Radionica suvozidne gradnje Vratlo 2025. od 9. do 11. maja

0
Radionica suvozidne gradnje Vratlo 2025. od 9. do 11. maja
Radionica suvozidne gradnje

Gradnja suvozida ne samo da pruža veliko fizičko zadovoljstvo, već također podstiče pažnju i vrijeme za zdravo razmišljanje. Suvozidi su važan dio našeg naslijeđa. Oni također pružaju utočište za sitne divlje životinje i formiraju čvrste granice za stoku.

Nažalost, mnogi naši suvozidi propadaju jer se gube tradicionalne vještine potrebne za njihovo održavanje. Pridružite nam se na ovom događaju kako biste saznali više o ovom drevnom zanatu i pokušali dodati “svoj kamen“!

Naučite principe i primjenu tradicionalnih načina gradnje sa kamenom u tehnici nasuvo, pod stručnim vodstvom mentora dipl. arheologa Željka Starčevića (PK Subra, odnosno Park prirode Orjen-zaštita i valorizacija kulturne baštine). Ako želite da počnete  učiti o tome kako se grade suvozidi, ili želite provjeriti svoje razumijevanje uz stručno vodstvo, pridružite nam se na radionici! Možda planirate da obnavljate suvomeđu kod stare kuće na selu, uredite vrt ukrasnim suvozidom ili da sakupite osnovno znanje prije nego unajmite nekog drugog za izgradnju-obnovu suvozida?

Radionica suvozidne gradnje

Možda razmišljate o dodavanju suvozida u usluge koje već pružate kao izvođač radova na pejzažnom uređenju? Bez obzira na vašu motivaciju i iskustvo, ova uvodna radionica je polazna tačka za vas.
9. 10. i 11. maj (petak popodne, subota i nedjelja), kod planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m), u Parku prirode Orjen, organizuje se  edukativna radionica suvozidne gradnje.

– Prijave za radionicu su putem viber-poruke na broj 069360803, koja treba da sadrži ime i prezime, godište i eventualno prethodno iskustvo, te motiv za učestvovanje (kratko)
– Na isti gore navedeni broj se takođe mogu dobiti i dodatne informacije, a tu je i facebook stranica organizatora, te instagram

Radionica suvozidne gradnje

– Prijavljivanje je moguće do četvrtka, 8. maja, do 20h
– Učesnici moraju imati čvrstu obuću i radnu odjeću, a na terenu će im biti obezbeđene rukavice i ostala potrebna oprema, odnosno alat
– Učesnici moraju imati osnovno iskustvo boravka/rada u prirodi
– Minimalni broj prijavljenih: 5
– Maksimalni broj prijavljenih: 15
– Radionica je pogodno za odrasle (18+)
– Jezik mentora: jezici ex YU prostora
– Učešće je na sopstvenu odgovornost
– Troškovi transporta opreme ka domu, smještaja i ishrane su pokriveni zahvaljujući podršci Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kroz projekat “Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori“, finansiranog od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Potreban nivo vještina: Nije neophodno prethodno iskustvo u gradnji sa kamenom (a dobro došlo je)

Šta trebam ponijeti? Za radionicu ipak preporučujemo dobri stari, notes i olovku, a za boravak u domu se pripremite na promjenljivo orjensko vrijeme, za sunce i oblake, naravno, uz ruksak sa vrećom za spavanje, rezervnom odjećom i obućom, sredstvima za higijenu, grickalicama po izboru, telefonom sa punjačem…

Dobro je znati: Mada je gradnja suvozida pristupačna svakoj umjereno sposobnoj i aktivnoj osobi, to je ipak prvenstveno fizički posao. Molimo vas da dođite obučeni u odjeću za koja vam ne smeta da se zaprlja.

Šta možete očekivati: Temperaturu u prosjeku nižu za 8 stepeni u odnosu na priobalje, široke planinske vidike, vrhove, šume i livade, miris poljskog cvijeća i naravno-obilje kamena – dobrodošli na Orjen!

Šta ćete naučiti: Priprema „gradilišta“, odabir kamena, vrste kamena, obnova podzida, način slaganja na preklop, primjena škalje za popunu, principi slaganja duplice i jednostruke međe, osnove klesanja, principi slaganja lažnog i pravog volta i naravno, dosta zanimljive teorije, kompilaciju sastavljenu od geologije i ekologije, preko arheologije i etnologije, do poljoprivrede, stočarstva i turizma.

Radionica suvozidne gradnje

O organizatoru radionice i mentoru: Planinarski klub „Subra“, odnosno, njena Sekcija za markaciju i vodičku službu, između ostalog se bavi održavanjem, pa i gradnjom, kamenih pješačkih puteva, važnog segmenta današnjih planinskih staza, ali i organizacijom radionica gradnje i Prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe (u saradnji sa Parkom prirode Orjen).

Dipl. arheolog Željko Starčević ima desetogodišnje iskustvo u organizaciji i izvođenju radionica suvozidne gradnje. Učesnik konferencije u Budvi „Putevima tradicije-studija suhozida na Jegorovom putu“, te demonstrator u terenskom radu obnove dijela Jegorovog puta u istoj prilici. Učesnik Međunarodnog suvozidnog kongresa u Cavtatu 2021. godine. Učesnik konferencije u Tivtu „Nematerijalno kulturno nasljeđe i održivi turizam“ 2023. godine. Učesnik i predavač u Kotoru i Špiljarima na okruglom stolu i pokaznoj radionici „Gradnja u kamenu u tehnici na suvo, organizovane u okviru Dana evropske baštine 2018. Pokretač i glavni realizator dvogodišnje volonterske izgadnje pješačih serpentina preko prevoja Malo vratlo (Orjen), jedinstvenog pješačkog i panoramskog puta, rađenog isključivo u tehnici suvomeđe.Inicijator i osnivač Prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe, sportsko-kulturološkog događaja koji se svake godine odvija u hercegnovskom zaleđu.

SATNICA I PROGRAM

U petak u 17h je okupljanje kod bivšeg motela Borići, u zaleđu hercegnovskog sela Kameno. Ka pl. domu (3 km) vodi loš makadamski put, prihvatljiv za terenska vozila, a alternativa je jednosatno pješačenje, odnosno prevoz terenskim vozilom organizatora do podnožja prevoja Vratlo, odakle se nastavlja pješke a vozilo iznosi učesničku opremu.
18h: Dolazak do pl. doma „Za Vratlom“, smještaj učesnika-volontera
19-20h: Upoznavanje, uvodna riječ, te prezentacija na temu suvozidne gradnje kod nas i u svijetu, istorijat, današnje stanje, perspektive…
21h: Večera, druženje uz logorsku vatru

Subota,

8-9h: doručak

9-13h: radionica (uz pauzu za osvježenje od  11-11:30) obnove suvozidnih terasa koja se sastoji od uvoda i pregleda: kako je podzid bio izgrađen i zašto je tako građen, skidanja i sortiranja kamena, segmenta o sigurnosti i sortiranju kamena, te obnovi oštećenog i nadogradnji suvozida tipa duplice.
14-15h: Ručak i razgovor
15-16h: Slobodno vrijeme
16-19h: Radionica gradnje utilitarnog kamenog mobilijara prostora izletišta (polukružna kamena klupa sa naslonom, a u stilu gradnje duplice)
19-20h: Večera
20-21: Prezentacija Pješački suvozidni putevi Crnogorskog primorja + diskusija
21h: druženje uz logorsku vatru

Nedjelja,

8-9h: doručak

9-11h: Završetak gradnje kamene klupe uz ognjište, klesanje eksponiranih dijelova.
11-11:30: Pauza, osvježenje
11:30-13h: Predstavljanje izrade jednostruke suvomeđe, te slaganja volta.
13-14h: Ručak, evaluacija i završetak radionice Vratlo 2025.
15h: Napuštanje objekta

Inspekcija sigurnosti plovidbe za praznike obavila 130 kontrola duž crnogorske obale, naplatili…

Inspekcija sigurnosti plovidbe za praznike obavila 130 kontrola duž crnogorske obale, naplatili…
Foto Ministrastvo pomorstva – kontrola na moru

Inspekcija sigurnosti plovidbe za prva četiri dana maja obavila je 130 kontrola duž crnogorske obale, Od tog broja zabilježeno je 66 nepravilnosti, odnosno kod svakog drugog kontrolisanog plovila, objavilo je Ministarstvo pomorstva na mreži X.

Po tom osnovu izrečene su prekršajne kazne u iznosu više od 13.000 eura.

Pojačanim kontrolama šaljemo jasnu poruku svim učesnicima u pomorskom saobraćaju da će tokom cijele sezone biti pojačane kontrole, a sve u cilju sigurnosti plovidbe.

Foto Ministrastvo pomorstva – kontrola na moru

U akciji pojačanih kontrola u prva četiri dana ovog mjeseca učestvovali su Inspektori sigurnosti plovidbe, PSC inspektori, UPSUL i granična policija.

Radovi u toku – Oprez za vozače priobalnim putem Lepetani-Kotor

0
Radovi u toku – Oprez za vozače priobalnim putem Lepetani-Kotor
Rezanje afalta kroz Prčanj

Vozači koji kreću od Lepetana ka Kotoru i obratno, oni koji ovih dana iz Kotora idu preko Mula, Prčanja i Stoliva, preko Veriga ka Tivtu, neka se naoružaju strpljenjem i tolerancijom, jer je u toku priprema puta za “krpljenje” rupa na ovom dijelu obalne saobraćajnice.

Učesnici/ce u saobraćaju će morati da čekaju dok radnici uz pomoć mehanizacije obave uklanjanje površinskog dijela asfalta. Prethodno su izvođači, u saradni sa Sekretarijatom za investicije Opštine Kotor obilježili kritične dionice koje treba sanirati, a takvih ima mnogo.

“Na putnom pravcu Kotor – Prčanj – Donji Stoliv – Lepetani danas i sutra (4. i 5. maja)  izvode se radovi na presvlačenju dionica puta asfaltom i sanaciji manjih oštećenja na kolovozu. Obavještavaju se građani da će do povremenih prekida u saobraćaju dolaziti u terminu od 09 do 19 sati. Molimo sve učesnike u saobraćaju za strpljenje i zahvaljujemo na razumijevanju, saopštili su iz ovog Sekretarijata”.

Rezanje afalta kroz Prčanj

Struganje asfaltnog sloja je počelo juče (nedjelja, 4. maj) od Veriga, gdje je postavljen saobraćajni znak upozorenja o radovima. Brojne su površine pravougaonog oblika isječene kroz Stoliv, Prčanj i s tim se nastavlja  dalje ka Mulu, te vozači moraju da uspore na mjestima gdje su radovi.

Tamo gdje rade mašine, povremeno se stvara zastoj u saobraćaju, te, uz “navigaciju” radnika, nakon završetka rezanja asfalta na određenioj dionici, vozila se usmjeravaju dalje, najprije jednom, a zatim i drugom kolovoznom trakom.

Znak na Verigama

Mještanma je s jedne strane drago što se, po ko zna koji put “krpe rupe”, ali su i razočarani što kompletna saobraćajnica Kotor- Lepetani nije u cjelosti obnovljena, što je i bilo planirano projektom izgradnje kanalizacije, kako su u Opštini Kotor lani obećali. Ovaj projekat i dalje stoji “na lageru”, s obzirom na poteškoće u vezi formiranja političke vlasti u Kotoru, koje se direktno odražavaju na ekonomsku, privrednu i cjelokupnu društvenu djelatnost u Opštini.

“Trpež-krpež”, stara je uzrečica je koja se, doduše, više odnosi na način kako obezbijediti opstanak bračne zajednice, ali se ona u ovom slučaju slobodno može uvažiti i kada je u pitanju odnos vlasti prema građanima.

/M.D.P./

Tivat – Redovno i sigurno vodosnabdijevanje, obezbijediti će i dodatne količine vode

0
Tivat – Redovno i sigurno vodosnabdijevanje, obezbijediti će i dodatne količine vode
Sastanak predstavnika Opstine Tivat i Regionalnog vodovoda

Vodosnabdijevanje tokom ljetnjih mjeseci biće uredno i stabilno – zaključak je sa radnog sastanka predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića i izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsta Radovića.

Sastanku je prisustvovao i direktor DOO Vodovod i kanalizacija Tivat, Alen Krivokapić kao i tehnički direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Ivan Špadijer.

Razgovarano je o unaprjeđenju sistema i pripremama za predstojeću sezonu, uz planirano potpisivanje Aneksa Ugovora kojim će se obezbijediti dodatne količine vode – povećanje od 10–12% u odnosu na prethodni period.

Zajedničkim planiranjem i koordinacijom obezbjeđuje se pouzdano snabdijevanje i tokom perioda povećane potrošnje.

Električni trotineti konačno prepoznati zakonom, uskoro nova rigorozna pravila

0
električni trotinet

Trotinetima će moći da upravljaju lica starija od 16 godina, prvenstveno po biciklističkim stazama ili desnom ivicom kolovoza uz obaveznu kacigu, mlađima od 16 godina biće zabranjeno upravljanje, a roditelji koji to dozvole biće kažnjeni sa 150 eura



U susret predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, Odeljenje bezbjednosti Budva najavljuje oštriju borbu protiv saobraćajnih prekršaja kroz izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja i pojačan nadzor na putevima.

Komandir Odeljenja bezbjednosti Budva, Željko Kadović istakao je da će nove zakonske odredbe donijeti značajno povećanje novčanih kazni za brojne prekršaje, uključujući i dugo očekivano definisanje pravila za električne trotinete, kao i strože sankcije za upotrebu mobilnih telefona tokom vožnje i nevezivanje sigurnosnog pojasa.

“Do 12. maja nacrt izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti saobraćaja se nalazi u proceduri i nadamo se da će proći sve procedure i biti usvojen. Donijeće dosta novina, prije svega povećanje novčanih kazni”, kazao je Kadović.

On je posebno naglasio da će električni trotineti konačno biti prepoznati zakonom kao lako električno vozilo, sa jasnim pravilima upravljanja.

Trotinetima će moći da upravljaju lica starija od 16 godina, prvenstveno po biciklističkim stazama ili desnom ivicom kolovoza uz obaveznu kacigu. Mlađima od 16 godina biće zabranjeno upravljanje, a roditelji koji to dozvole biće kažnjeni sa 150 eura.

Jedan od gorućih problema na crnogorskim putevima je i upotreba mobilnih telefona tokom vožnje.

“Činjenjem se, nažalost, da 95% sigurno vozača koristi mobilni telefon tokom vožnje, ako ne 98%”, zabrinuto je konstatovao Kadović, najavljujući rigorozniju politiku i značajno povećanje kazni sa dosadašnjih 90 na 150 eura za ovaj prekršaj.

Pored toga, izmjene zakona donose i drastično veću kaznu za nekorišćenje sigurnosnog pojasa, koja će iznositi 300 eura za vozače i sve putnike u vozilu.

“Mi smo praćenjem i analizom saobraćajnih nezgoda došli do podataka da u više od 50% saobraćajnih nezgoda učesnici zadobiju povrede ako ne koriste sigurnosni pojas”, objasnio je Kadović, apelujući na sve učesnike u saobraćaju da poštuju ovu zakonsku obavezu.

Najavljena je i kazna do 30 dana zatvora za prolazak kroz crveno svjetlo.

Komandir Kadović je iznio i zabrinjavajuće podatke o broju saobraćajnih nezgoda i prekršaja na području Budve u protekla dva mjeseca. Dogodilo se 46 saobraćajnih nezgoda u kojima je povrijeđeno 16 lica. Ono što posebno zabrinjava je podatak da je zatečeno čak 180 vozača pod uticajem alkohola, od kojih je 155 lišeno slobode, kao i 43 vozača pod uticajem psihoaktivnih supstanci.

“Imamo, mogu slobodno reći, možda prvi put u zadnjih 10 godina da je broj lišenih vozača koji su upravljali vozilima pod uticajem psihoaktivnih supstanci gotovo isti kao broj lišenih vozača koji su upravljali vozilima pod uticajem alkohola. To je alarmantan podatak”, upozorio je Kadović.

Uprkos ovim negativnim trendovima, Kadović je istakao da je stanje bezbjednosti u Budvi stabilno i povoljno apelujući na vozače da poštuju saobraćajne propise radi lične i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.

Uvedeni stroži ekološki standardi za sve brodove koji plove Sredozemnim morem

0
Uvedeni stroži ekološki standardi za sve brodove koji plove Sredozemnim morem
Brod – foto Boka News

Sredozemno more službeno je proglašeno zonom kontrole emisija (ECA) za sumporne okside (SOx), čime su uvedeni stroži ekološki standardi za sve brodove koji plove ovim područjem.

Brodovi koji plove Mediteranom moraju koristiti gorivo s najviše 0,10% sumpora, što je znatno strože od globalnog limita od 0,50%. Alternativa je plovidba uz instaliran i funkcionalan scrubber, u skladu s važećim IMO standardima.

Za razliku od sličnih ECA zona u Sjevernom i Baltičkom moru, kao i novodogovorene zone u sjevernom Atlantiku, u mediteransku zonu trenutno nisu uključena ograničenja za emisije dušikovih oksida (NOx). Ipak, očekuje se daljnje postroženje pravila u budućnosti, prenosi pomorac.hr.

Na nedavnom sastanku Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), potvrđena je i uspostava najveće ECA zone do sada – sjeveroistočnog Atlantika. Nova zona obuhvaćat će područje od portugalske obale pa sve do Grenlanda i stupit će na snagu 2027. godine. Time se povezuje s postojećim ECA zonama u Sjevernom moru, Baltičkom moru i Mediteranu.

“Gotovo sve evropske vode bit će obuhvaćene ovim ekološkim okvirom. To ne samo da doprinosi zdravlju ljudi i očuvanju prirode, već i stvara jednake tržišne uvjete za pomorski sektor diljem Europe”, izjavio je Sönke Diesener, stručnjak za brodarstvo iz njemačke organizacije Naturschutzbund Deutschland.

Neum je tražio izuzeće od neradne nedjelje

0
Neum je tražio izuzeće od neradne nedjelje
Neum, Adriatic Sea, BiH – foto Wikipedija
Načelnik Neuma Dragan Jurković govorio je o predsezoni u ovoj općini, ali je poručio i da se nada da će dobiti odobrenje od tzv. neradne nedjelje.
– Lijepo vrijeme, temperatura, produženi vikend. Sve se nekako sastalo i moram priznati da smo i mi pomalo iznenađeni. Veliki broj gostiju jučer i danas u Neumu, a isto tako će ostati i nadalje – rekao je je Jurković.
Na pitanje je li ovo praksa ili neka vrsta fenomena za Neum, Jurković odgovara kako sve ovisi o vremenskim prilikama.
– Sada se to posložilo tako da je jako lijepo vrijeme, visoke temperature i sigurno je veći broj gostiju nego što je to bilo prethodnih godina. Ono što je nedostatak na koji su se brojni žalili jeste da trgovine jučer i danas nisu radile. Pa evo, to je jedan problem. Zakon od prošle godine u unutarnjoj trgovini je definirao da su državni praznici, nedjelje neradni dani, a mi smo tražili izuzeće. Nadamo se da ćemo to i dobiti jer Neum živi od turizma – objašnjava Jurković.
Pojasnio je kako je spomenuto izuzeće od ključne važnosti jer je u ovom dijelu godine u Neumu dva do tri puta više ljudi nego stanovnika.
Na pitanja na koji način će to riješiti i hoće li se među turistima stvarati još veće nezadovoljstvo zbog neradne nedjelje, Jurković kaže da će to sigurno negativno utjecati.
– Sigurno da će biti to problema i među gostima, ali i među trgovcima, sigurno ne bi bilo dobro da to tako ostane. Još smo u predsezoni, nadamo se da će se čitav problem do službenog početka sezone, negdje oko 15. juna, regulirati na najbolji mogući način – objašnjava Jurković za RTV HB.

Crna Gora: Svaki drugi testirani vozač pozitivan na neku vrstu droge

0
Crna Gora: Svaki drugi testirani vozač pozitivan na neku vrstu droge
policija-ilustracija

U Crnoj Gori svaki drugi testirani vozač pozitivan je na neku vrstu droge, pokazali su u nedjelju objavljeni podaci Uprave policije.

Načelnik policije Ilija Janjušević kazao je da može samo da pretpostavi koliko je onih koji nisu testirani, kao i da testovi na psihoaktivne supstance nisu jeftini.

Dodao je da testiranja na psihoaktivne supstance nisu česta, odnosno da se mnogo više provjerava da li je vozačima prisutan alkohol u organizmu.

“Negdje smo naložili našim službenicima da radimo ciljane kontrole zbog prije svega manjeg zadržavanja lica na samoj poziciji gdje se vrši kontrola, a sa druge strane zbog same ekonomičnosti jer se radi o testovima koji su dosta skupi”, kazao je Janjušević.

Dodao je da je podatak zabrinjavajući, ali i da je zakonom propisana isključivo zatvorska kazna.

“Možete da pretpostavite koliki je broj onih koji nisu uopšte kontrolisani. Tu je zakonom propisana isključivo zatvorska kazna od 15 do 60 dana”, rekao je on za Radio Crne Gore.

Poziv na razgovor: “More, ako voli – voli investitore?”, 7. maj u Kotoru

0
Poziv na razgovor: “More, ako voli – voli investitore?”, 7. maj u Kotoru
Foto: Expeditio – Sanja Bistričić Srića
“More, ako voli – voli investitore?” naziv je događaja koji će se održati u Kotoru 7. maja 2025. sa početkom u 18h. Razgovaraćemo o prostoru, turizmu i nama na Jadranskoj obali u vremenu rentijerskog kapitalizma. Da se prijavite za učešće kliknite OVDJE
Gradovi na obali Jadrana, utrkujući se da postanu što privlačnija turistička destinacija, sve više i izgledaju i funkcionišu kao kulise za turizam, a sve manje kao mjesta za život. Zajednički prostori, ulaganja u  javnu infrastrukturu i osjećaj pripadanja zajednici već dugo su na udaru ekonomskog i političkog imperativa da se od obale mora zaraditi.
Na tribini u organizaciji Expeditio i KANA/ko ako ne arhitekt razgovaramo o transformacijama obale iza kojih stoje moćni privatni interesi, špekulacije zemljištem, bespravna gradnja, i urbana politika bez dugoročne vizije – osim one o maksimalnoj eksploataciji prostora.
Naše gošće su Katerina Duda, multimedijalna umjetnica čije su teme često vezane za urbane prostore i načine na koje ih oblikuju šire društvene promjene, i Marta Baradić, aktivistkinja, doktorantkinja i kulturna radnica, koje već nekoliko godina zajedno realizuju projekat „Vidim šumu, pišem pašnjak“ – autobusku turu kroz devastirano istarsko priobalje koja je istovremeno umjetnički rad, vid prostorne pedagogije i politička intervencija. Njihov rad bilježi i interpretira procese ubrzane turistifikacije, legalizacije nelegalne gradnje i džentrifikacije prostora koji bi trebalo da pripada svima. 

Razgovor vodi Sonja Dragović, istraživačica, doktorantkinja, i aktivistkinja u polju pravednog urbanog razvoja.
  • Koja je cijena transformacije primorskih gradova u ekskluzivne zone za turiste i investicije u nekretnine?
  • Koji su mehanizmi otpora? Možemo li zamisliti drugačiji grad na Jadranu – otvoren, održiv, solidaran, funkcionalan?
  • Kako čitati prostor i arhitekturu kroz prizmu društvenih i ekonomskih odnosa?
  • Šta znači prisvojiti plažu ili organizovati kino na obali? Koja je uloga umjetnosti u izgradnji osjećaja pripadanja prostoru i uvjerenja o pravu na grad?
Pozivamo vas da se pridružite razgovoru koji, kroz teme vezane za umjetnost, aktivizam i zajedničko angažovanje i mišljenje, traži pukotine u sistemu i prostor za nadu da su drugačije vizije života na obali moguće i dostižne.
Gdje: Kreativni Hub, Kotor
Kad: srijeda 7.5.2025. (18h)
Trajanje: 1.5 sat
Da se prijavite za učešće kliknite OVDJE

Studijsku posjetu Marte Baradić i Katerine Duda podržale su ERSTE fondacija i platforma Kooperativa.

U prevrtanju turističkih brodova u Kini poginulo najmanje devet osoba

0
U prevrtanju turističkih brodova u Kini poginulo najmanje devet osoba
(Foto: Beta/AP)

Četiri broda prevrnula su se u rijeci Vu usljed iznenadnog nevremena koje je pogodilo jugozapad Kine, devet osoba je poginulo, a najmanje jedna vodi se kao nestala, javili su danas državni mediji.

Više od 80 osoba upalo je u vodu u provinciji Guidžou juče popodne, prenijela je državna televizija CCTV.

Brodovi su se prevrnuli kada su iznenadna kiša i grad pogodili gornje tokove rijeke Vu, pritoke najduže kineske rijeke Jangce. U video-snimku koji su objavili državni mediji vidi se čovjek kako pomaže jednoj osobi, dok u njihovoj blizini “pluta” prevrnuti brod.

U prvim izvještajima objavljeno je da su se prevrnula dva turistička broda, ali državni mediji danas javljaju da je riječ o četiri. Dva broda nijesu imala putnike, a sedam članova posade uspjelo je da se spasi, prenosi CCTV.

Planine i rijeke provincije Guidžou privlače turiste, a mnogi Kinezi boravili su tamo tokom petodnevnog nacionalnog praznika koji se završava danas.

CCTV je objavila da su brodovi imali maksimalni kapacitet od oko 40 osoba i da nijesu bili pretrpani.

Očevici su za medije rekli da su mnogi ljudi uspjeli da doplivaju do obale te duboke rijeke, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima i gustoj magli.

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je da se ulože svi mogući napori da se pronađu nestali i zbrinu povrijeđeni, javila je juče novinska agencija Sinhua.

Ukazujući na nedavni niz fatalnih nesreća, Si je istakao značaj jačanja mjera bezbjednosti na svim lokacijama, posebno na turističkim mjestima i velikim javnim okupljanjima.