Herceg Novi iz dana u dan svjedoči novim skandalima, poručila je Tanja Vujičić, odbornica Evropskog saveza u Skupštini opštine Herceg Novi.
„Prva slika pokazuje tribine na stadionu FK Igalo koje su postavljene 2021. godine, dok druga slika pokazuje iste te tribine porušene 2025. godine”, istakla je Vujičić prilažući navedene fotografije.
Stadion FK Igalo
Prema njenim riječima, građani su platili obnovu, a sada plaćaju i rušenje, zarad privatnih i prijateljskih interesa.
„Znate one dvije partije koje su samo tokom izbornih dana ljuti protivnici, a svakog drugog dana funkcionišu kao partneri u kriminalu? Upravo taj dvojac zajednički vodi prljave poslove, a račune ispostavlja građanima”, kazala je Vujičić.
Ona je dodala da se ova priča ne završava tribinama.
„Tu tek počinje. O projektu vrijednom 12 miliona, postoji milion pitanja, ali nijedan odgovor”, naglasila je Vujičić.
Odbornica Evropskog saveza je naglasila da tužilaštva kada završe ispitivanje odgovornosti bivšeg režima, moraju se okrenuti i sadašnjim akterima.
„Dok se sve ne izvede na čistac, građani će i dalje biti žrtve svake vlasti koja posluje protiv njih”, zaključila je Vujičić.
Evropska fudbalska federacija (UEFA) je smanjila kaznu Arsenal u aferi koja je potegnuta zbog namještanja utakmice sa jermenskim Alaškertom, potvrđeno je iz tivatskog prvoligaša
UEFA je djelimično uvažiila žalbu tivatskog kluba, pa je suspenzija u evropskim takmičenjima sa deset smanjena je na sedam godina. S druge strane, smanjena je i novčana kazna sa 500.000 na 400.000 eura.
Takođe, žalbom su bili obuhvaćeni i igrači, koji su bili osumljičeni da su učestvovali u namještanju. Tako je golman Dušan Puletić oslobođen krivice, a bio je kažnjen sa deset godina zabrane bavljenja fudbalskim aktivnostima. Tadašnji igrač Nikola Čelebić i predstavnik Arsenala Ranko Krgović dobili su doživotne zabrane rada u fudbalu, a 10 godina van fudbala će morati da budu i igrači, nekadašnji kapiten Ćetko Manojlović i Radule Živković.
Međutim, u tivatskom klubu nisu zadovoljni, jer su očekivali veće smanjenje kazne, pa je „Danu“ potvrđeno da slijedi nova žalba. Ovoga puta adresa će biti Sportski sud u Lozani.
Na području Cetinja, u mjestu Ugnji, ubijeni su A.I. i S.B, saopštili su iz Uprave policije, navodeći da rade na rasvjetljavanju tih ubistava.
Navodi se da su A.I. i S.B. ubijeni iz vatrenog oružja, a da su njihova beživotna tijela danas oko 15 sati i 45 minuta zatečena u vozilu koje je bilo parkirano na makadamskom proširenju lokalnog puta, na oko 250 m od glavnog puta Cetinje–Budva.
„Policija intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela“, kaže se u saopštenju.
Ističe se da su svi raspoloživi kapaciteti Uprave policije – Sektora za borbu protiv kriminala, uz podršku Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije stavljeni na raspolaganje Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“.
Iz policije su rekli da je uspostavljena blokada užeg i šireg mjesta događaja.
„O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji rukovodi uviđajem po čijem nalogu će se preduzimati dalje policijske mjere i radnje. Uprava policije će o rezultatima blagovremeno obavještavati javnost“, navodi se u saopštenju.
Uređuju neke sporedne, poluprivatne puteve, a dionicu koja prolazi kroz gusto naseljeno mjesto neće, iako su mještani to tražili prije dvije godine
Dok se kroz Grbalj asfaltiraju putevi koji su manjeg značaja, dio lokalnog puta kroz Krimovicu (Opština Kotor), dužine 300 metara, koji prolazi kroz gusto naseljeno mjesto Neodi, nije asfaltiran. To se ne čini čak ni skoro dvije godine nakon što su mještani Stevu Midoroviću, predsjedniku Mjesne zajednice, uručili peticiju sa prigodnim zahtjevima.
Peticija predata u decembru 2023. godine sa nekoliko zahtjeva i dalje je aktuelna, jer nadležni nisu uvažili stalne molbe i urgiranja mještana. Nedavno su ponovo tražili od Mjesne zajednice da se dio puta između njihovih kuća asfaltura, s obzirom da se pred njihovim očima asfaltiraju neki “privatni” putevi, a njihova dionica, koja je vrlo prometna – nikako.
-Obratili smo se predsjedniku MZ Krimovica Stevu Midoroviću više puta do sada sa zahtjevom da nam se pod hitno asfaltira put, a prije petnaestak dana on nas je uputio na svog zamjenika Željka Maslovara. Ovaj nam je obećao da će put biti završen za četiri dana, a evo dolazi kraj septembra i ništa nije urađeno. Izvan ovih 300 metara, sa jedne i druge strane, put je uredno asfaltiran u dvije trake, a samo ovdje je ostao pun džombi, napuklina, rupa. Put je širok četiri metra, a vozači i dalje voze ovdje kao da su dvije trake, bez obzira na oštećenja. Često prolaze i kamioni puni građevinskog materijala, koji nije prekriven po propisima za komunalni red. Tražili smo da se postavi saobraćajni znak za ograničenje brzine na 30 km/h, kao i usporavači brzine (“ležeći policajci”), ali nadležni kao da okreću glavu od nas. Ovdje stalno živi više domaćinstava, svi uredno plaćamo poreze Državi, pa od njenih predstavnika očekujemo i da zaštite prava građana ove zajednice, kaže Mirjana Petrović, mještanka.
Krimovica – Ulica Neodi
Obratili smo se i Stevu Midoroviću za objašnjenje zašto se ova dionica nikako ne asfaltira iako je zahtjev građana poslat odavno.
– Kroz Grbalj su u toku radovi asfaltiranja lokalnih puteva, po projektu Sekretarijata za investicije Opštine Kotor, koji određuje i prioritete. Od nas kao Mjesne zajednice ne zavisi koji put će kada da se asfaltira. Ne znam kada će ova dionica u Neodima biti asfaltirana, da li za četiri ili 15 dana, to zavisi od izvođača radova, kazao je Midorović za Boka News.
U ovom naselju, pored državljana Crne Gore, svoj dom su našli i Francuzi, Ukrajinci i drugi. Dionica kroz naselje Neodi povezuje saobraćajnicu od Trstena kroz Krimovicu ka Zagori, Kovačima, a jedan krak, uredno asfaltiran, vodi ka farmi “Carević”.
U okviru Dana evropske baštine, uz podršku Ministarstva kulture i medija, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena organizuje događaj “Orjenski katuni-graditeljska baština”.
Naime, širom planine nalaze se ostaci nekadašnjih ljetnih stanova mještana Kruševica, Mokrina, Kamenog, Žlijeba i Ubala, ali gotovo da više nema aktivnih katuna, čije je gašenje postepeno teklo još od kraja II svjetskog rata. Ipak, danas su katuni širom Crne Gore našli uporište u turističkoj tražnji za autentičnim doživljajem planine i domaćom, tradicionalnom hranom. U skladu sa tim, važno je očuvati graditeljsku baštinu, umijeće gradnje koje se prenosilo vjekovima sa koljena na koljeno i uklopiti je u novi ekonomski motiv opstanka katuna.
Kamenska planina, pojata Radovčića, maj 2018. Foto Ž.S.
Kako su tradicionalni ljetni stanovi izgledali i mijenjali se, odnosno propadali zadnjih četrdesetak godina, publika će imati priliku da vidi u četvrtak, u 18h, u prostoru Crkvene kuće Sv. Jovana na Kamenom, gdje će se upriličiti izložba dokumentarne fotografije „Orjenski katuni“.
Kroz odabrane fotografije Željka Stačevića zabilježen je nekadašnji izgled dijela orjenskih ljetnih stanova, dok su oni još bili aktivni. Građeni su krajnje jednostavno, danas bi rekli i ekološki, od lokalnog kamena, a pokriveni ražanom slamom. Izložbu će otvoriti potpredsjednik opštine Herceg Novi Ivan Otović. Po završetku, planirano je prigodno posluženje sa tradicionalnim specijalitetima našeg zaleđa.
Mandića koliba, Kamenska planina sredinom 80-ih – Foto Ž.S.
U istom prostoru, sa početkom u 19h, planirana je panel-diskusija „Orjenski katuni-prošlost u budućnosti“, gdje će meritorni stručnjaci iz ove oblasti predočiti sopstvena iskustva stečena na aktivnostima očuvanja i revitalizacije katuna širom zemlje, te trasirati moguće puteve za obnovu orjenskih ljetnih stanova u sadašnjim okolnostima. Na panel-diskusiji učestvuju:
– Arhitektica-konzervatorka Aleksandra Kapetanović, Expeditio-Kotor
– Dr Veselin Luburić, JU Nacionalni parkovi Crne Gore
– Projektni menadžer Ivan Mališić, Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije
U ulozi moderatora biće Željko Starćević, zadužen za kulturnu baštinu Parka prirode Orjen. Panel-diskusija je otvorena za javnost, a u drugom dijelu organizatori računaju na aktivno učešće publike sa svojim pitanjima i sugestijama.
U subotu, 27. septembra, kao završni dio događaja, edukativna pješačka tura do kruševičkog katuna Vučji do. Okupljanje je predviđeno za 10h ispred Info-centra Parka prirode Orjen na Vrbanju, odakle će se krenuti ka ovom, 3 km udaljenom, ali lako dostupnom odredištu. Nekada važan i životan katun sela Kruševice, danas je primjer narodnog graditeljstva zaleđenog u vremenu. Posjetioci će, uz stručno vođenje, moći da se upoznaju sa njegovim glavnim osobinama, ali i da degustiraju tradicionalne gastro-proizvode ovog kraja. Tura ukupno traje oko 3 sata, učesnici trebaju imati za teren prikladnu obuću i odjeću, a učešće je na sopstvenu odgovornost. U slučaju nepovoljnog vremena, tura se odlaže.
Telefon/viber za dodatne informacije: 069 360 803 (Željko Starčević)
Otvorena filijala Adriatic banke u Portonovi rizortu
Portonovi je od ovog mjeseca bogatiji za još jedan značajan sadržaj – filijalu Adriatic banke, koja je otvorena u samom srcu rizorta. Ovaj novitet doprinosi kontinuiranom razvoju Portonovog kao destinacije u kojoj rezidenti, gosti i posjetioci imaju na raspolaganju sve što im je potrebno na jednom mjestu, od vrhunskih gastro iskustava i događaja, do svih ključnih servisa važnih za svakodnevni život.
Otvaranje banke dodatno potvrđuje viziju Portonovog kao savremene zajednice koja spaja ljude, ideje i mogućnosti. Adriatic banka je ovu priliku obilježila i gestom društvene odgovornosti, donirajući 5.000 € JU Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj, čime su pokazali posvećenost lokalnoj zajednici.
Otvorena filijala Adriatic banke u Portonovi rizortu
Prisustvo ove renomirane bankarske institucije dodatno obogaćuje ponudu Portonovog, potvrđujući reputaciju destinacije koja privlači kredibilne partnere i pouzdane institucije. Upravo kroz ovakva partnerstva gradimo povjerenje, dugoročne vrijednosti i imidž Portonovog kao prestižne adrese u Crnoj Gori i regionu.
“Bokeški đir o′ muzike” naziv je večeri pjesama kotorskih izvođača koje će se održati na Pjaci Svetog Tripuna u subotu , 27. septembra, sa početkom u 20 sati.
Učestvuju: klape: Bisernice Boke, „Gašler“, Castel Nuovo, „Maris” i Anto Milošević, Stevan Faddy, Jelena Kažanegra, Zoran Dragović, Jovana Mršulja, pjesnikinja Dubravka Jovanović, Mila Moškov i Teatar 303.
Gost večeri je klapa “Camerton” iz Podgorice.
Ulaz je Slobodan.
Organizator je „Klapa Maris“, uz podršku Kulturnog centra „Nikola Đurković“.
U slučaju lošeg vremena program će biti u velikoj sali Kultunog centra.
Osnovna škola “Drago Milović” ovih je dana domaćin nastavnicima i upravi dvije osnovne škole iz Karpoša (Skoplje, Sjeverna Makedonija), OŠ “Dimo Hadži Dimov” i OŠ “Petar Pop Arsov”. Dvodnevna posjeta za cilj ima razmjenu iskustava u primjeni NTC sistema učenja i mogućnost ostvarivanja saradnje na ERASMUS projektima sa akcentom na ekologiji. Ova saradnja i zajedničke aktivnosti u Tivtu rezultat su Memoranduma o saradnji u oblasti obrazovanja, koji su prošle godine, uoči Dana Tivta, potpisali predsjednici dvije pobratimske opštine, Stevčo Jakimovski i Željko Komnenović.
Tokom juče održanog prijema, goste iz Karpoša pozdravio je prvi čovjek grada Željko Komnenović, koji im je poželio dobrodošlicu i sa njima razgovarao o dosadašnjem toku posjete. Susretu su prisustvovale direktorice pomenutih osnovnih škola, Lela Nikoloska, Danijela Sterjova i Slavka Mirković, ali i rukovoditeljka Sektora za obrazovanje, kulturu i sport u Opštini Karpoš Gordana Zafirovska, kao i rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje Emilija Arsovska.
Zadovoljne saradnjom i razmjenom iskustva sa tivatskim kolegama, gošće su istakle da Karpoš broji deset osnovnih škola sa više od 6000 đaka, te da postoje stalne aktivnosti na unaprjeđenju uslova rada. One su pohvalile ovdašnju upravu škole, posebno imajući u vidu da školu “Drago Milović” pohađa skoro 2000 učenika, ističući da je izazovno organizovati nastavu za 80 odjeljenja. Predsjednik opštine najavio je skoro otvaranje novog objekta škole u Radovićima, a govorio je i o stalnim ulaganjima u školske objekte i saradnji nadležnog ministarstva i Opštine.
Tokom boravka u Tivtu, nastavnici iz Karpoša prisustvovali su nastavi, časovima na kojima je demonstrirana praktična primjena NTC sistema. Gošćama su prezentovani rezultati rada ovdašnje Eko škole. Gosti iz Karpoša, tivatskim kolegama prezentovali su svoj Eko priručnik. Dio fakultativnih aktivnosti podržala je Opština Tivat.
Saradnja osnovnih škola Tivta i Karpoša ostvaruje se i kroz učešće tivatskih đaka na likovnoj koloniji u Karpošu. Djeca iz Tivta otputovala su danas za Karpoš u pratnji profesorice likovne umjetnosti, gdje će boraviti do petka.
Kineski brodar za kontejnerski prijevoz Sea Legend otvorit će ovog tjedna prvu izravnu rutu do Europe preko Arktika i gotovo prepoloviti rok ekspresne dostave, izvijestio je Global Times.
Kontejnerski brod Istanbul Bridge dovršio je utovar tereta u luci Ningbo Zhoushan i trebao bi se 24. rujna arktičkom pomorskom rutom otputiti prema Felixstoweu, najvećoj kontejnerskoj luci u Velikoj Britaniji, piše kineski list.
Putovanje bi trebalo trajati 18 dana i dolazak broda očekuje se 10. listopada.
Ruta za ekspresnu dostavu
Krajem prošle godine luka Ningbo Zhoushan uspostavila je rutu za ekspresnu dostavu robe s odredištem u njemačkom Wilhelmshavenu. Brodovi do Njemačke putuju 26 dana.
Polazak broda Istanbul Bridge službeno će otvoriti prvu brzu rutu za kontejnerski prijevoz na potezu Kina-Europa preko Arktika.
Kineska tvrtka skratit će arktičkom rutom vrijeme isporuke za 22 dana i prepoloviti emisiju ugljika, navodi Global Times, i prvi put na putu iz luke Ningbo Zhoushan ploviti Arktičkim oceanom.
Nova ruta će pomoći kineskim firmama
Uprava luke napominje da će ruta pomoći kineskim tvrtkama u ublažavanju problema nesigurnosti u globalnoj trgovini i u istraživanju novih međunarodnih logističkih kanala, prema priopćenju poslanom Global Timesu.
Transportni su kapaciteti na prvom putovanju popunjeni, a uz pošiljke s kratkim rokom isporuke, naručene u e-trgovini, brod Istanbul Bridge prevozi i baterije visoke sigurnosti i jedinice za pohranu velikih količina energije.
Pošiljke će imati osigurano izravno pristajanje u britanskoj luci i kontejneri će biti preuzeti u kratkom roku i vremenski usklađeni s vrhuncem europske božićne sezone, navodi se u izjavi.
Petrokemijski kompleks Salavat, jedan od najvećih u Rusiji koji se nalazi u regiji Baškortostanu, napadnut je ukrajinskim dronovima, rekao je lokalni guverner u srijedu putem svojeg kanala na Telegramu, što je drugi takav napad u manje od tjedan dana.
– Gazprom Neftekhim Salavat bio je izložen još jednom terorističkom napadu dronovima. Procjenjujemo opseg štete. Sve hitne službe su na mjestu događaja, a mjere gašenja požara su u toku, rekao je Radij Habirov.
Dronovi su prošli tjedan napali isti kompleks, kojim upravlja energetski div Gazprom.
Ukrajina je proteklih tjedana pojačala napade dronovima na ogromnu rusku naftnu i plinsku infrastrukturu, ciljajući rafinerije i izvozne naftovode, dok su mirovni pregovori s Moskvom u zastoju.
Rusija se suočava s nestašicom određenih vrsta goriva jer su napadi smanjili proizvodnju u rafinerijama, a visoki troškovi zaduživanja znače da privatne benzinske postaje ne mogu priuštiti skladištenje goriva, prema riječima trgovaca.
Ukrajinski dronovi ranije ovog mjeseca pogodili su i rafineriju nafte u Ufi, regionalnom glavnom gradu Baškirije, oko 1400 kilometara od ukrajinske granice.
Petrokemijski kompleks Salavat proizvodi benzin, dizel, kerozin i druge naftne derivate, kao i ukapljene plinove, butilne alkohole, polietilen, polistiren i amonijak.
