JD Vance, Marco Rubio Foto: Kevin Lamarque / Reuters
Potpredsjednik SAD-a JD Vance rekao je u četvrtak za Fox News da rat u Ukrajini neće završiti “uskoro”, dok je američki šef diplomacije Marco Rubio ocijenio da su Rusija i Ukrajina sada “bliže, ali još uvijek daleko” od dogovora o miru.
Sada kada svaka strana zna uvjete mira druge strane, na Rusima i Ukrajincima je da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni, brutalni sukob”, rekao je Vance u intervjuu za emisiju Fox Newsa “Special Report with Bret Baier”.
– To ne vodi nikamo, Bret. Ovo neće završiti u skorije vrijeme, dodao je Vance.
Državni tajnik SAD-a Marco Rubio je u četvrtak za istu televiziju rekao kako bi “uskoro trebalo doći do pravog iskoraka u vezi s ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Trump morati odlučiti koliko će još vremena posvetiti tom pitanju”.
– Mislim da znamo gdje je Ukrajina i znamo gdje je Rusija upravo sada… Bliže su, ali su još uvijek daleko, ocijenio je Rubio u razgovoru za program Hannity na Fox Newsu.
Turistička zajednica Grada Mostara i predstavnici gradske vlasti predstavili su javnosti novu turističku uslugu kojom će se, kako se nadaju, povećati posjećenost znamenitostima i kulturnim atrakcijama grada na Neretvi. Riječ je o Mostar Pass kartici koja nudi brojne pogodnosti i popuste od preko 70% u odnosu na cijene pojedinačnih ulaznica za najpoznatije i najposjećenije lokalitete u Mostaru.
Skok sa Starog mosta od sada je i dio Mostar Pass kartice. Njeni korisnici moći će uživati u skoku i to dva puta dnevno, uz ekskluzivan pogled s bine postavljene ispod mosta.
– Ispod Starog mosta na platou se pravi jedna platforma gdje će samo ti posjetitelji moći da uđu i vide skok besplatno naravno. Za početak skakači će dva puta dnevno da skaču, u tačno vrijeme, turisti će preko aplikacije znati u koliko sati je taj skok – pojašnjava Lorens Listo iz Kluba skakača u vodu “Mostari”.
Osim skoka, za 50 KM, koliko košta cijena osnovnog paketa, turisti će dobiti ulaznice za Zvonik mira, Koski Mehmed-pašinu džamiju, moći će obići i Sabornu crkvu, Muzej Hercegovine, te imati besplatan pristup internetu.
– Sigurno svaki turista neće moći sve pregledati, ali s tom karticom je slobodan da pogleda nešto što njemu odgovara, a ako ima svog turističkog vodiča, to će biti kompletna ponuda – dodaje Almira Grčić iz Turističke agencije ‘Almira’.
Brojne su njene prednosti, tvrde iz Turističke zajednice, prije svega omogućava brži, lakši i pristupačniji način uživanja u ljepotama Mostara. Cilj je, kažu, produžiti boravak turista i obogatiti njihovo iskustvo, po uzoru na vodeće evropske destinacije.
-Ovo je veliki korak prema konkurentnosti. Osim ovih pet sudionika koji su trenutno u pass kartici i koja ima cijenu koja je povoljna, ali je konkurentna u smislu da svi oni koji nisu trenutačno sudionici u ovoj kartici, zasigurno htjeti biti dio nje-ističe Elvira Ćemalović, direktorica Turističke zajednice Mostara.
– Uz predan rad puno ljudi, došlo se danas do jedne kartice koja ovako izgleda, a ja osobno svjedočim koliko se u zadnje dvije, tri godine na ovome predano radilo – dodaje Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.
Mostar Pass vrijedi 72 sata, odnosno tri dana, a donosi veliku uštedu, od čak preko 70 posto u odnosu na pojedinačne ulaznice. Na ovaj način, smatra ministrica Pozder, grad je dobio mnogo više od turističkog proizvoda.
-Osim što Mostar s ovim dobiva proizvod, dobivate zapravo i alat za praćenje svega onoga što se u gradu događa. Vrlo često nam nedostaju statistički podaci i alati za praćenje uspješnosti sezone. Ovo je jedan alat kojim možemo pratiti razvoj, ali ga i usmjeravati- naglašava Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH.
Vjeruju da će kartica postati nezaobilazan alat za sve turiste koji žele bolje upoznati Mostar i njegovu kulturnu baštinu.
U planu Turističke zajednice je kreiranje proširenog paketa koji će obuhvatiti dodatne sadržaje. U saradnji s hotelima, restoranima i drugim partnerima, turisti će moći uživati u popustima i posebnim ponudama na smještaj, gastronomiju i druge usluge.
I pored „pametne semaforizacije“, Kotor i ove godine ljetnju turističku sezonu dočekuje sa velikim gužvama, zastojima, kolonama glavnom gradskom saobraćajnicom i u tunelu Vrmac. Građani negoduju zbog ovakvog stanja, a sve češće se mogu čuti apeli „da se pametni semafori ugase jer oni zapravo prave kolaps u saobraćaju“.
Stoga je Opština započela proces prilagođavanja druge.
Sekretar Sekretarijata za investicije Ognjen Vukasović kazao je za Pobjedu da se radi na nečemu što podrazumijeva prilagođavanje druge faze semaforizacije jer nije dala potrebne rezultate.
– Kao neko ko je, kao i svi sugrađani, svakodnevno učesnik u saobraćaju, mogu reći da druga faza semaforizacije nije dala rezultate kao prva. Proces prilagođavanja ne podrazumijeva postavljanje novih semafora već da bi se, uz postojeće, omogućila bolja protočnost saobraćaja. Znači, nema postavljanja nove semaforske infrastrukture. Naglašavam, semafori nijesu plaćeni, da se na pomisli da smo, kolokvijalno rečeno, bacili pare za nešto što nije dalo rezultat. Ako ne bude postignut rezultat prije ove sezone semafori će biti ugašeni, uklonjeni – kazao je Vukasović.
Naglašava da nije riječ o hardveru, odnosno semaforima, koji mogu da se isključe, uklone i vrate izvođaču već je pitanje rezultata.
– Prva faza je, prema mom mišljenu, bila fantastična, ali treba reći i da druga nije ni oduzela na protočnosti saobraćaja. Ono što je činjenica, a brojke su to i pokazale, jeste da svake godine imamo od pet do 10 procenata veći broj vozila koja se kreću ovdje. Ovo pitanje je ekstremno kompleksno da bi se moglo riješiti lako – poručio je Vukasović.
Dvije faze
Prva faza pametnog upravljanja saobraćajem u centralnoj gradskoj zoni puštena je u rad u julu 2023. godine. Iz Opštine je tada saopšteno da se očekuje povećanje protočnosti saobraćaja na dionici regulisanoj semaforima za 20 do 30 procenata.
Parking – semafori – Kotor foto boka news
Uporedo sa primjenom ,,smart“ semafora i upravljačkih programa koji se oslanjaju na AI tehnologiju, na svim prilazima centralnoj gradskoj zoni uvedena je signalizacija koja pokazuje broj slobodnih parking mjesta na gradskim parkiralištima. Zahvaljujući tome, vozačima je trebalo biti omogućeno da mogu da planiraju kretanje, izbjegnu traženje slobodnog parking mjesta i štede vrijeme. Istovremeno, cilj su bile i manje gužve na prilazima za parkirališta i manje zagušenje na glavnoj saobraćajnici kroz Kotor. Međutim, u praksi nije bilo tako.
U avgustu 2024. godine počela je druga faza projekta, a nakon perioda testiranja i prikupljanja podataka o frekventnosti kretanja vozila i pješaka. To je, kako je bilo najavljeno, trebalo da dodatno unaprijedi kvalitet saobraćaja i ubrza kretanje kroz uže gradsko jezgro.
Tenderski postupci za zakup plaža na Crnogorskom primorju privode se kraju, a do sada je završeno 95% pristiglih prijava, saopštio je Milan Kovačević iz PR službe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
On je istakao da nijedna plaža ove godine nije data u zakup po početnoj cijeni i da se na godišnjem nivou očekuje priliv od blizu 35 miliona eura. Odnos starih i novih zakupaca je 60 prema 40 u korist dosadašnjih.
Kovačević je precizirao da su u Budvanskoj rivijeri tenderom ponuđene 122 plaže, a da je do juče potpisano 90% ugovora.
“Mi smo negdje otprilike na procentu od 95% realizacije obrađenih ponuda, odnosno naše komisije su vrednovale, rangirale i donijele odluke po kojima će se dalje postupati i biti potpisani ugovori. Kada je u pitanju onaj procenat od nekih možda 5% još donesenih odluka, odnosno neizdatih plaža, za njih su javni pozivi već raspisani”, objasnio je Kovačević.
On je potvrdio da su sa značajnim brojem zakupaca već sklopljeni ugovori o korišćenju, a da su svi uslovi i odluke javno dostupni na veb stranici Javnog preduzeća.
“Mi sve odluke, ugovore postavljamo na web stranicu našeg preduzeća, tako da i svi ugovori koji su do sada potpisani mogu se naći na toj stranici. Dovoljno je samo izabrati opštinu koja vas interesuje i broj oznake kupališta i možete naći kompletnu dokumentaciju”, kazao je Kovačević.
Govoreći o kriterijumima za dodjelu zakupa, Kovačević je objasnio da je najviša finansijska ponuda nosila 75 bodova, dok je 25 bodova bilo predviđeno za prethodne reference, odnosno dosadašnje vlasnike.
“Kada su u pitanju kriterijumi prema kojima su ponude donošene, vrednovanja su vršena tako što su 75 bodova dobijali ponuđači koji su imali najvišu finansijsku ponudu, a 25 bodova je bilo opredeljeno za ponuđače koji su bili u dosadašnjih zakupaca tih plaža”, precizirao je on.
Ovakvi kriterijumi su doveli do toga da je 60% zakupaca ostalo isto, što ukazuje na značaj referenci, ali je i značajan procenat novih zakupaca (40%) dao dobre finansijske ponude. Kovačević je naglasio da se tenderskim postupkom željela postići maksimalizacija prihoda za državu, a sa krajnjim ciljem da se ti prihodi vrate lokalnim samoupravama primorskih opština.
“Po osnovu korišćenja kupališta u morskom dobru mi ćemo ove godine imati priliv od preko 30, možda i nekih 35 miliona eura na godišnjem nivou. Mogu vam reći da je broj procentualno na neki odnos 60-40 u korist starih zakupaca što znači da su reference, odnosno bodovi koji su se dobijali po osnovu referenci, bili značajni i da su određenu prednost imali u ovom tenderskom postupku. Međutim, dobar i značajan procenat je i novih zakupaca što znači da su oni dali dobre finansijske ponude i da će priliv u državnom budžetu javnog preduzeća biti značajan. Išlo se znači na to da se najveće ponude u stvari prihvate”, zaključio je Kovačević, podsjećajući da je tenderski postupak pokrenut i na preporuku Državne revizorske institucije radi izmjene cjenovnika i maksimalizacije prihoda.
Kakao rolada s jagodama i kremom od mascarponea – vanilla-staubzucker.blogspot.com
Ovo je najbolja kombinacija ikad: čokolada i jagode! Barem je tako u ovom trenutku, dok uživamo jedući ovaj kolač! Mekan je, kremast i pun okusa jagode i savršen je za ove dane kada je proljećno vrijeme jagoda…
Za biskvit:
3 jaja
prstohvat soli
1,5 šalice šećera
1 šalica maslinovog ulja
0,5 šalice mlijeka
2 šalice mekog brašna
0,5 šalice kakaa u prahu
1 žličica praška za pecivo
Zagrijati pećnicu na 180°C. Prekriti dno pleha za masnim papirom za pečenje.
Tući bjelanjke s prstohvatom soli i kada se dobije čvrsti snijeg dodati mu šećer i nastaviti mutiti mikserom. Dodati jedan po jedan žumanjak, potom dodati ulje, mlijeko, brašno, prašak za pecivo i kakao u prahu uz neprestano miksanje.
Izliti smjesu na masni papir za pečenje, raširiti smjesu po cijeloj površini pleha i peći dvadesetak minuta.
Zarolati biskvit dok je još vruć, zamotati ga u kuhinjsku krpu i ostaviti da se ohladi.
Kakao rolada s jagodama i kremom od mascarponea – vanilla-staubzucker.blogspot.com
Za fil:
250 gr. mascarponea
100 gr. jagoda narezanih ha komadiće
3 žlice šećera (može i više, po želji)
4-5 žlica pirea od jagoda
Izmješati mascarpone, šećer i pire of jagoda i na kraju u kremu dodati jagode narezane na komadić.
Kakao rolada s jagodama i kremom od mascarponea – vanilla-staubzucker.blogspot.com
Za pire od jagoda:
100 gr. jagoda narezanih ha komadiće
3 žlice šećera (može i više, po želji)
3 žlice soka od limuna
Kuhati sve sastojke 20 minuta na slaboj vatri uz povremeno miješanje dok se voće potpuno raspadne. Ohladiti i izmiksati štapnim mikserom da se dobije pire.
Odmotati ohlađeni biskvit, namazati ga kremom po cijeloj površini i ponovo ga zarolati. Posipati roladu šećerom u prahu i kakaom.
*Za ovaj smo recept upotrijebili kao mjeru šalicu za crnu kavu, moja je šalica = 100ml
Tivatska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv L.K. (18) osumnjičenog za krivično djelo nasilničko ponašanje, nakon što je napao četiri maloljetnika, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je L.K. osumnjičen da je 24. aprila oko 19 sati i 30 minuta na jednom sportskom terenu u Tivtu uputio više uvredljivih riječi jednom maloljetniku, nakon čega ga ja više puta udario.
„Nakon toga, kako se sumnja, L.K. je fizički napao još jednog maloljetnika zadajući mu udarce i obarajući ga na tlo“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su kazali da je tom prilikom L.K. oborio još dvije maloljetne osobe i vrijeđao ih.
„Protiv njega je po nalogu nadležnog tužioca podnijeta krivična prijava“, rekli su iz policije.
Svetim misama u nedjelju 27. aprila u u čast bl. Ozane Kotorke obilježen je blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (poznate i kao bl. Ozane) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.
Jutarnju misu služio je kotorski biskup mons. Mladen Vukšić dok je centralnu, popodnevnu misu predvodio don Dražen Kraljić, koji je u svojoj propovjedi podsjetio na život bl. Ozane.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
SAD i Ukrajina potpisali dugo očekivani sporazum Foto: U.S. DEPARTMENT OF THE TREASURY / Reuters
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su u srijedu u Washingtonu sveobuhvatni gospodarski sporazum kojim se osniva investicijski fond za obnovu ratom razorene zemlje i daje Amerikancima pristup ukrajinskim prirodnim resursima, javljaju svjetske novinske agencije.
Američko ministarstvo financija priopćilo je da će gospodarsko partnerstvo omogućiti tim dvjema zemljama “suradnju i zajedničko ulaganje koji bi osigurali da naša zajednička imovina, talenti i sposobnosti mogu ubrzati gospodarski oporavak Ukrajine”.
Ministar financija Scott Bessent rekao je da je SAD predan pomaganju u olakšavanju završetka ruske invazije na Ukrajinu, prenosi dpa.
– Ovaj sporazum jasno signalizira Rusiji da je Trumpova administracija predana mirovnom procesu usmjerenom na slobodnu, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu, dugoročno, rekao je.
– Predsjednik Trump zamislio je ovo partnerstvo između američkog i ukrajinskog naroda kako bi pokazao predanost obiju strana trajnom miru i prosperitetu u Ukrajini, rekao je Bessent.
I da budemo jasni, nijednoj državi ili osobi koja je financirala ili opskrbljivala ruski ratni stroj neće biti dopušteno imati koristi od obnove Ukrajine.
– Nijedna strana neće imati dominantan glas – odraz ravnopravnog partnerstva između naših dviju nacija, nastavila je.
Rekla je da će fond privući globalna ulaganja u Ukrajinu.
– Važno je da sporazum šalje signal globalnim partnerima da dugoročna suradnja s Ukrajinom, u narednim desetljećima, nije samo moguća već i pouzdana, dodala je.
Ukrajinski parlament će još morati ratificirati sporazum prije nego što stupi na snagu.
Za Kijev je sporazum ključan za pristup američkoj vojnoj pomoći. Ukrajina je prihvatila zahtjev jer je to svojevrsno dugoročno sigurnosno jamstvo za SAD, što je u srijedu potvrdio i Trump na otvorenoj sjednici svoje vlade. Američka prisutnost će spriječiti ulazak mnogih loših aktera, svakako u područja gdje ćemo kopati, rekao je Trump, koji je do sada odbijao dati Ukrajini bilo kakva sigurnosna jamstva.
U izjavi američkog ministarstva financija spominje se i ruska invazija na Ukrajinu, što se razlikuje od uobičajene formulacije sukoba Trumpove administracije, za koju je, uz prethodnu administraciju Joea Bidena, odgovoran i Kijev.
Ovaj sporazum “priznaje značajnu financijsku i materijalnu pomoć koju je američki narod pružio obrani Ukrajine od ruske invazije velikih razmjera”, navodi ministarstvo.
Vjeruje se da Ukrajina ima oko pet posto svjetskih rezervi rijetkih zemnih metala i minerala poput grafita, titana i litija, ali mnoga područja trenutno su pod kontrolom ruske vojske. Za Ukrajinu se također kaže da ima oko 20 posto svjetskih rezervi grafita, koji je potreban za baterije, a ima i velike rezerve mangana, titana i litija.
Ukrajina zadržava vlasništvo nad resursima
Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je na nacionalnoj televiziji da je sporazum dobar, ravnopravan i koristan. Šmihal je u objavi na Telegramu izjavio da će dvije zemlje osnovati fond za ulaganja u obnovljive izvore energije, u kojem će svaka strana imati 50 posto glasačkih prava, javlja francuska novinska agencija AFP. Namijenjen je poticanju gospodarskog oporavka Ukrajine nakon rata s Rusijom.
Ukrajina zadržava punu kontrolu nad svojim mineralima, infrastrukturom i prirodnim resursima, rekao je premijer, dodajući da SAD neće zahtijevati otplatu nikakvog duga za milijarde dolara vrijednu pomoć u oružju i opremi. Dobit fonda bit će reinvestirana isključivo u Ukrajini, najavio je.
Ukrajinska ministrica gospodarstva Julija Sviridenko, koja je potpisala sporazum u Washingtonu, objavila je na Facebooku da će fond financirati projekte u područjima minerala te nafte i plina, kao i srodnu infrastrukturu ili preradu.
Ukrajinske vlasti određuju što i gdje će se vaditi, napisala je na X-u.
Fondom bi zajednički upravljale obje zemlje, napisala je.
Izmjenama Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju predviđene su novčane kazne za nelegalnu gradnju u maslinjacima i presađivanje maslina bez dozvole Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Vlada Crne Gore predložila je novčane kazne od 12 do 20 hiljada eura za izgradnju objekata u maslinjacima i presađivanje starih stabala bez dozvole Ministarstva poljoprivrede i lokalne uprave. To je, između ostalog, predviđeno predlogom izmjena Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju koji je Vlada dostavila Skupštini Crne Gore.
Predlogom zakona zabranjena je sječa stabala masline, sadnica i njihovo oštećivanje osim u slučaju sanitarne sječe, za koju je potrebno obezbijediti saglasnost Ministarstva poljoprivrede. To ministarstvo biće zaduženo i za kontrolu eventualne nelegalne gradnje u maslinjacima.
„U maslinjacima je zabranjeno presađivanje starih stabala na drugu lokaciju bez odobrenja organa lokalne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, koje se izdaje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za presađivanje. Zabranjena je i izgradnja stambenih objekata, osim u slučaju rekonstrukcije i nadogradnje postojećih i objekata koji su neophodni u procesu proizvodnje maslina“, navodi se u predlogu zakona.
Navodi se i da maslinada Valdanos u Ulcinju, Stara maslina i lokalitet Džidžarin u Baru i Velja maslina u Budvi uživaju posebnu zaštitu u skladu sa programom koji donosi Ministarstvo poljoprivrede.
Iako je aktuelnim Zakonom o maslinarstvu zabranjena sječa stabala maslina i gradnja stambenih objekata u maslinjacima bez dozvole, prethodnih godina zabilježeni su slučajevi da lokalne samouprave dozvoljavaju gradnju.
Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja koji je usvojen 2017. dozvoljena gradnja na parcelama na kojima se nalaze maslinjaci, a koji nijesu dio maslinade Valdanos. Od tada su u maslinjacima oko uvale Valdanos izgrađene brojne kuće koje se uglavnom koriste kao turistički smještaj.
Maslinada Valdanos, koju je od 1978. godine koristila Jugoslovenska narodna armija (JNA) kao vojno odmaralište, vraćena je u junu 2021. godine bivšim vlasnicima odlukom Skupštine Crne Gore.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Crnoj Gori je 489.000 maslina, a većina maslinjaka je prosječne starosti preko 300 godina. U Crnoj Gori ne postoje velike površine pod maslinama u privatnom vlasništvu, dok je najveća maslinada u Valdanosu gdje ima 80.000 stabala.
U ministarstvu tvrde i da prerađivačka industrija u Crnoj Gori nije u dovoljnoj mjeri modernizovana, kao i da se maslinovo ulje proizvodi u 15 uljara koje se nalaze u primorskim opštinama. U izvještaju o napretku Crne Gore za 2024. godinu, Evropska komisija je pozvala Vladu da predloži izmjene Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju kojim će se uspostaviti bolja kontrola maslinarstva u državi.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 33 saobraćajne nezgode, u kojima su teže povrijeđene dvije, a lakše osam osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 16 saobraćajnih nezgoda, u Bijelom Polju pet, a u Nikšiću tri.
Po dvije saobraćajne nezgode zabilježene su u Baru, Herceg Novom, Tivtu i Budvi, a jedna u Kotoru.
Izdata su 493 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 56 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.
