Svetim misama u nedjelju 27. aprila u u čast bl. Ozane Kotorke obilježen je blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (poznate i kao bl. Ozane) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.
Jutarnju misu služio je kotorski biskup mons. Mladen Vukšić dok je centralnu, popodnevnu misu predvodio don Dražen Kraljić, koji je u svojoj propovjedi podsjetio na život bl. Ozane.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
SAD i Ukrajina potpisali dugo očekivani sporazum Foto: U.S. DEPARTMENT OF THE TREASURY / Reuters
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su u srijedu u Washingtonu sveobuhvatni gospodarski sporazum kojim se osniva investicijski fond za obnovu ratom razorene zemlje i daje Amerikancima pristup ukrajinskim prirodnim resursima, javljaju svjetske novinske agencije.
Američko ministarstvo financija priopćilo je da će gospodarsko partnerstvo omogućiti tim dvjema zemljama “suradnju i zajedničko ulaganje koji bi osigurali da naša zajednička imovina, talenti i sposobnosti mogu ubrzati gospodarski oporavak Ukrajine”.
Ministar financija Scott Bessent rekao je da je SAD predan pomaganju u olakšavanju završetka ruske invazije na Ukrajinu, prenosi dpa.
– Ovaj sporazum jasno signalizira Rusiji da je Trumpova administracija predana mirovnom procesu usmjerenom na slobodnu, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu, dugoročno, rekao je.
– Predsjednik Trump zamislio je ovo partnerstvo između američkog i ukrajinskog naroda kako bi pokazao predanost obiju strana trajnom miru i prosperitetu u Ukrajini, rekao je Bessent.
I da budemo jasni, nijednoj državi ili osobi koja je financirala ili opskrbljivala ruski ratni stroj neće biti dopušteno imati koristi od obnove Ukrajine.
– Nijedna strana neće imati dominantan glas – odraz ravnopravnog partnerstva između naših dviju nacija, nastavila je.
Rekla je da će fond privući globalna ulaganja u Ukrajinu.
– Važno je da sporazum šalje signal globalnim partnerima da dugoročna suradnja s Ukrajinom, u narednim desetljećima, nije samo moguća već i pouzdana, dodala je.
Ukrajinski parlament će još morati ratificirati sporazum prije nego što stupi na snagu.
Za Kijev je sporazum ključan za pristup američkoj vojnoj pomoći. Ukrajina je prihvatila zahtjev jer je to svojevrsno dugoročno sigurnosno jamstvo za SAD, što je u srijedu potvrdio i Trump na otvorenoj sjednici svoje vlade. Američka prisutnost će spriječiti ulazak mnogih loših aktera, svakako u područja gdje ćemo kopati, rekao je Trump, koji je do sada odbijao dati Ukrajini bilo kakva sigurnosna jamstva.
U izjavi američkog ministarstva financija spominje se i ruska invazija na Ukrajinu, što se razlikuje od uobičajene formulacije sukoba Trumpove administracije, za koju je, uz prethodnu administraciju Joea Bidena, odgovoran i Kijev.
Ovaj sporazum “priznaje značajnu financijsku i materijalnu pomoć koju je američki narod pružio obrani Ukrajine od ruske invazije velikih razmjera”, navodi ministarstvo.
Vjeruje se da Ukrajina ima oko pet posto svjetskih rezervi rijetkih zemnih metala i minerala poput grafita, titana i litija, ali mnoga područja trenutno su pod kontrolom ruske vojske. Za Ukrajinu se također kaže da ima oko 20 posto svjetskih rezervi grafita, koji je potreban za baterije, a ima i velike rezerve mangana, titana i litija.
Ukrajina zadržava vlasništvo nad resursima
Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je na nacionalnoj televiziji da je sporazum dobar, ravnopravan i koristan. Šmihal je u objavi na Telegramu izjavio da će dvije zemlje osnovati fond za ulaganja u obnovljive izvore energije, u kojem će svaka strana imati 50 posto glasačkih prava, javlja francuska novinska agencija AFP. Namijenjen je poticanju gospodarskog oporavka Ukrajine nakon rata s Rusijom.
Ukrajina zadržava punu kontrolu nad svojim mineralima, infrastrukturom i prirodnim resursima, rekao je premijer, dodajući da SAD neće zahtijevati otplatu nikakvog duga za milijarde dolara vrijednu pomoć u oružju i opremi. Dobit fonda bit će reinvestirana isključivo u Ukrajini, najavio je.
Ukrajinska ministrica gospodarstva Julija Sviridenko, koja je potpisala sporazum u Washingtonu, objavila je na Facebooku da će fond financirati projekte u područjima minerala te nafte i plina, kao i srodnu infrastrukturu ili preradu.
Ukrajinske vlasti određuju što i gdje će se vaditi, napisala je na X-u.
Fondom bi zajednički upravljale obje zemlje, napisala je.
Izmjenama Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju predviđene su novčane kazne za nelegalnu gradnju u maslinjacima i presađivanje maslina bez dozvole Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Vlada Crne Gore predložila je novčane kazne od 12 do 20 hiljada eura za izgradnju objekata u maslinjacima i presađivanje starih stabala bez dozvole Ministarstva poljoprivrede i lokalne uprave. To je, između ostalog, predviđeno predlogom izmjena Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju koji je Vlada dostavila Skupštini Crne Gore.
Predlogom zakona zabranjena je sječa stabala masline, sadnica i njihovo oštećivanje osim u slučaju sanitarne sječe, za koju je potrebno obezbijediti saglasnost Ministarstva poljoprivrede. To ministarstvo biće zaduženo i za kontrolu eventualne nelegalne gradnje u maslinjacima.
„U maslinjacima je zabranjeno presađivanje starih stabala na drugu lokaciju bez odobrenja organa lokalne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, koje se izdaje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za presađivanje. Zabranjena je i izgradnja stambenih objekata, osim u slučaju rekonstrukcije i nadogradnje postojećih i objekata koji su neophodni u procesu proizvodnje maslina“, navodi se u predlogu zakona.
Navodi se i da maslinada Valdanos u Ulcinju, Stara maslina i lokalitet Džidžarin u Baru i Velja maslina u Budvi uživaju posebnu zaštitu u skladu sa programom koji donosi Ministarstvo poljoprivrede.
Iako je aktuelnim Zakonom o maslinarstvu zabranjena sječa stabala maslina i gradnja stambenih objekata u maslinjacima bez dozvole, prethodnih godina zabilježeni su slučajevi da lokalne samouprave dozvoljavaju gradnju.
Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja koji je usvojen 2017. dozvoljena gradnja na parcelama na kojima se nalaze maslinjaci, a koji nijesu dio maslinade Valdanos. Od tada su u maslinjacima oko uvale Valdanos izgrađene brojne kuće koje se uglavnom koriste kao turistički smještaj.
Maslinada Valdanos, koju je od 1978. godine koristila Jugoslovenska narodna armija (JNA) kao vojno odmaralište, vraćena je u junu 2021. godine bivšim vlasnicima odlukom Skupštine Crne Gore.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Crnoj Gori je 489.000 maslina, a većina maslinjaka je prosječne starosti preko 300 godina. U Crnoj Gori ne postoje velike površine pod maslinama u privatnom vlasništvu, dok je najveća maslinada u Valdanosu gdje ima 80.000 stabala.
U ministarstvu tvrde i da prerađivačka industrija u Crnoj Gori nije u dovoljnoj mjeri modernizovana, kao i da se maslinovo ulje proizvodi u 15 uljara koje se nalaze u primorskim opštinama. U izvještaju o napretku Crne Gore za 2024. godinu, Evropska komisija je pozvala Vladu da predloži izmjene Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju kojim će se uspostaviti bolja kontrola maslinarstva u državi.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 33 saobraćajne nezgode, u kojima su teže povrijeđene dvije, a lakše osam osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 16 saobraćajnih nezgoda, u Bijelom Polju pet, a u Nikšiću tri.
Po dvije saobraćajne nezgode zabilježene su u Baru, Herceg Novom, Tivtu i Budvi, a jedna u Kotoru.
Izdata su 493 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 56 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.
Sa toplim i sunčanim danima u bokeljskim vrtovima počela je da cvjeta ruselija (Russelia equisetiformis), u punom sjaju. Sa prvim toplim zracima pojavljuje se na terasama, u dvorištima i zidnim žardinjerama duž obale, gde sve više postaje simbol buđenja i svjetlosti. Njeni koralno crveni cvjetići izbijaju poput plamičaka iz zelenih slapova nježnih izdanaka, unoseći pokret i boju u proljećni pejzaž. Kada se njeni nježni cvjetovi raspu poput plamtećih vatrenih kapljica, deluje kao da je neko prosuo crvenu svjetlost preko zelenih niti koje se njišu na vjetru.
Ruselija (Russelia equisetiformis) je atraktivna, višegodišnja biljka porijeklom iz Meksika, poznata po svojoj izuzetnoj otpornosti na visoke temperature i obilnom, dugotrajnom cvjetanju. Ime roda Russelia dato je u čast škotskom prirodoslovcu Alexanderu Russellu (1715–1768), dok naziv vrste equisetiformis upućuje na sličnost njenih igličastih listova sa listovima preslice (Equisetum).
Ruselija poznata i kao “koralna kiša” ili “vatreni slap”, u Evropu je prvi put unesena 1833. godine, kada je stigla u Njemačku, a potom i u Englesku . Pretpostavlja se da je u naše krajeve stigla tokom druge polovine 20. vijeka.
U našim krajevima, koristi se najčešće kao viseća biljka, idealna za balkone, terase i visoke žardinjere – njene tanke, razgranate stabljike obasute su hiljadama sitnih cvjetova koji liče na trubice i lebde u prostoru poput rojeva leptirića. Cvjeta neprekidno, u nijansama koralno crvene, kremasto bijele ili zućkaste boje, što je čini izuzetno dekorativnom od proljeća do kasne jeseni.
Koralja – foto S. Kosić
Raste u dužinu, granajući se preko jednog, pa čak i dva metra. Ako se pusti da slobodno pada iz viseće saksije, stvoriće prelijepu kaskadu boja i pokreta. U proljeće se razvijaju duge, mesnate grane.
Neobična je i po tome što djeluje kao da nema listove – oni su svedeni na tanke, igličaste oblike, što joj omogućava da podnese najžešće sunčeve zrake bez znakova umora. Ljetnje vrućine ne smetaju joj, naprotiv, tada pokazuje svu svoju raskoš.
Kao i sve biljke koje dolaze iz toplijih krajeva, ruselija ne podnosi mraz. Zimi je treba čuvati na svijetlom mjestu, pri temperaturi ne nižoj od 10 °C. U tim mjesecima odmara, pije tek malo vode, ali nas ponekad zna iznenaditi ponekim cvjetićem koji se pojavi i u sjenci zime, podsjetnik da sunce nikada nije daleko.
Koralja – foto S. Kosić
U zemljama engleskog govornog područja poznata je pod imenima fountainbush, firecracker plant, coral plant, coral fountain, coralblow i fountain plant. U Francuskoj je zovu plante corail (koraljna biljka), u Španiji lágrimas de Cupido i lágrimas de amor (Kupidove suze, suze ljubavi), vatreni slap.
Ruselija ne traži mnogo, a daje obilje – cvijet po cvijet, kao da prosipa ljetnji plamen po svakom izdanku života. U slapovima te bilje krije se sunce koje ne zalazi – tiha radost koja iz dana u dan obasjava vrt.
Suze ljubavi
Jedna meksička legenda govori o devojci po imenu Ruselija koja je plakala nad izgubljenom ljubavlju ratnika otišlog u daleke krajeve. Kažu da su njene suze padale danima, ali nisu bile obične – bile su to suze vatre, crvene i svjetlucave. Tlo ih je upilo, a iz njih su nikle biljke koje i danas cvjetaju poput njenog bola, ali i njene ljubavi. Tako je koralna kiša postala simbol vječne čežnje i nježne istrajnosti.
Ljubitelje opere 18. juna u Velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat očekuje otvaranje drugog izdanja Tivat Music Festivala uz jednu od najpopularnijih i najizvođenijih opera – Karmen Žorža Bizea.
Predstavu Karmen – jedna tragedija (opera u jednom činu), režirao je Milan Nešković, prema dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka, u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke. Čuveno Bizeovo djelo biće tom prilikom prvi put izvedeno u Tivtu. Dirigent je Stefan Zekić, a u glavnim ulogama nastupaju pjevači i glumci iz Beograda i Banja Luke: Sofija Petrović (Karmen), Marko Živković, Milica Damjanac, Vuk Zekić, Goran Јokić, Vladimir Đorđević, Rok Radiša i Anđela Rakočević, uz pratnju Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske.
“U dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka, skrojenoj osamdesetih godina prošlog veka, dramska radnja postaje gušća, intenzivnija i konkretnija. Bez naglašavanja živopisne sredine u kojoj se originalna radnja zbiva, „pročišćena“ Karmen se oslanja na konkretne odnose između likova i jasnije mapira problem stradanja jedne žene romskog porekla. Karmen, prva operska romska heroina, ne priča samo priču o velikoj ljubavi i tragediji, već, pre svega, govori o slobodi, o slobodi bivstvovanja, delovanja i naposletku, o slobodi prava na izbor i slobodnu ljubav”, riječi su dirigenta Stefana Zekića.
“Opera u sebi objedinjuje dve stvari zbog kojih sam postao reditelj. To su muzika i pozorište. Španija objedinjuje tri stvari zbog kojih se osećam živim. To su vino, sunce i strast. Sevilja je možda i najlepši grad u kome sam bio, jer objedinjuje sve moje strasti u jednoj. Stoga nije čudno kako se neke više sile urote i prorokuju da moja prva operska režija bude baš – „Karmen“. Ovo je priča o ljubavi. Zahteva slobodu, koja nam je često nedostupna. Da li je zato podnaslov ove opere „jedna tragedija“? Postoji li ljubav bez slobode?”, pita se reditelj Milan Nešković.
Tivat Music Festival
Ulaznice za ovaj jedinstveni događaj biće uskoro u prodaji. Za najnovije informacije i ažuriranja, pratite nas na društvenim mrežama Tivat Music Festivala.
Drugi Tivat Music Festival biće održan od 18. juna do 20 avgusta na više lokacija u Tivtu. Pored pokrovitelja – Centra za kulturu Tivat, TMF podržavaju i zlatni sponzor Coca-Cola HBC Crna Gora, sponzori Luštica Bay, Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty i drugi značajni sponzori, sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Više informacija o programu i izvođačima dostupno je na sajtu www.tivatmusicfestival.com, kao i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na profilu @tivatmusicfestival i uz oznaku #tivatmusicfestival.
Brzom reakcijom posade trajekta ‘Ugljan’, jedriličar je spašen iz mora nakon sudara
Prema dostupnim informacijama, trajekt je isplovio iz Preka u 12:15 sati, a do sudara je došlo oko 12:34 sati. Na jedrilici se nalazio jedan član posade, slovenski državljanin, koji je nakon udara pao u more. Brzom reakcijom posade trajekta, pomoćna brodica je odmah upućena te je unesrećeni prevezen natrag na trajekt.
Jedrilica, ostavljena bez kontrole, nastavila je kružiti morem, predstavljajući potencijalnu prijetnju sigurnosti plovidbe. U akciju osiguravanja plovila uključila se i brodica zadarske Lučke kapetanije.
Trajekt “Ugljan” nije pretrpio veća oštećenja i nastavio je plovidbu nakon nesreće. U nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a sve okolnosti pomorske nesreće se još istražuju.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske (URTH) u utorak je predstavila prvi nacionalni portal ruralnog turizma “idemonaselo.hr” na kojemu se nalazi 1.600 pružatelja usluga posebnih oblika turizma i oko 200 atrakcija u ruralnim područjima zemlje.
Cilj portala, koji je i adresar ruralnog turizma, je jače promovirati ruralni turizam odnosno njegove razne oblike, od seoskog, planinskog i avanturističkog, do lovnog, ribolovnog, konjičkog i drugih u ruralnim krajevima, rekla je predsjednica udruge Aleksandra Kuratko Pani.
Portal za bolju vidljivost, potražnju, komunikaciju i prihode
“Uočili smo da je ponuda i vidljivost ponude ruralnih vrsta turizma na portalima turističkih zajednica i drugima slaba, te smo odlučili izraditi portal na kojemu će ponuda biti vidljivija, a komunikacija s turistima i partnerima-ustanovama, turističkim zajednicama i agencijama i drugima – bolja”, rekla je Kuratko Pani na predstavljanju portala.
Vjeruje da će osim promocije portal pridonijeti rastu potražnje i prihoda od ruralnog turizma, koji je za sada malen, iako zapravo i nema točnih podataka.
Na portalu su i mnoge informacije o ruralnim destinacijama. Među pružateljima usluga su OPG-ovi, kušaonice, restorani, lječilišta, muzeji, kurije, manifestacije, biciklističke staze i mnogo drugoga.
Podaci o ponudi i pružateljima usluga prikupljeni su u suradnji s profesorima i studentima Veleučilišta u Križevcima, kroz istraživanja, terenski rad i pretraživanje društvenih mreža.
S tim veleučilištem kao i zagrebačkim Ekonomskim fakultetom, udruga URTH u utorak je potpisala ugovore o suradnji s ciljem daljnjeg razvoja i unapređivanja portala i ponude ruralnog turizma.
Do 1. jula ove godine pružateljima usluga će prisutnost na portalu biti besplatna, a nakon toga će biti uvedeni korisnički paketi. Novac od tih paketa, donacija i drugih izvora upotrijebit će se za održavanje i razvoj portala i unapređenje rada udruge
Ukupnu vrijednost izrade i održavanja portala, istraživanja i drugog, URTH procjenjuje na oko 100 tisuća eura u dvije godine, od čega je nešto više od 40 tisuća eura od ministarstava turizma te poljoprivrede i Hrvatske turističke zajednice.
Ruralni turizam jako važan za smanjenje sezonalnosti i revitalizaciju
Na panelu nakon predstavljanja portala, Robert Pende iz Ministarstva turizma i sporta naglasio je velik potencijal ruralnog turizma i posebnih oblika u ruralnim područjima jer su manje izgrađena od obalnih, a usluge se nude cijele godine u cijeloj zemlji, čime se smanjuje sezonalnost hrvatskog turizma i pridonosi održivosti.
“Važnu ulogu u tome imat će investicije koje će ministarstvo podržavati, a to je i prilika za revitalizaciju sela i drugih ruralnih prostora, pa i bolji život, ostanak ili povratak mladih i drugih ljudi u te krajeve”, smatra Pende.
Uz portal i panel predstavljanje u Novinarskom domu u Zagrebu pratila je i promocija autohtonih jela pružatelja usluga iz Moslavine, Međimurja i Prigorja.
Istaknuli su i da su im turisti većinom domaći, ali da sve više dolaze i stranci iz Europe i šire, koji traže uživanje u prirodi, mir, čist zrak i zdravu hranu.
Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca ostvarili su pobjede u osmom kolu šampionata Crne Gore.
Jadran je danas u Podgorici bio ubjedljiv protiv Budućnosti 26:10 (6:3, 6:1, 7:2 i 7:4).
Hercegnovski tim do pobjede vodio je Jovan Vujović sa pet golova, Matija Sladović je postigao četiri, Dmitri Holod, Danilo Stupar, Uroš Vučurović i Tadija Matijašević po tri, Vuk Milojević dva, a po jedan Danilo Radović, Vasilije Radović i Strahinja Gojković.
U timu Budućnosti, po tri gola upisali su David Stevović, Damjan Vujičić i Marko Bošković, a jedan Neđo Baštrica.
U kotorskom derbiju, Primorac je slavio kao gost protiv Katara 21:11 (4:3, 6:3, 6:2 i 5:3).
Blistao je Dušan Matković sa sedam golova, Srđan Janović, Đorđije Stanojević i Nika Šušiašvili upisali su po tri, Savo Ćetković, Dragan Drašković, Nikola Brkić, Petar Ćetković i Balša Vučković po jedan.
Marko Milić je sa pet golova bio najefikasniji u ekipi Katara, Ivan Marković postigao je dva, a po jedan Dragan Marković, Dušan Milaš, Stefan Vavić i Nebojša Petrović.
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.
Program počinje 1. maja u 8 sati ispred crkve Svetog Nikole u Perastu, a nakon podizanja stabla mještani i gosti obilazi grad, ove godine uz klapu “Castel Nuovo“ iz Herceg Novog i tradicionalno posluženje, uz koromane i bijelu kafu u restoranu “Đardin”.
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih više od dvadeset godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju.
Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.
Mađ foto Ariv Boka News
Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/
“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.
Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.
Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.
Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svičašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.
Na dan 14. maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”
