Morsko dobro: Završeno 95% tendera za plaže, očekuje se priliv od 35 miliona eura

0
Morsko dobro: Završeno 95% tendera za plaže, očekuje se priliv od 35 miliona eura
Kraljičina plaža – foto Boka News

Tenderski postupci za zakup plaža na Crnogorskom primorju privode se kraju, a do sada je završeno 95% pristiglih prijava, saopštio je Milan Kovačević iz PR službe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

On je istakao da nijedna plaža ove godine nije data u zakup po početnoj cijeni i da se na godišnjem nivou očekuje priliv od blizu 35 miliona eura. Odnos starih i novih zakupaca je 60 prema 40 u korist dosadašnjih.

Kovačević je precizirao da su u Budvanskoj rivijeri tenderom ponuđene 122 plaže, a da je do juče potpisano 90% ugovora.

“Mi smo negdje otprilike na procentu od 95% realizacije obrađenih ponuda, odnosno naše komisije su vrednovale, rangirale i donijele odluke po kojima će se dalje postupati i biti potpisani ugovori. Kada je u pitanju onaj procenat od nekih možda 5% još donesenih odluka, odnosno neizdatih plaža, za njih su javni pozivi već raspisani”, objasnio je Kovačević.

On je potvrdio da su sa značajnim brojem zakupaca već sklopljeni ugovori o korišćenju, a da su svi uslovi i odluke javno dostupni na veb stranici Javnog preduzeća.

“Mi sve odluke, ugovore postavljamo na web stranicu našeg preduzeća, tako da i svi ugovori koji su do sada potpisani mogu se naći na toj stranici. Dovoljno je samo izabrati opštinu koja vas interesuje i broj oznake kupališta i možete naći kompletnu dokumentaciju”, kazao je Kovačević.

Govoreći o kriterijumima za dodjelu zakupa, Kovačević je objasnio da je najviša finansijska ponuda nosila 75 bodova, dok je 25 bodova bilo predviđeno za prethodne reference, odnosno dosadašnje vlasnike.

“Kada su u pitanju kriterijumi prema kojima su ponude donošene, vrednovanja su vršena tako što su 75 bodova dobijali ponuđači koji su imali najvišu finansijsku ponudu, a 25 bodova je bilo opredeljeno za ponuđače koji su bili u dosadašnjih zakupaca tih plaža”, precizirao je on.

Ovakvi kriterijumi su doveli do toga da je 60% zakupaca ostalo isto, što ukazuje na značaj referenci, ali je i značajan procenat novih zakupaca (40%) dao dobre finansijske ponude. Kovačević je naglasio da se tenderskim postupkom željela postići maksimalizacija prihoda za državu, a sa krajnjim ciljem da se ti prihodi vrate lokalnim samoupravama primorskih opština.

“Po osnovu korišćenja kupališta u morskom dobru mi ćemo ove godine imati priliv od preko 30, možda i nekih 35 miliona eura na godišnjem nivou. Mogu vam reći da je broj procentualno na neki odnos 60-40 u korist starih zakupaca što znači da su reference, odnosno bodovi koji su se dobijali po osnovu referenci, bili značajni i da su određenu prednost imali u ovom tenderskom postupku. Međutim, dobar i značajan procenat je i novih zakupaca što znači da su oni dali dobre finansijske ponude i da će priliv u državnom budžetu javnog preduzeća biti značajan. Išlo se znači na to da se najveće ponude u stvari prihvate”, zaključio je Kovačević, podsjećajući da je tenderski postupak pokrenut i na preporuku Državne revizorske institucije radi izmjene cjenovnika i maksimalizacije prihoda.

/RTV Budva/

Kakao rolada s jagodama i kremom od mascarponea

0
Kakao rolada s jagodama i kremom od mascarponea – vanilla-staubzucker.blogspot.com

Ovo je najbolja kombinacija ikad: čokolada i jagode! Barem je tako u ovom trenutku, dok uživamo jedući ovaj kolač! Mekan je, kremast i pun okusa jagode i savršen je za ove dane kada je proljećno vrijeme jagoda…

Za biskvit:

3 jaja

prstohvat soli

1,5 šalice šećera

1 šalica maslinovog ulja

0,5 šalice mlijeka

2 šalice mekog brašna

0,5 šalice kakaa u prahu

1 žličica praška za pecivo

Zagrijati pećnicu na 180°C. Prekriti dno pleha za masnim papirom za pečenje.

Tući bjelanjke s prstohvatom soli i kada se dobije čvrsti snijeg dodati mu šećer i nastaviti mutiti mikserom. Dodati jedan po jedan žumanjak, potom dodati ulje, mlijeko, brašno, prašak za pecivo i kakao u prahu uz neprestano miksanje.

Izliti smjesu na masni papir za pečenje, raširiti smjesu po cijeloj površini pleha i peći dvadesetak minuta.

Zarolati biskvit dok je još vruć, zamotati ga u kuhinjsku krpu i ostaviti da se ohladi.

Kakao rolada s jagodama i kremom od mascarponea
Kakao rolada s jagodama i kremom od mascarponea – vanilla-staubzucker.blogspot.com

Za fil:

250 gr. mascarponea

100 gr. jagoda narezanih ha komadiće

3 žlice šećera (može i više, po želji)

4-5 žlica pirea od jagoda

Izmješati mascarpone, šećer i pire of jagoda i na kraju u kremu dodati jagode narezane na komadić.

Kakao rolada s jagodama i kremom od mascarponea – vanilla-staubzucker.blogspot.com

Za pire od jagoda:

100 gr. jagoda narezanih ha komadiće

3 žlice šećera (može i više, po želji)

3 žlice soka od limuna

Kuhati sve sastojke 20 minuta na slaboj vatri uz povremeno miješanje dok se voće potpuno raspadne. Ohladiti i izmiksati štapnim mikserom da se dobije pire.

Odmotati ohlađeni biskvit, namazati ga kremom po cijeloj površini i ponovo ga zarolati. Posipati roladu šećerom u prahu i kakaom.

*Za ovaj smo recept upotrijebili kao mjeru šalicu za crnu kavu, moja je šalica = 100ml

Krivična prijava zbog napada na maloljetnike u Tivtu

0
Krivična prijava zbog napada na maloljetnike u Tivtu
Policija Tivat – foto Boka News

Tivatska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv L.K. (18) osumnjičenog za krivično djelo nasilničko ponašanje, nakon što je napao četiri maloljetnika, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da je L.K. osumnjičen da je 24. aprila oko 19 sati i 30 minuta na jednom sportskom terenu u Tivtu uputio više uvredljivih riječi jednom maloljetniku, nakon čega ga ja više puta udario.

„Nakon toga, kako se sumnja, L.K. je fizički napao još jednog maloljetnika zadajući mu udarce i obarajući ga na tlo“, kaže se u saopštenju.

Iz policije su kazali da je tom prilikom L.K. oborio još dvije maloljetne osobe i vrijeđao ih.

„Protiv njega je po nalogu nadležnog tužioca podnijeta krivična prijava“, rekli su iz policije.

Svetkovina Blažene Ozane Kotorke

0

Svetim misama u nedjelju 27. aprila u u čast bl. Ozane Kotorke obilježen je blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (poznate i kao bl. Ozane) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.

Jutarnju misu služio je kotorski biskup mons. Mladen Vukšić dok je centralnu, popodnevnu misu predvodio  don Dražen Kraljić, koji je u svojoj propovjedi podsjetio na život bl. Ozane.

Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.

Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.

Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.

Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.

SAD i Ukrajina potpisali ugovore o mineralima i o osnivanju fonda

0
SAD i Ukrajina potpisali ugovore o mineralima i o osnivanju fonda
SAD i Ukrajina potpisali dugo očekivani sporazum
Foto: U.S. DEPARTMENT OF THE TREASURY / Reuters

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su u srijedu u Washingtonu sveobuhvatni gospodarski sporazum kojim se osniva investicijski fond za obnovu ratom razorene zemlje i daje Amerikancima pristup ukrajinskim prirodnim resursima, javljaju svjetske novinske agencije.

Američko ministarstvo financija priopćilo je da će gospodarsko partnerstvo omogućiti tim dvjema zemljama “suradnju i zajedničko ulaganje koji bi osigurali da naša zajednička imovina, talenti i sposobnosti mogu ubrzati gospodarski oporavak Ukrajine”.

Ministar financija Scott Bessent rekao je da je SAD predan pomaganju u olakšavanju završetka ruske invazije na Ukrajinu, prenosi dpa.

– Ovaj sporazum jasno signalizira Rusiji da je Trumpova administracija predana mirovnom procesu usmjerenom na slobodnu, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu, dugoročno, rekao je.

– Predsjednik Trump zamislio je ovo partnerstvo između američkog i ukrajinskog naroda kako bi pokazao predanost obiju strana trajnom miru i prosperitetu u Ukrajini, rekao je Bessent.

I da budemo jasni, nijednoj državi ili osobi koja je financirala ili opskrbljivala ruski ratni stroj neće biti dopušteno imati koristi od obnove Ukrajine.

– Nijedna strana neće imati dominantan glas – odraz ravnopravnog partnerstva između naših dviju nacija, nastavila je.

Rekla je da će fond privući globalna ulaganja u Ukrajinu.

– Važno je da sporazum šalje signal globalnim partnerima da dugoročna suradnja s Ukrajinom, u narednim desetljećima, nije samo moguća već i pouzdana, dodala je.

Ukrajinski parlament će još morati ratificirati sporazum prije nego što stupi na snagu.

Za Kijev je sporazum ključan za pristup američkoj vojnoj pomoći. Ukrajina je prihvatila zahtjev jer je to svojevrsno dugoročno sigurnosno jamstvo za SAD, što je u srijedu potvrdio i Trump na otvorenoj sjednici svoje vlade. Američka prisutnost će spriječiti ulazak mnogih loših aktera, svakako u područja gdje ćemo kopati, rekao je Trump, koji je do sada odbijao dati Ukrajini bilo kakva sigurnosna jamstva.

U izjavi američkog ministarstva financija spominje se i ruska invazija na Ukrajinu, što se razlikuje od uobičajene formulacije sukoba Trumpove administracije, za koju je, uz prethodnu administraciju Joea Bidena, odgovoran i Kijev.

Ovaj sporazum “priznaje značajnu financijsku i materijalnu pomoć koju je američki narod pružio obrani Ukrajine od ruske invazije velikih razmjera”, navodi ministarstvo.

Vjeruje se da Ukrajina ima oko pet posto svjetskih rezervi rijetkih zemnih metala i minerala poput grafita, titana i litija, ali mnoga područja trenutno su pod kontrolom ruske vojske. Za Ukrajinu se također kaže da ima oko 20 posto svjetskih rezervi grafita, koji je potreban za baterije, a ima i velike rezerve mangana, titana i litija.

Ukrajina zadržava vlasništvo nad resursima

Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je na nacionalnoj televiziji da je sporazum dobar, ravnopravan i koristan. Šmihal je u objavi na Telegramu izjavio da će dvije zemlje osnovati fond za ulaganja u obnovljive izvore energije, u kojem će svaka strana imati 50 posto glasačkih prava, javlja francuska novinska agencija AFP. Namijenjen je poticanju gospodarskog oporavka Ukrajine nakon rata s Rusijom.

Ukrajina zadržava punu kontrolu nad svojim mineralima, infrastrukturom i prirodnim resursima, rekao je premijer, dodajući da SAD neće zahtijevati otplatu nikakvog duga za milijarde dolara vrijednu pomoć u oružju i opremi. Dobit fonda bit će reinvestirana isključivo u Ukrajini, najavio je.

Ukrajinska ministrica gospodarstva Julija Sviridenko, koja je potpisala sporazum u Washingtonu, objavila je na Facebooku da će fond financirati projekte u područjima minerala te nafte i plina, kao i srodnu infrastrukturu ili preradu.

Ukrajinske vlasti određuju što i gdje će se vaditi, napisala je na X-u.

Fondom bi zajednički upravljale obje zemlje, napisala je.

Za gradnju u maslinjacima kazna do 20.000 eura

0
Za gradnju u maslinjacima kazna do 20.000 eura
Ulcinjska maslinada – foto Boka News

Izmjenama Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju predviđene su novčane kazne za nelegalnu gradnju u maslinjacima i presađivanje maslina bez dozvole Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede



Vlada Crne Gore predložila je novčane kazne od 12 do 20 hiljada eura za izgradnju objekata u maslinjacima i presađivanje starih stabala bez dozvole Ministarstva poljoprivrede i lokalne uprave. To je, između ostalog, predviđeno predlogom izmjena Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju koji je Vlada dostavila Skupštini Crne Gore.

Predlogom zakona zabranjena je sječa stabala masline, sadnica i njihovo oštećivanje osim u slučaju sanitarne sječe, za koju je potrebno obezbijediti saglasnost Ministarstva poljoprivrede. To ministarstvo biće zaduženo i za kontrolu eventualne nelegalne gradnje u maslinjacima.

„U maslinjacima je zabranjeno presađivanje starih stabala na drugu lokaciju bez odobrenja organa lokalne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, koje se izdaje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za presađivanje. Zabranjena je i izgradnja stambenih objekata, osim u slučaju rekonstrukcije i nadogradnje postojećih i objekata koji su neophodni u procesu proizvodnje maslina“, navodi se u predlogu zakona.

Navodi se i da maslinada Valdanos u Ulcinju, Stara maslina i lokalitet Džidžarin u Baru i Velja maslina u Budvi uživaju posebnu zaštitu u skladu sa programom koji donosi Ministarstvo poljoprivrede.

Iako je aktuelnim Zakonom o maslinarstvu zabranjena sječa stabala maslina i gradnja stambenih objekata u maslinjacima bez dozvole, prethodnih godina zabilježeni su slučajevi da lokalne samouprave dozvoljavaju gradnju.

Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja koji je usvojen 2017. dozvoljena gradnja na parcelama na kojima se nalaze maslinjaci, a koji nijesu dio maslinade Valdanos. Od tada su u maslinjacima oko uvale Valdanos izgrađene brojne kuće koje se uglavnom koriste kao turistički smještaj.

Maslinada Valdanos, koju je od 1978. godine koristila Jugoslovenska narodna armija (JNA) kao vojno odmaralište, vraćena je u junu 2021. godine bivšim vlasnicima odlukom Skupštine Crne Gore.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Crnoj Gori je 489.000 maslina, a većina maslinjaka je prosječne starosti preko 300 godina. U Crnoj Gori ne postoje velike površine pod maslinama u privatnom vlasništvu, dok je najveća maslinada u Valdanosu gdje ima 80.000 stabala.

U ministarstvu tvrde i da prerađivačka industrija u Crnoj Gori nije u dovoljnoj mjeri modernizovana, kao i da se maslinovo ulje proizvodi u 15 uljara koje se nalaze u primorskim opštinama. U izvještaju o napretku Crne Gore za 2024. godinu, Evropska komisija je pozvala Vladu da predloži izmjene Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju kojim će se uspostaviti bolja kontrola maslinarstva u državi.

/S. Kajošević/

Za 24 sata 33 saobraćajne nezgode

0
Za 24 sata 33 saobraćajne nezgode
Policija – brza vožnja

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 33 saobraćajne nezgode, u kojima su teže povrijeđene dvije, a lakše osam osoba.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 16 saobraćajnih nezgoda, u Bijelom Polju pet, a u Nikšiću tri.

Po dvije saobraćajne nezgode zabilježene su u Baru, Herceg Novom, Tivtu i Budvi, a jedna u Kotoru.

Izdata su 493 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 56 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Ruselija – kiša koralno crvenih cvjetova

0

Sa toplim i sunčanim danima u bokeljskim vrtovima  počela je da cvjeta ruselija (Russelia equisetiformis), u punom sjaju. Sa prvim toplim zracima pojavljuje se na terasama, u dvorištima i zidnim žardinjerama duž obale, gde sve više postaje simbol buđenja i svjetlosti. Njeni koralno crveni cvjetići izbijaju poput plamičaka iz zelenih slapova nježnih izdanaka, unoseći pokret i boju u proljećni pejzaž. Kada se njeni nježni cvjetovi raspu poput plamtećih vatrenih kapljica, deluje kao da je neko prosuo crvenu svjetlost preko zelenih niti koje se njišu na vjetru.

Ruselija (Russelia equisetiformis) je atraktivna, višegodišnja biljka porijeklom iz Meksika, poznata po svojoj izuzetnoj otpornosti na visoke temperature i obilnom, dugotrajnom cvjetanju. Ime roda Russelia dato je u čast škotskom prirodoslovcu Alexanderu Russellu (1715–1768), dok naziv vrste equisetiformis upućuje na sličnost njenih igličastih listova sa listovima preslice (Equisetum).

Ruselija poznata i kao “koralna kiša” ili “vatreni slap”, u Evropu je prvi put unesena 1833. godine, kada je stigla u Njemačku, a potom i u Englesku . Pretpostavlja se da je u naše krajeve stigla tokom druge polovine 20. vijeka.

U našim krajevima, koristi se najčešće kao viseća biljka, idealna za balkone, terase i visoke žardinjere – njene tanke, razgranate stabljike obasute su hiljadama sitnih cvjetova koji liče na trubice i lebde u prostoru poput rojeva leptirića. Cvjeta neprekidno, u nijansama koralno crvene, kremasto bijele ili zućkaste boje, što je čini izuzetno dekorativnom od proljeća do kasne jeseni.

Koralja – foto S. Kosić

Raste u dužinu, granajući se preko jednog, pa čak i dva metra. Ako se pusti da slobodno pada iz viseće saksije, stvoriće prelijepu kaskadu boja i pokreta. U proljeće se razvijaju duge, mesnate grane.

Neobična je i po tome što djeluje kao da nema listove – oni su svedeni na tanke, igličaste oblike, što joj omogućava da podnese najžešće sunčeve zrake bez znakova umora. Ljetnje vrućine ne smetaju joj, naprotiv, tada pokazuje svu svoju raskoš.

Kao  i sve biljke koje dolaze iz toplijih krajeva, ruselija ne podnosi mraz. Zimi je treba čuvati na svijetlom mjestu, pri temperaturi ne nižoj od 10 °C. U tim mjesecima odmara, pije tek malo vode, ali nas ponekad zna iznenaditi ponekim cvjetićem koji se pojavi i u sjenci zime, podsjetnik da sunce nikada nije daleko.

Koralja – foto S. Kosić

U zemljama engleskog govornog područja poznata je pod imenima fountainbush, firecracker plant, coral plant, coral fountain, coralblow i fountain plant. U Francuskoj je zovu plante corail (koraljna biljka), u Španiji lágrimas de Cupido i lágrimas de amor (Kupidove suze, suze ljubavi), vatreni slap.

Ruselija ne traži mnogo, a daje obilje – cvijet po cvijet, kao da prosipa ljetnji plamen po svakom izdanku života. U slapovima te bilje  krije se sunce koje ne zalazi – tiha radost koja iz dana u dan obasjava vrt.

Suze ljubavi

Jedna meksička legenda govori o devojci po imenu Ruselija koja je plakala nad izgubljenom ljubavlju ratnika otišlog u daleke krajeve. Kažu da su njene suze padale danima, ali nisu bile obične – bile su to suze vatre, crvene i svjetlucave. Tlo ih je upilo, a iz njih su nikle biljke koje i danas cvjetaju poput njenog bola, ali i njene ljubavi. Tako je koralna kiša postala simbol vječne čežnje i nježne istrajnosti.

/Slavica Kosić/

“Karmen” premijerno u Tivtu – svečano otvaranje Tivat Music Festivala u znaku opere

0
“Karmen” premijerno u Tivtu – svečano otvaranje Tivat Music Festivala u znaku opere
Tivat Music Festival

Ljubitelje opere 18. juna u Velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat očekuje otvaranje drugog izdanja Tivat Music Festivala uz jednu od najpopularnijih i najizvođenijih opera – Karmen Žorža Bizea.

Predstavu Karmen – jedna tragedija (opera u jednom činu), režirao je Milan Nešković, prema dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka, u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke. Čuveno Bizeovo djelo biće tom prilikom prvi put izvedeno u Tivtu. Dirigent je Stefan Zekić, a u glavnim ulogama nastupaju pjevači i glumci iz Beograda i Banja Luke: Sofija Petrović (Karmen), Marko Živković, Milica Damjanac, Vuk Zekić, Goran Јokić, Vladimir Đorđević, Rok Radiša i Anđela Rakočević, uz pratnju Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske.

“U dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka, skrojenoj osamdesetih godina prošlog veka, dramska radnja postaje gušća, intenzivnija i konkretnija. Bez naglašavanja živopisne sredine u kojoj se originalna radnja zbiva, „pročišćena“ Karmen se oslanja na konkretne odnose između likova i jasnije mapira problem stradanja jedne žene romskog porekla. Karmen, prva operska romska heroina, ne priča samo priču o velikoj ljubavi i tragediji, već, pre svega, govori o slobodi, o slobodi bivstvovanja, delovanja i naposletku, o slobodi prava na izbor i slobodnu ljubav”, riječi su dirigenta Stefana Zekića.

“Opera u sebi objedinjuje dve stvari zbog kojih sam postao reditelj. To su muzika i pozorište. Španija objedinjuje tri stvari zbog kojih se osećam živim. To su vino, sunce i strast. Sevilja je možda i najlepši grad u kome sam bio, jer objedinjuje sve moje strasti u jednoj. Stoga nije čudno kako se neke više sile urote i prorokuju da moja prva operska režija bude baš – „Karmen“. Ovo je priča o ljubavi. Zahteva slobodu, koja nam je često nedostupna. Da li je zato podnaslov ove opere „jedna tragedija“? Postoji li ljubav bez slobode?”, pita se reditelj Milan Nešković.

Tivat Music Festival

Ulaznice za ovaj jedinstveni događaj biće uskoro u prodaji. Za najnovije informacije i ažuriranja, pratite nas na društvenim mrežama Tivat Music Festivala.

Drugi Tivat Music Festival biće održan od 18. juna do 20 avgusta na više lokacija u Tivtu. Pored pokrovitelja – Centra za kulturu Tivat, TMF podržavaju i zlatni sponzor Coca-Cola HBC Crna Gora, sponzori Luštica Bay, Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty i drugi značajni sponzori, sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Više informacija o programu i izvođačima dostupno je na sajtu www.tivatmusicfestival.com, kao i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na profilu @tivatmusicfestival i uz oznaku #tivatmusicfestival.

Trajekt ‘Ugljan’ i jedrilica u sudaru kod Zadra: Jedriličar spašen iz mora

0
Trajekt ‘Ugljan’ i jedrilica u sudaru kod Zadra: Jedriličar spašen iz mora
Foto Index

Brzom reakcijom posade trajekta ‘Ugljan’, jedriličar je spašen iz mora nakon sudara



Prema dostupnim informacijama, trajekt je isplovio iz Preka u 12:15 sati, a do sudara je došlo oko 12:34 sati. Na jedrilici se nalazio jedan član posade, slovenski državljanin, koji je nakon udara pao u more. Brzom reakcijom posade trajekta, pomoćna brodica je odmah upućena te je unesrećeni prevezen natrag na trajekt. ​

Jedrilica, ostavljena bez kontrole, nastavila je kružiti morem, predstavljajući potencijalnu prijetnju sigurnosti plovidbe. U akciju osiguravanja plovila uključila se i brodica zadarske Lučke kapetanije.

Trajekt “Ugljan” nije pretrpio veća oštećenja i nastavio je plovidbu nakon nesreće. U nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a sve okolnosti pomorske nesreće se još istražuju.