U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 33 saobraćajne nezgode, u kojima su teže povrijeđene dvije, a lakše osam osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 16 saobraćajnih nezgoda, u Bijelom Polju pet, a u Nikšiću tri.
Po dvije saobraćajne nezgode zabilježene su u Baru, Herceg Novom, Tivtu i Budvi, a jedna u Kotoru.
Izdata su 493 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 56 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.
Sa toplim i sunčanim danima u bokeljskim vrtovima počela je da cvjeta ruselija (Russelia equisetiformis), u punom sjaju. Sa prvim toplim zracima pojavljuje se na terasama, u dvorištima i zidnim žardinjerama duž obale, gde sve više postaje simbol buđenja i svjetlosti. Njeni koralno crveni cvjetići izbijaju poput plamičaka iz zelenih slapova nježnih izdanaka, unoseći pokret i boju u proljećni pejzaž. Kada se njeni nježni cvjetovi raspu poput plamtećih vatrenih kapljica, deluje kao da je neko prosuo crvenu svjetlost preko zelenih niti koje se njišu na vjetru.
Ruselija (Russelia equisetiformis) je atraktivna, višegodišnja biljka porijeklom iz Meksika, poznata po svojoj izuzetnoj otpornosti na visoke temperature i obilnom, dugotrajnom cvjetanju. Ime roda Russelia dato je u čast škotskom prirodoslovcu Alexanderu Russellu (1715–1768), dok naziv vrste equisetiformis upućuje na sličnost njenih igličastih listova sa listovima preslice (Equisetum).
Ruselija poznata i kao “koralna kiša” ili “vatreni slap”, u Evropu je prvi put unesena 1833. godine, kada je stigla u Njemačku, a potom i u Englesku . Pretpostavlja se da je u naše krajeve stigla tokom druge polovine 20. vijeka.
U našim krajevima, koristi se najčešće kao viseća biljka, idealna za balkone, terase i visoke žardinjere – njene tanke, razgranate stabljike obasute su hiljadama sitnih cvjetova koji liče na trubice i lebde u prostoru poput rojeva leptirića. Cvjeta neprekidno, u nijansama koralno crvene, kremasto bijele ili zućkaste boje, što je čini izuzetno dekorativnom od proljeća do kasne jeseni.
Koralja – foto S. Kosić
Raste u dužinu, granajući se preko jednog, pa čak i dva metra. Ako se pusti da slobodno pada iz viseće saksije, stvoriće prelijepu kaskadu boja i pokreta. U proljeće se razvijaju duge, mesnate grane.
Neobična je i po tome što djeluje kao da nema listove – oni su svedeni na tanke, igličaste oblike, što joj omogućava da podnese najžešće sunčeve zrake bez znakova umora. Ljetnje vrućine ne smetaju joj, naprotiv, tada pokazuje svu svoju raskoš.
Kao i sve biljke koje dolaze iz toplijih krajeva, ruselija ne podnosi mraz. Zimi je treba čuvati na svijetlom mjestu, pri temperaturi ne nižoj od 10 °C. U tim mjesecima odmara, pije tek malo vode, ali nas ponekad zna iznenaditi ponekim cvjetićem koji se pojavi i u sjenci zime, podsjetnik da sunce nikada nije daleko.
Koralja – foto S. Kosić
U zemljama engleskog govornog područja poznata je pod imenima fountainbush, firecracker plant, coral plant, coral fountain, coralblow i fountain plant. U Francuskoj je zovu plante corail (koraljna biljka), u Španiji lágrimas de Cupido i lágrimas de amor (Kupidove suze, suze ljubavi), vatreni slap.
Ruselija ne traži mnogo, a daje obilje – cvijet po cvijet, kao da prosipa ljetnji plamen po svakom izdanku života. U slapovima te bilje krije se sunce koje ne zalazi – tiha radost koja iz dana u dan obasjava vrt.
Suze ljubavi
Jedna meksička legenda govori o devojci po imenu Ruselija koja je plakala nad izgubljenom ljubavlju ratnika otišlog u daleke krajeve. Kažu da su njene suze padale danima, ali nisu bile obične – bile su to suze vatre, crvene i svjetlucave. Tlo ih je upilo, a iz njih su nikle biljke koje i danas cvjetaju poput njenog bola, ali i njene ljubavi. Tako je koralna kiša postala simbol vječne čežnje i nježne istrajnosti.
Ljubitelje opere 18. juna u Velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat očekuje otvaranje drugog izdanja Tivat Music Festivala uz jednu od najpopularnijih i najizvođenijih opera – Karmen Žorža Bizea.
Predstavu Karmen – jedna tragedija (opera u jednom činu), režirao je Milan Nešković, prema dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka, u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke. Čuveno Bizeovo djelo biće tom prilikom prvi put izvedeno u Tivtu. Dirigent je Stefan Zekić, a u glavnim ulogama nastupaju pjevači i glumci iz Beograda i Banja Luke: Sofija Petrović (Karmen), Marko Živković, Milica Damjanac, Vuk Zekić, Goran Јokić, Vladimir Đorđević, Rok Radiša i Anđela Rakočević, uz pratnju Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske.
“U dramaturškoj intervenciji Pitera Bruka, skrojenoj osamdesetih godina prošlog veka, dramska radnja postaje gušća, intenzivnija i konkretnija. Bez naglašavanja živopisne sredine u kojoj se originalna radnja zbiva, „pročišćena“ Karmen se oslanja na konkretne odnose između likova i jasnije mapira problem stradanja jedne žene romskog porekla. Karmen, prva operska romska heroina, ne priča samo priču o velikoj ljubavi i tragediji, već, pre svega, govori o slobodi, o slobodi bivstvovanja, delovanja i naposletku, o slobodi prava na izbor i slobodnu ljubav”, riječi su dirigenta Stefana Zekića.
“Opera u sebi objedinjuje dve stvari zbog kojih sam postao reditelj. To su muzika i pozorište. Španija objedinjuje tri stvari zbog kojih se osećam živim. To su vino, sunce i strast. Sevilja je možda i najlepši grad u kome sam bio, jer objedinjuje sve moje strasti u jednoj. Stoga nije čudno kako se neke više sile urote i prorokuju da moja prva operska režija bude baš – „Karmen“. Ovo je priča o ljubavi. Zahteva slobodu, koja nam je često nedostupna. Da li je zato podnaslov ove opere „jedna tragedija“? Postoji li ljubav bez slobode?”, pita se reditelj Milan Nešković.
Tivat Music Festival
Ulaznice za ovaj jedinstveni događaj biće uskoro u prodaji. Za najnovije informacije i ažuriranja, pratite nas na društvenim mrežama Tivat Music Festivala.
Drugi Tivat Music Festival biće održan od 18. juna do 20 avgusta na više lokacija u Tivtu. Pored pokrovitelja – Centra za kulturu Tivat, TMF podržavaju i zlatni sponzor Coca-Cola HBC Crna Gora, sponzori Luštica Bay, Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty i drugi značajni sponzori, sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Više informacija o programu i izvođačima dostupno je na sajtu www.tivatmusicfestival.com, kao i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na profilu @tivatmusicfestival i uz oznaku #tivatmusicfestival.
Brzom reakcijom posade trajekta ‘Ugljan’, jedriličar je spašen iz mora nakon sudara
Prema dostupnim informacijama, trajekt je isplovio iz Preka u 12:15 sati, a do sudara je došlo oko 12:34 sati. Na jedrilici se nalazio jedan član posade, slovenski državljanin, koji je nakon udara pao u more. Brzom reakcijom posade trajekta, pomoćna brodica je odmah upućena te je unesrećeni prevezen natrag na trajekt.
Jedrilica, ostavljena bez kontrole, nastavila je kružiti morem, predstavljajući potencijalnu prijetnju sigurnosti plovidbe. U akciju osiguravanja plovila uključila se i brodica zadarske Lučke kapetanije.
Trajekt “Ugljan” nije pretrpio veća oštećenja i nastavio je plovidbu nakon nesreće. U nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a sve okolnosti pomorske nesreće se još istražuju.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske (URTH) u utorak je predstavila prvi nacionalni portal ruralnog turizma “idemonaselo.hr” na kojemu se nalazi 1.600 pružatelja usluga posebnih oblika turizma i oko 200 atrakcija u ruralnim područjima zemlje.
Cilj portala, koji je i adresar ruralnog turizma, je jače promovirati ruralni turizam odnosno njegove razne oblike, od seoskog, planinskog i avanturističkog, do lovnog, ribolovnog, konjičkog i drugih u ruralnim krajevima, rekla je predsjednica udruge Aleksandra Kuratko Pani.
Portal za bolju vidljivost, potražnju, komunikaciju i prihode
“Uočili smo da je ponuda i vidljivost ponude ruralnih vrsta turizma na portalima turističkih zajednica i drugima slaba, te smo odlučili izraditi portal na kojemu će ponuda biti vidljivija, a komunikacija s turistima i partnerima-ustanovama, turističkim zajednicama i agencijama i drugima – bolja”, rekla je Kuratko Pani na predstavljanju portala.
Vjeruje da će osim promocije portal pridonijeti rastu potražnje i prihoda od ruralnog turizma, koji je za sada malen, iako zapravo i nema točnih podataka.
Na portalu su i mnoge informacije o ruralnim destinacijama. Među pružateljima usluga su OPG-ovi, kušaonice, restorani, lječilišta, muzeji, kurije, manifestacije, biciklističke staze i mnogo drugoga.
Podaci o ponudi i pružateljima usluga prikupljeni su u suradnji s profesorima i studentima Veleučilišta u Križevcima, kroz istraživanja, terenski rad i pretraživanje društvenih mreža.
S tim veleučilištem kao i zagrebačkim Ekonomskim fakultetom, udruga URTH u utorak je potpisala ugovore o suradnji s ciljem daljnjeg razvoja i unapređivanja portala i ponude ruralnog turizma.
Do 1. jula ove godine pružateljima usluga će prisutnost na portalu biti besplatna, a nakon toga će biti uvedeni korisnički paketi. Novac od tih paketa, donacija i drugih izvora upotrijebit će se za održavanje i razvoj portala i unapređenje rada udruge
Ukupnu vrijednost izrade i održavanja portala, istraživanja i drugog, URTH procjenjuje na oko 100 tisuća eura u dvije godine, od čega je nešto više od 40 tisuća eura od ministarstava turizma te poljoprivrede i Hrvatske turističke zajednice.
Ruralni turizam jako važan za smanjenje sezonalnosti i revitalizaciju
Na panelu nakon predstavljanja portala, Robert Pende iz Ministarstva turizma i sporta naglasio je velik potencijal ruralnog turizma i posebnih oblika u ruralnim područjima jer su manje izgrađena od obalnih, a usluge se nude cijele godine u cijeloj zemlji, čime se smanjuje sezonalnost hrvatskog turizma i pridonosi održivosti.
“Važnu ulogu u tome imat će investicije koje će ministarstvo podržavati, a to je i prilika za revitalizaciju sela i drugih ruralnih prostora, pa i bolji život, ostanak ili povratak mladih i drugih ljudi u te krajeve”, smatra Pende.
Uz portal i panel predstavljanje u Novinarskom domu u Zagrebu pratila je i promocija autohtonih jela pružatelja usluga iz Moslavine, Međimurja i Prigorja.
Istaknuli su i da su im turisti većinom domaći, ali da sve više dolaze i stranci iz Europe i šire, koji traže uživanje u prirodi, mir, čist zrak i zdravu hranu.
Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca ostvarili su pobjede u osmom kolu šampionata Crne Gore.
Jadran je danas u Podgorici bio ubjedljiv protiv Budućnosti 26:10 (6:3, 6:1, 7:2 i 7:4).
Hercegnovski tim do pobjede vodio je Jovan Vujović sa pet golova, Matija Sladović je postigao četiri, Dmitri Holod, Danilo Stupar, Uroš Vučurović i Tadija Matijašević po tri, Vuk Milojević dva, a po jedan Danilo Radović, Vasilije Radović i Strahinja Gojković.
U timu Budućnosti, po tri gola upisali su David Stevović, Damjan Vujičić i Marko Bošković, a jedan Neđo Baštrica.
U kotorskom derbiju, Primorac je slavio kao gost protiv Katara 21:11 (4:3, 6:3, 6:2 i 5:3).
Blistao je Dušan Matković sa sedam golova, Srđan Janović, Đorđije Stanojević i Nika Šušiašvili upisali su po tri, Savo Ćetković, Dragan Drašković, Nikola Brkić, Petar Ćetković i Balša Vučković po jedan.
Marko Milić je sa pet golova bio najefikasniji u ekipi Katara, Ivan Marković postigao je dva, a po jedan Dragan Marković, Dušan Milaš, Stefan Vavić i Nebojša Petrović.
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.
Program počinje 1. maja u 8 sati ispred crkve Svetog Nikole u Perastu, a nakon podizanja stabla mještani i gosti obilazi grad, ove godine uz klapu “Castel Nuovo“ iz Herceg Novog i tradicionalno posluženje, uz koromane i bijelu kafu u restoranu “Đardin”.
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih više od dvadeset godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju.
Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.
Mađ foto Ariv Boka News
Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/
“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.
Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.
Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.
Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svičašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.
Na dan 14. maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”
Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas u svijetu, u znak sjećanja na oko 40 hiljada radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886.
U Sjedinjenim Američkim Državama tada je organizovano oko pet hiljada štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.
U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.
Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave Prvi maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.
Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.
Neobična je činjenica da se samo u SAD-u, gdje je sve i počelo, Praznik rada više ne obilježava na ovaj datum već se pod nazivom Dan rada (Labour day) obilježava prvog ponedjeljka u septembru.
Prvi maj je kao i u većini zemalja svijeta je državni praznik i u Crnoj Gori.
Program 22. Međunarodnog budvanskog karnevala, koji Turistička organizacija opštine Budva, Opština Budva i NVO „Feštađuni“ organizuju pod sloganom „Širimo ljubav“, počeo je danas Abrumom duž Petrovca, Pržna, Svetog Stefana i Rafailovića.
Abrum ili poziv na Karneval, kao jedinstveni događaj koji se realizuje samo u Budvi, i ovom prilikom je privukao veliko interesovanje mještana i turista koji su uživali u pjesmi, igri, smijehu koje su karnevalisti proširili, dok su lokalni ugostitelji duž cijele budvanske rivijere dočekivali Feštađune uz širok dijapazon primorske hrane i pića.
“Feštađuni, karnevalisti i muzičari su animirali posjetioce i mještane budvanskih naselja, a podršku su im pružili budvanski ugostitelji kojima se ovom prilikom ispred Turističke organizacije opštine Budva posebno zahvaljujem na velikom odazivu. Oni su se uključili u ovu aktivnost kao i prethodnih godina i dočekali naše goste sa bogatim posluženjem kako tradicionalnih specijaliteta, tako i osvježavajućih pića,” navela je direktorica TO Budva, Ana Vujošević.
Abrum
Veseli performans Feštađuna predvodila je Marija Pjerotić, predsjednica NVO “Festadjuni”, osnivaca budvanskog Karnevala, koja je ukazala na značaj održavanja tradicije karnevala u Budvi.
“Karneval je manifestacija kojom smo mi vratili Budvi tradiciju koju je imala. Karneval ima jako veliki uticaj na turizam u Crnoj Gori, kao i na sve one koji posjete budvansku rivijeru. Za prvi maj Budva će biti puna, jer Karneval privlači ljude sa pozitivnom energijom. To je pjesma, igra, opuštanje. Da nemamo veliku podršku stanovništva, ugostitelja, Opštine Budva, Turističke organizacije Budva ne bismo ovo uspjeli. Zajedno možemo da odradimo čudo i budemo najbolji,” kazala je Pjerotić.
Pjerotić ističe da nakon Rijeke, Budva ima najveći karneval u regionu.
“Najavljeno je učešće 70 karnevalskih grupa, 2.500 maskiranih u povorci. Radimo na tome da svake godine budemo sve bolji i masovniji. Tu će biti gosti iz cijele ex Jugoslavije, Bolivije, Venecije… Imaćemo goste iz osam zemalja Evrope,” najavila je Pjerotić.
Uspješno realizovan Abrum duž budvanske rivijere tek je uvertira za sve što Budvane i mnogobrojne posjetioce očekuje tokom Međunarodnog budvanskog karnevala koji će trajati sve do nedjelje, 4. maja.
Praznik rada, 1. maj i naredna dva dana predviđeni su za muzički program u večernjim časovima koji će se odvijati na više lokacija u zoni Starog grada, na Trgu slikara, platou ispod Citadele i Trgu palmi.
U četvrtak, 1. maja na platou ispod Citadele nastupiće Bodziee, P.S, zvijezda večeri biće egipatski DJ Raxon, a lokalnu podršku pružiće DJ Burkakke.
Abrum Starim gradom održaće se tradicionalno u petak, 2. maja od 20 sati kada će se igri pod maskama pridružiti i Starograđani i njihovi gosti, dok će iste večeri na platou ispod Citadele nastupiti lokalni sastavi Radio Katakomba, Jack Lupino, DJ John K i nadolazeća zvijezda iz Srbije, Tam. Na Trgu Palmi na live sceni nastupiće pažljivo odabrani predstavnici crnogorske pop-rok scene, bendovi „Milky wave“ i „Fankulo“.
Centralni događaj budvanskog Karnevala, Velika karnevalska povorka, počeće 3. maja u 20 sati, a više od 70 karnevalskih grupa prodefilovaće Budvom od hotela „Bracera“ do trga ispred Starog grada gdje će kroz kratki performans predstaviti svoje ovogodišnje poruke. Iste večeri u okviru muzičkog dijela programa, na platou ispod Citadele nastupiće najeminentniji predstavnici beogradske klupske scene, predstavnici klubova „Lift“ i „Karmakoma“. Publiku očekuju dva B2B nastupa, Aleksandre Duende i Ive Arifaj kao i nastup dua koji čine Nikola Vemić i Sacha Mambo, a lokalna podrška biće DJ Starac. Na Trgu Palmi, na live sceni 3. maja nastupiće Eliza Stark i lokalni bend „Priganitze“.
Abrum
Program 22. Međunarodnog budvanskog Karnevala završava se Malom karnevalskom povorkom u nedjelju 4. maja, koja ove godine broji preko 200 mališana iz različitih gradova Crne Gore i Srbije. Od 16 sati kostimirana djeca prodefilovaće od gradskog vrtića „Ljubica Jovanović – Maše“ do trga ispred Starog grada gdje će predstaviti svoje tačke, a na njihovu veliku radost, kao i prisutnih najmlađih posjetilaca, uslijediće veliki maskenbal show.
Direktorica TO Budva, Ana Vujošević napominje da će ovako bogat program pratiti i dobra posjećenost crnogorske metropole turizma.
“U Budvi u ovom trentuku boravi oko 16.000 gostiju, od toga je 10.300 u hotelskom smještaju, a ostatak u individualnom. Kada je u pitanju hotelski smještaj najviše gostiju je iz Izraela, Velike Britanije, Francuske, Rusije, Njemačke, a kada je u pitanju individualni smještaj bilježimo veliki broj gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije i Turske. U narednim danima će Budva sigurno biti jedna od najposjećenijih primorskih destinacija, tako da ćemo zajedno uživati u lijepom programu i samom činu karnevala,” navela je Vujošević.
U susret predstojećim Prvomajskim praznicima, Uprava policije apeluje na građane da se, tokom prazničnih dana i proslava, uzdrže od prekomjernog konzumiranja alkohola, kao i svakog drugog ponašanja kojim bi mogli ugroziti svoju, bezbjednost svojih porodica, prijatelja ili drugih lica kao učesnici u saobraćaju, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, uslijed pojačane frekvencije saobraćaja ka turističkim centrima, kako na jugu tako i sjeveru Crne Gore i povećanih gužvi, realno je očekivati da može doći do povremenih zastoja, pa i otežanog odvijanja saobraćaja.
Umor vozača, nepažnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, mogu biti i uzrok saobraćajnih nezgoda, pa posebno apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da svoja putovanja planiraju, a vožnju prilagode uslovima i stanju na putevima, te da savjesnim i odgovornim ponašanjem doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.
Uprava policije će kroz preventivne i represivne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i kroz pojačano prisustvo svojih službenika u mjeri mogućeg, prije, tokom i nakon praznika, nastojati da obezbijedi stabilan javni red i mir, nesmetano i bezbjedno odvijanje drumskog saobraćaja, sprečavanje vršenja krivičnih djela, kao i ličnu i imovinsku sigurnost svih građana i turista u Crnoj Gori, zaključuju u saopštenju.
