašto mislimo da Aerodromi Crne Gore ne treba da idu u koncesiju ispostavimo i da se nadamo da će neko da odgovori“, rekao je Radulović na konferenciji za novinare pod nazivom Aerodromi nijesu na prodaju.
Konferenciju su organizivali Unija slobodnih sindikata sa Sindikatom saobraćajnih djelatnosti, Nezavisnim sindikatom Aerodroma Crne Gore i Sindikatom Aerodroma Crne Gore.
Radulović je kazao da u slučaju da se niko ne oglasi po tom pitanju, to mogu smatrati neodgovornom politikom prema onom što je nacionalni interes Crne Gore, te će se uz ono što im dozvoljavaju institucionalni i vaninstitucionalni načini borbe truditi da spriječe tu koncesiju.
On je ukazao na to da Aerodromi Crne Gore posluju pozitivno.
„Prošle godine smo imali deset miliona čistog profita. Kada imate toliki profit postavlja se pitanje zašto se to ovog trenutka ne ulaže u razvoj Aerodroma Crne Gore, zašto ovog trenutka nemamo još jednu parking poziciju koja bi nam olakšala ovu ljetnju sezonu, zašto nijesmo sanirali terminal i sve one stvari za koje su nas nekada kritikovali. To nije do zaposlenih koji rade i mimo onoga što su zakonske norme u ACG od 50 sati nedjeljno“, rekao je Radulović.
Aerodromi Nijesu Na Prodaju
Radnici, kako je kazao, probijaju sve ono što su zakonske norme da bi uspjeli da se na kraju sezone prikaže nevjerovatan profit ACG, a koji se koristi da bi se budućem koncesionaru prikazao kao izuzetno privlačan.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je da trenutno pokušavaju da prikupe 55 hiljada potpisa punoljetnih građanki i građana Crne Gore kako bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum sa referendumskim pitanjem – Da li ste za to da Vlada i Skupština Crne Gore donesu zakon kojim će se garantovati da određeni privredni subjekti ostanu trajno u većinskom vlasništvu države?
„Nijesmo protiv privatno-javnog partnerstva, ali mislimo da privredni subjekti od nacionalnog interesa moraju zarad građanki i građana Crne Gore i zarad budućih generacija biti u vlasništvu naše države. Ovako važni procesi se moraju odvijati transparentno i moraju biti inkluzivni. Sa sigurnošću mogu reći da ni jedan ni drugi element u slučaju koncesije nad aerodromima nijesu ispunjeni“, naveo je Keković.
Predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti, Veselin Pantović, rekao je da saobraćajni sistem znatno zaostaje za saobraćajnim sistemom kako razvijenih, tako i susjednih zemalja.
„Zato čudi odluka i intencija Vlade da tako značajne kapacitete nastoje da otuđe iz svog vlasništva i daju ih na upravljanje drugim entitetima. Ovih dana mogli smo da čujemo izjavu aktuelnog ministra pomorstva, Filipa Radulovića da je prodaja i podjela dijela luke Bar bila velika greška i će Vlada učiniti sve da tu grešku ispravi. Međutim, ta greška je neispravljiva zato što je prošlo 15 godina od podjele luke, a luka nije imala pravilan i jedinstven razvoj i nije imala pravilno pozicioniranje na tržištu lučkih usluga kao najbliže veze Mediterana i srednje jugoistočne Evrope“, kazao je Pantović.
On je poručio da ne treba dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar saobraćaja u Vladi dođe do zaključka da je izdavanje Aerodroma Crne Gore pod koncesiju bila greška.
Predsjednik Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore, Milivoje Dragićević, podsjetio je na sve dopise koje su po pitanju Aerodroma Crne Gore uputili nadležnim institucijama, sa posebnim osvrtom na dokaze o postojanju korupcije koje su uputili Agenciji za sprečavanje korupcije.
54. Trofeo Princesa Sofia, Mallorca – Dukić zauzeo 12. mjesto
Najbolji sportista Crne Gore u izboru Olimpijskog komiteta, Milivoj Dukić, sjajno je jedrio na prvom Grend slemu u sezoni. U konkurenciji 174 najbolja jedriličara planete, Dukić je zauzeo 12. mjesto, a bez prilike da se bori za medalju ostao je u posljednjoj regati. Nedostajao mu je samo jedan bod – imao je bod više u odnosu na Žoela Rodrigeza Pereza iz Španije, koji je posljednji izborio mjesto u medal race-u.
Tokom čitavog takmičenja, Dukić je jedrio na visokom nivou. Nakon prvog kvalifikacionog dana bio je na 19. mjestu, a u finalnu grupu ušao je kao 20. u generalnom plasmanu.
Prvi finalni dan završio je na šestom mjestu, drugi na desetom, a uoči posljednje regate nalazio se na devetom mjestu. Ipak, nakon izuzetno tijesne završnice u kojoj su nijanse odlučivale, završio je kao 12. u ukupnom poretku.
Sličan ishod zabilježio je i drugi crnogorski jedriličar Ilija Marković, koga je jedan bod dijelio od plasmana u zlatnu grupu. Nastavio je takmičenje u srebrnoj i zauzeo solidno 77. mjesto, pokazujući potencijal za naredne izazove.
Za medalju će se boriti: Majkl Beket (Velika Britanija), Fin Linč (Irska), Lorenco Kjevarini (Italija), Eliot Henson (Velika Britanija), Stefano Peškeira (Peru), Džonatan Vadnai (Mađarska), Duko Bos (Holandija), Pavlos Kontides (Kipar), Džordž Getri (Novi Zeland) i Žoel Rodrigez Perez (Španija).
Naredna regata iz serije Sailing Grand Slam očekuje nas već u aprilu u Ieru, Francuska, i predstavlja drugu od ukupno pet u seriji. Crnogorski tim nastavlja pripreme s jasno postavljenim ciljevima i ambicijama, oslonjen na kontinuitet dobrih rezultata i iskustvo sa najjačih svjetskih takmičenja.
Padel Montenegro i Luštica Bay je domaćin Padel turnira, koji će se održati na Centrale Padel terenima 5. i 6. aprila.
Turnir je otvoren za sve igrače u muškoj i ženskoj kategoriji, ovaj turnir obećava zanimljive mečeve, živu atmosferu i nagrade, uključujući trofeje, medalje i sportsku opremu. Od napete igre do „zlatne tačke“ u taj-brejku – uzbuđenje je zagarantovano!
Otvoren zajednički granični prelaz Sitnica – Zupci
Granični prelaz Sitnica – Zupci, koji će omogućiti brži i lakši protok robe i putnika između Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BiH), putni pravac Herceg Novi – Trebinje, danas je zvanično otvoren.
Otvaranju su prisustvovali zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak, direktor Uprave za indirektno oporezivanje Zoran Tegeltija, vršiteljka dužnosti direktorice Uprave carina Crne Gore Maja Vučinić i crnogorski ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Vučinić je, kako je saopšteno iz Uprave carina, zahvalila pripadnicima carinskih i policijskih uprava, kao i svima koji su učestvovali u realizaciji tog projekta i poželjela uspješnu zajedničku saradnju.
Ona je kazala da je uvjerena da će saradnja između Crne Gore i BiH biti plodonosnija i uspješnija otvaranjem još zajedničkih graničnih prelaza predviđenih potpisanim Sporazumom, čime će nastaviti sa primjenom evropskih standarda i procedura u pogledu efikasnog i efektivnog upravljanja graničnim prelazima.
“Na taj način se, kao kandidati za članstvo u Evropskoj uniji (EU), pripremamo da naše granice jednog dana budu vanjske granice Unije”, dodala je Vučinić.
Iz Uprave carina su rekli da otvaranje zajedničkog graničnog prelaza predstavlja još jedan značajan korak u unapređenju saradnje između Crne Gore i BiH u oblasti granične kontrole i međunarodnog saobraćaja.
“Granični prelaz Sitnica – Zupci izgrađen je prema najvišim standardima, čime se omogućava brži i lakši protok robe i putnika, smanjuje vrijeme čekanja, pojednostavljuju procedure i smanjuju troškovi, što će doprinijeti unapređenju ekonomskih i turističkih veza između dvije zemlje”, kaže se u saopštenju.
Ističe se da je savremena tehnologija i infrastruktura usklađena sa standardima EU, čime se nadograđuje kvalitet upravljanja granicama, jača bezbjednost i suzbija organizovani kriminal, sprečavaju ilegalne migracije i krijumčarenja.
“Otvaranje ovog prelaza još je jedna potvrda odlične saradnje, koje kroz svakodnevnu razmjenu informacija i analizu rizika unapređuju sigurnost i efikasnost granične kontrole”, navodi se u saopštenju.
Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra za Opštinu Kotor za period 2024/28 (Program) planiran je značajno veći broj pristaništa, privezišta, privremenih objekata i kupališta nego što je to bio slučaj sa ranijim dokumentom iste namjene.
U vezi sa tim dokumentom MZ Dobrota I uputila je ranije dopis Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i organima lokalne javne uprave, u kom je, na obrazložen i programskim dokumentima potkrijepljen način, tražila očuvanje tradicionalne namjene obale i postojećih objekata, prije svega rivi, ponti i mandraća.
Nakon ohrabrujućeg sastanka koji je tim povodom bio održan u opštini Kotor sa predstavnicima JP Morsko dobro prije godinu dana, stvari se, nažalost, nisu pomjerile sa mrtve tačke. Naprotiv, saopšteno je iz MZ Dobrota.
Novim Programom predviđena je brutalna komercijalizacija kotorske obale koja doslovno otima javni prostor od njenih građanki i građana, prostor koji su generacije ovdašnjeg stanovništva gradile, kultivisale i koristile stoljećima. Kreće se ”od nule”.
Flagrantno se ignoriše ne samo materijalno i nematerijalno nasljeđe ovog prostora, već i egzistencijalni interesi i potrebe lokalnog stanovništva i prioriteti koji bi oni morali imati u odnosu na ostale ponuđače na tenderu. Ugrožavajuće je i ponižavajuće za građanke i građane Boke da moraju pod istim uslovima kao i bilo ko drugi zakupljivati pontu koju su njihovi đedovi gradili, a oni obnavljali i o njima brinuli cijelog svog života.
Problemi novoga Programa samo su uvećani i produbljeni na povremeno karikaturalan način, kao što je to slučaj sa nekim ”kupalištima” na teritoriji naše mjesne zajednice, čiji su potencijalni zakupci u zakonskoj obavezi da ”kupalište sa vodene strane ograde postavljanjem plutajućih međusobno povezanih bova”. Problem je međutim u tome što ovakva rješenja direktno onemogućavaju korištenje nekih mandraća koji su ušli u obuhvat ”kupališta”. Mandraći naime služe tome da se u njima vezuju i čuvaju barke, a ako je mandrać opasan nizom bova na udaljenosti 100m od obale, kao što to propis (Pravilnik o bližim uslovima u pogledu uredjenosti i opremljenosti vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru) nalaže, barka u njega ne može ući.
Veliki broj novih pristaništa i privezišta koji je predviđen novim Programom od lokalnog je stanovništva oduzeo čitav niz ponti na kojima se (od) ove godine neće moći kupati. Ovo s pravom revoltira mještane, koji neće sjedati skrštenih ruku dok im se pred nosem otima prirodno i kulturno nasljeđe, tradicija i način života. Potrebe, interesi i način života mještana ne smiju se bezočno ignorisati, već moraju biti polazna osnova planiranja i upravljanja obalom, jer je ona integralni dio našeg života.
Vaši Programom predviđeni privremeni objekti u produženom su trajanju fizička prepreka u našem životu, a naši prethodni zahtjevi koji su sa vaše strane ignorisani nisu vam bili nepoznati prilikom sačinjavanja ovakvog Programa. Rezultat može biti samo još veća nepodnošljivost života koji nam namećete i planirate za nas.
Kotor – foto Boka News
Potcrtavamo, mi ne tražimo bolje uslove tendera, nego se borimo za dostojanstvene uslove života.
Zahtijevamo da bez odlaganja stavite van snage Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za Opštinu Kotor 2024-2028. jer sve mjesne zajednice u Kotorsko Risanskom zalivu dijele iste probleme i imaju isti interes.
U tom smislu, MZ Dobrota I je osigurala podršku svih mjesnih zajednica sa teritorije kotorske opštine, od Stoliva do Kostanjice, saopšteno je danas iz ove MZ.
Izložba fotografija pod nazivom „Digitalna memorija Budve“ – autora Đorđa Gregovića biće otvorena u subotu 5.aprila u 19h u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. U postavci su fotografije iz prve polovine 20.vijeka iz porodičnih albuma građana Budve, Petrovca i drugih mjesta u Paštrovićima.
Izložbu će otvoriti Minja Šoljaga iz Petrovca, jedan od učesnika projekta, a prisutnima će se obratiti i autor Đorđe Gregović.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budva, ova postavka je dio istoimenog projekta koje Biblioteka implementira u kontinuitetu treću godinu za redom.
Četvrto izdanje Festivala vjetra u Tivtu počinje 25.aprila na gradskoj rivi Pine, svečanom ceremonijom otvaranja i koncertom benda Zoster. Potrajaće u danima vikenda do 24.maja, donoseći 14 programa na osam lokacija i još jednom ujedinjujući lokalnu zajednicu, predvođenu Jedriličarskim klubom Delfin, u kreiranju manifestacije posvećene moru i morskom ritmu života, poručili su organizatori na konferenciji za novinare, koja je danas održana u atrijumu Ljetnjikovca Buća JU Muzej i galerija Tivat.
Festival vjetra je manifestacija koja iz godine u godinu raste i potvrđuje Tivat kao centar nautičkog, sportskog i kulturnog turizma u regionu. Ovaj festival nije samo niz događaja – on je odraz našeg načina života, povezanosti s morem, vjetrom i prirodom, poručila je na konferenciji za novinare direktorka Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević.
“Od 25. aprila do 24. maja, kroz bogat program, Tivat će ponovo biti domaćin uzbudljivih sportskih regata, edukativnih tribina i stručnih skupova, umjetničkih izložbi i, naravno, vrhunskih muzičkih događaja. Ponosni smo što Festival vjetra spaja sport, kulturu, edukaciju i turizam, pružajući sadržaj za sve generacije i afirmišući naš grad kao autentičnu destinaciju aktivnog odmora,” istakla je Lakičević.
Pokrovitelj manifestacije je Opština Tivat, generalni sponzori Turistička organizacija Tivat i međunarodna jedriličarska fondacija “Richard&Frances Godbois Foundation”, a organizaciju je podržalo i preko 70 sponzora i partnera, među kojima su lokalne institucije i javna preduzeća, nevladine i sportske organizacije, kreativni pojedince, kompanije i lokalni biznisi, ukazala je urednica programa Wind Fest 2025, Antonela Stjepčević.
Centar manifestacije i dalje ostaje tradicionalna, Tivatska regata krstaša UNA Montenegro Cup, koja ove godine ima svoje jubilarno, 20.izdanje, poručio je predstavnik Skupštine JK Delfin i idejni začetnik Tivatske regate, Robert Farkaš.
Festival vjetra 2025.
“Tivatska regata već 20 godina predstavlja neformalni početak nove nautičke sezone u Boki Kotorskoj. Ovo će zapravo biti njeno 19.izdanje na moru, a koliko je bitna našoj jedriličarskoj zajednici, pokazali smo i 2020.godine, kada je zbog korone nismo mogli jedriti na moru, pa smo naručili da se izradi polje Boke Kotorske na platformi Virtual Skipper i ipak je jedrili. Ono što je čini posebnom je prelijepa ruta oko tivatskih i peraških ostrva, te mogućnost da se gotovo cijelom dužinom posmatra sa tivatske obale,” podsjetio je Farkaš, obećavši odličnu organizaciju kako na moru tako i na kopnu.
Edukacija je od početka u fokusu festivala, a JK Delfin nastavlja uspješno profilisati kao osnovna pomorska škola. To dokazuje i saradnja sa Pomorskim fakultetom Kotor Univerziteta Crne Gore, sa kojim donose treće izdanje međunarodne naučno-stručne konferencije „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“, ove godine na temu “Kruzeri u Boki: Ekonomija ili ekologija”.
Promocija maritimne kulture života nastavlja se i kroz „Morska posla“, sajam morskih umijeća i zanata, koji Delfin organizuje sa Biznis Info Centrom Tivat. Ova je lokalna javna firma rado prihvatila saradnju, ukazala je direktorka, Milijana Dubak.
“Smatramo da je Sajam “Morska posla” odlična prilika za umrežavanje privrednika iz oblasti nautike, a ove godine je planirano da okupi dvadesetak predstavnika iz nautičkog sektora sa područja cijele Boke. Osim segmenta umrežavanja, veoma je bitna i edukacija tako da će u tom duhu, u susret sajmu biti organizovana radionica na temu “Mogućnosti za kreiranje nautičkog klastera u Boki Kotorskoj” sa prof dr Nikšom Grgurevićem, ” najavila je Dubak.
Osim pomenutih partnera, programe donose i Gradska biblioteka Tivat sa tribinom i koncertom Krešimira Mišaka i njegovog benda Hakuna Matata, JU Muzej galerija Tivat koja u saradnji sa međunarodnim umjetničkim udruženjem Adriatic Artists donosi izložbu fotografija “Morska posla.” U okviru Wind Fest 2025 organizatori su najavili i koncert Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, Veče klapske pjesme sa Bokeškim udruženjem muzičara a capella, još dvije jedriličarske regate i Downhill Race biciklističku trku na obroncima Vrmca.
Festival vjetra tradicionalno završava na Ponti Seljanovo, gdje 24.maja nastupa Darko Rundek i ekipa. Ulaz na sve programe manifestacije je slobodan, a dostupan je na web stranici windfest.me.
“Sigurna sam da je i ovogodišnji Festival vjetra prilika da zajedno slavimo prirodu, sport, muziku i zajedništvo. Pozivam sve sugrađane, kao i goste iz drugih krajeva, da nam se pridruže i osjete jedinstvenu energiju Tivta u ovom periodu. Neka naš grad još jednom bude mjesto nezaboravnih trenutaka, inspiracije i zajedničke ljubavi prema moru,” poručila je direktorka Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević.
Tradicionalni festival “Luštica Bay Hello Spring” se održava u subotu, 5. aprila, od 12 do 16 sati, duž sunčane promenade Marina Village
Ovogodišnji proljećni festival Luštica Bay Hello Spring biće održan u subotu, 5. aprila, od 11.00 do 19.00 časova, na promenadi Luštica Bay. Muzički nastup, kreativne i edukativne radionice i bazar, kreiraće aktivan vikend na destinaciji Luštica Bay.
Na proljećnom bazaru izlagaće Natural Cosmetic Luštica, Mirka Art, Atelje Propuh, Agate, B Unique, Resin Jewelry Montenegro, Marunove Biljke, Nica Ruštulica i Julius Nakit, te će svi gosti uživati u lokalnim delicijama, umjetninama i rukotovorinama, organskoj kozmetici, i slično, od 14.00 do 18.00 časova. Muzički nastup Marka Đurišića i Jovane Ćupić je u restoranu The Spot, hotela The Chedi, od 16.00 do 18.00 sati.
Dječji program uvijek oduševi sa edukativno-zabavnim sadržajem, agendom aktivnosti i sjajnim timom koji kreira sadržaje za najmlađe goste: od 14.00 sati počinje radionica izrade dječjih šešira, oslikavanje lica, mideliranje balona, itd.
Lustica Bay Hello Spring
Pozorišna predstava za djecu Energija i ja, u produkciji NU CEMOI, Crnogorska ekspertska mreža za održivost i inovacije sa temom energetske efikasnosti, je zakazana za 15.00 časova, na Amfiteatru. Kroz dramsku, zabavnu priču djeca će saznati koje su to sve metode pomoću kojih bi u svojim domovima racionalno koristili energiju i time čuvali prirodu, planetu Zemlju ali i kućni budžet. Predstava je za uzrast od 5 do 10 godina.
Proljećni festival u Luštici Bay se održava već sedmi put zaredom, kao mjesto druženja svih generacija, uz raznovrsnu gastronomsku ponudu, zabavu i susrete sa lokalnom narodnom tradicijom, upotpunjeno uživanjem u prirodnom ambijentu autentičnog primorskog gradića Luštica Bay.
U povodu 29. obljetnice zrakoplovne nesreće, u kojoj je 3. aprila 1996. godine nedaleko Zračne luke u Čilipima stradalo američko gospodarsko izaslanstvo predvođeno ministrom trgovine Ronaldom Brownom, u četvrtak je u Dubrovniku održana komemoracija u počast poginulima.
Privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a Trey Lyons istaknuo je kako je misija američke delegacije bila izgraditi snažne veze između dviju zemalja, a ta misija traje i danas.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako je američka delegacija imala za cilj pomoći tada ratom razrušenoj Hrvatskoj.
„Ideja je bila uključiti američke tvrtke u obnovu i razvoj hrvatskog gospodarstva. Nažalost, ova je tragedija to zaustavila, ali se nastavila snažna američka potpora Hrvatskoj, a o tom partnerstvu svjedočimo i danas. SAD respektiraju Hrvatsku i prepoznaju kao čimbenika stabilnosti na ovom području“, rekao je Franković.
U komemoraciji su sudjelovali i predstavnici Ministarstva obrane RH, Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Konavle i Zračne luke Dubrovnik.
Nedaleko od zračne luke u Čilipima, na području brda Sveti Ivan, 3. travnja 1996. godine prilikom velikog nevremena srušio se američki vojni zrakoplov s tadašnjim ministrom trgovine SAD-a Ronaldom Brownom i delegacijom s još 34 osobe, koja se u Dubrovniku trebala sastati s hrvatskim dužnosnicima.
Svi putnici su poginuli, a među njima i dvoje hrvatskih državljana – fotoreporter Slobodne Dalmacije Nikša Antonini i hrvatska prevoditeljica Dragica Lendić-Bebek.
Ron Brown rođen je u Washingtonu, odrastao u New Yorku u obitelji Afroamerikanaca srednje klase. Radio je kao odvjetnik i lobist, imao je funkcije u Demokratskoj stranci, a uspješno je sudjelovao i u predsjedničkoj kampanji Billa Clintona, koji ga je nakon pobjede na izborima 1993. godine imenovao ministrom trgovine.
