NVO Centar za razvoj – CEZAR iz Radovića organizuje u četvrtak 25. septembar Prvi dječiji festival u Radovićima.
U danu koji će biti ispunjen igrom, kreativnošću i druženjem biće nekoliko tematskih cjelina: Naučni kutak – zabavni eksperimenti za djecu, Kreativni kutak – crtanje, kolaž i maštovite rukotvorine, Edukativni kutak – igre znanja i vrijedne poruke, NTC igre – igre razmišljanja i pokreta, Sportske igre bez granica – za sve uzraste, Zabava pod maskama kao i gost iznenađenja . Ulaz je slobodan.
“Pozivamo sve mališane, roditelje, bake i deke da nam se pridruže na Trgu u Radovićima, u četvrtak 25.septembra od 10 sati na Prvom dječjem festivalu u našem mjestu ! Dođite da zajedno proslavimo djetinjstvo, prijateljstvo i ljepotu Krtola”, poručuju iz NVO CEZAR.
Festival Radovići
Organizator festivala je NVO Centar za razvoj – CEZAR iz Radovića u saradnji sa Opštinom Tivat, MZ Krtoli, TO Tivat, Luštica Bay, Vodovodom i Komunalnim preduzećem.
Projekat “Ocean Race Europe 2025” u potpunosti je opravdao očekivanja, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović.
On je kazao da je dolazak najprestižnijih jedriličarskih timova u naše zalivske vode predstavljao istorijski trenutak i potvrdu međunarodnog ugleda Crne Gore.
„Crna Gora je još jednom pokazala da je zemlja koja može dostojno da ugosti najveće svjetske događaje. Tokom sedmodnevnog programa našu obalu posjetilo je više od 100.000 ljudi, što je jasan pokazatelj koliko je ovaj projekat privukao pažnju domaće i međunarodne javnosti”, rekao je Radulović.
Održavanjem ovog događaja Crna Gora je snažno turistički promovisana na svjetskoj sceni, jer su slike naše obale i jedinstvenog ambijenta obišle planetu i dodatno potvrdile da je naša zemlja atraktivna destinacija za posjetioce iz svih krajeva svijeta.
“Ovo je snažna poruka da je Crna Gora spremna da bude domaćin svjetskih događaja najvišeg ranga i da će u budućnosti nastaviti da ulaže u projekte koji jačaju naš međunarodni ugled, podstiču razvoj turizma i promovišu naš pomorski identitet”, poručio je Radulović.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 28 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Baru šest, Tivtu četiri, a Budvi i Nikšiću po dvije nezgode.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Kotoru, Bijelom Polju i Pljevljima.
Izdato je 368 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 24 prekršajne prijave.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore izražava duboku zabrinutost i ogorčenje povodom načina na koji su prodati brodovi “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” u vlasništvu AD “Crnogorska plovidba”, te ukazuje na niz nepravilnosti koje upućuju na štetnost i potencijalnu nezakonitost ovog postupka.
Prema dostupnim podacima sadržanim u informaciji koju je Ministarstvo pomorstva uputilo Vladi Crne Gore, oba broda su prodata za ukupno 13.250.000 USD, iako je njihova tržišna vrijednost, prema izvještajima renomiranih brokerskih kuća, iznosila najmanje 20.000.000 USD. Takođe, u istoj informaciji potvrđeno je da brodovi vrijede najmanje 19.000.000 USD. Konkretno, navodi se da je prije otpočinjanja postupka urađena procjena vrijednosti brodova “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” na daljinu (remote procjena), koja je zasnivana isključivo na uvidu u dostupne evidencije i izvještaje o tehničkom stanju brodova, bez fizičkog obilaska i pregleda na licu mjesta. Procjene su navodno izradile međunarodne kuće – Drewry Financial Research Services Ltd (UK) i Braemar Valuations Limited (UK) – koje su brod “Kotor” u julu 2025. godine procijenile na iznos od 9.500.000 miliona USD, a navedeni rezultati procjene korišćeni su kao orijentir pri razmatranju vrijednosti broda “Dvadesetprvi maj”.
Dakle, prodajom brodova za iznos od 13.250.000 USD, AD “Crnogorska plovidba”, ali i država kao najveći povjerilac, oštećeni su za najmanje cca 6.000.000 USD.
S tim u vezi, postavljamo javna pitanja nadležnima:
Da li je prodaja ugovorena direktnom pogodbom ili je obavljena preko brokera? Ako je preko brokera, ko je bio broker u ovom poslu i kolika je bila provizija? Ako je posao ugovoren direktnom pogodbom, ko su imenom i prezimenom lica koja su ugovarala prodaju? S tim u vezi, da li su istiniti navodi turskog ponuđača EOS Grupe da je komunikaciju vodio državni sekretar u Ministarstvu pomorstva? Ako je to tačno, na osnovu kojih zakonskih ovlašćenja i koji državni sekretar?
Da li je Odbor direktora ili Ministarstvo pomorstva angažovalo advokatsku kancelariju sa iskustvom u oblasti pomorskog prava, koja se bavi zastupanjem u kupovini i prodaji polovnih brodova? Ako jeste, koja je ta advokatska kancelarija i koje su joj reference u navedenoj oblasti?
Da li je Skupština akcionara donijela odluku o prodaji brodova, odnosno imovine velike vrijednosti, saglasno članu 13 Zakona o privrednim društvima?
Posebno zabrinjava informacija koju je objavio turski kupac EOS Grupa, koji je prema sopstvenom kazivanju ponudio 16.000.000 USD za oba broda, a potom bio eliminisan iz postupka uz obrazloženje da se “hipoteka nije mogla upisati zbog godišnjih odmora”. Takvo objašnjenje je neozbiljno, neprofesionalno i ukazuje na moguće namjerno izbjegavanje bolje ponude u korist drugorangiranog kupca koji je platio znatno manje. Navedeno neodoljivo podjeća na aferu prodaje stare zgrade AD “Barska plovidba”.
Pored navedenog, upozoravamo da je članom 13 stav 1 tačka 8 Zakona o privrednim društvima propisano da Skupština akcionara donosi odluku o raspolaganju imovinom društva (kupovini, prodaji, zakupu, zamjeni, sticanju ili na drugi način raspolaganju) čija je vrijednost veća od 20% knjigovodstvene vrijednosti imovine društva (imovina velike vrijednosti), ukoliko statutom nije utvrđeno niže učešće. Dakle, lako je zaključiti da Vlada nije imala zakonsko pravo i ovlašćenje da donese odluku o prodaji brodova, već je to pravo po zakonu imala isključivo Skupština akcionara. Sve navedeno ukazuje na to da ugovori o prodaji brodova nijesu zakoniti i da se u ovaj očigledno nezakoniti postupak moraju uključiti svi nadležni organi kako bi se utvrdila odgovornost, ko je prekoračio svoja ovlašćenja i kako su donijete odluke od strane Vlade, koja nema zakonsko pravo da prodaje brodove AD “Crnogorska plovidba”.
Stoga, pozivamo sve nadležne organe i ostale zainteresovane organizacije da ispitaju ovaj štetan ugovor o prodaji brodova i da preduzmu zakonske mjere. Ovdje se prije svega misli na Specijalno državno tužilaštvo, ali i na kontrolne mehanizme Skupštine Crne Gore, uključujući:
Organizovanje kontrolnog saslušanja pred nadležnim odborima, kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do prodaje brodova ispod tržišne vrijednosti, uključujući eliminaciju konkurentske ponude iz Turske. Saslušanje bi omogućilo javno razjašnjenje uloge Ministarstva pomorstva, Odbora direktora, eventualno angažovanih brokera i pravnih savjetnika, te pružilo osnov za dalje institucionalne korake.
Pokretanje parlamentarne istrage, kao najvišeg oblika nadzora koji Skupština može sprovesti, s ciljem da se detaljno ispita zakonitost postupka, utvrdi odgovornost za eventualno prekoračenje ovlašćenja i da se predlože mjere za zaštitu društvene imovine i pomorske privrede. Imajući u vidu da se radi o imovini velike vrijednosti, čija je prodaja, prema Zakonu o privrednim društvima, u isključivoj nadležnosti Skupštine akcionara, postoji osnovana sumnja da je došlo do povrede zakona i zloupotrebe ovlašćenja.
Pozivamo Skupštinu Crne Gore da hitno reaguje, u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, kako bi se spriječile dalje štetne posljedice i obnovilo povjerenje u upravljanje javnim resursima. Naravno, pozivamo i nadležno tužilaštvo da preispita rad Ministarstva pomorstva i upravljačkih struktura AD “Crnogorska plovidba”, kao i svih lica koja su učestvovala u ovoj nečuvenoj transakciji.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore stoji na raspolaganju svim zainteresovanim institucijama i organizacijama, te je spremno da dostavi izvještaje brokerskih kuća koji potvrđuju da su brodovi prodati daleko ispod tržišne vrijednosti. Uostalom, da su brodovi prodati daleko ispod tržišne vrijednosti u svojoj informaciji potvrđuje upravo Ministarstvo pomorstva.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore smatra da je očuvanje trgovačke flote strateški interes države, te da se ovakvi postupci ne smiju tolerisati. Ovakav postupak prodaje brodova ne samo da nanosi štetu AD “Crnogorska plovidba”, već i urušava povjerenje u upravljanje državnom imovinom. Udruženje će nastaviti da prati ovaj slučaj i insistirati na transparentnosti, zakonitosti i zaštiti interesa pomorske privrede u Crnoj Gori.
Jedriličarski klub Latinsko jedro iz Bara će od 25. do 29. septembra učestvovati na jedinstvenoj regati tradicije i pomorske baštine – „Latinsko idro“ na ostrvu Murter u Hrvatskoj.
Na ovom velikom jadranskom okupljanju, gdje se svake godine okupi i do sto drvenih barki, Crnu Goru će predstavljati dvije barke na latinsko jedro – Lana i Jovan – koje su postale prepoznatljiv brend naše zemlje. Sa njima će otputovati i šest članova posade, spremnih da zajedno sa domaćinima i prijateljima iz regiona dijele ljubav prema moru, tradiciji i zajedništvu.
Odlazak na Murter za Latinsko jedro predstavlja nastavak jedne lijepe priče koja je započeta u Baru, tokom regate „Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva“, održane 21. maja 2025. godine. Tom prilikom u našem gradu su boravile i barke iz Hrvatske, a Bar je bio domaćin jedinstvenog događaja kojim smo potvrdili da tradicija drvenih brodova i jedara povezuje obale i ljude cijelog Jadrana.
Latinsko jedro / Bokovac
Učesnici iz Hrvatske i Crne Gore tada su zajedno jedrili, družili se i gradili mostove saradnje koji se sada nastavljaju i učvršćuju. Već sada sa ponosom najavljujemo da će se ova saradnja razvijati i u budućnosti, a posebno u susret narednom izdanju regate „Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva“, koja će se održati 21. maja 2026. godine u Baru.
Naš put na Murter je, dakle, više od odlaska na jedno takmičenje – to je potvrda zajedničkog puta klubova i zajednica koje žele da sačuvaju tradiciju, ali i da je predstave na moderan način, dostojan generacija koje dolaze.
On line izložba Latinsko jedro – Foto Zoran Nikolić
Barke Lana i Jovan biće naš simbol i ponos na Murteru, a sigurno i najbolja najava onoga što nas očekuje u Baru naredne godine – novih susreta, novih jedara i novih prijateljstava koja će se tkati na moru.
Cilj je da, kroz zajednički i koordinisan pristup, pronađe najbolja rješenja za prevazilaženje izazova i rješavanje ključnih pitanja u oblasti ribarstva
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) saopštilo je danas da je na sjednici Vlade održanoj 11. septembra usvojena Informacija o potrebi formiranja međuinstitucionalne radne grupe za ribarstvo.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u saradnji sa Vladom Crne Gore, preduzima odlučne korake ka rješavanju problema sa kojima se suočavaju ribari. Na sjednici Vlade održanoj 11. septembra 2025. godine razmatrana je i usvojena Informacija o potrebi formiranja međuinstitucionalne radne grupe za ribarstvo koju je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede”, ističe se u saopštenju MPŠV na čijem je čelu Vladimir Joković.
Oni su dodali da će radna grupa biti obrazovana uz učešće svih relevantnih institucija – među kojima su Ministarstvo finansija, Ministarstvo pomorstva, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
“Njen cilj je da, kroz zajednički i koordinisan pristup, pronađe najbolja rješenja za prevazilaženje izazova i rješavanje ključnih pitanja u oblasti ribarstva, koja se nalaze u nadležnosti drugih resora. Ministarstvo izražava punu posvećenost dijalogu i saradnji sa predstavnicima ribara i nadležnim institucijama, vjerujući da se jedino zajedničkim djelovanjem mogu razviti najbolji modeli podrške i unapređenja ribarstva”, kazali su iz MPŠV.
Epilog sastanka predstavnika MPŠV i Nacionalnog udruženja proizvođača ribe, koji je održan 8. septembra, bio je da će Joković tražiti formiranje radne grupe od predstavnika ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, kako bi se riješili problemi ribara u Boki Kotorskoj.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe i ribari, njih 119, su sredinom avgusta uputili Vladi više zahtjeva u kojima su naveli da nemaju dovoljnu podršku MPŠV, luke za pristajanje i vezivanje brodova, ukrcavanje i čuvanje teške opreme. Oni su zatražili i formiranje ribarske luke u Meljinama uz marinu “Lazure”, kao i naknade po osnovu kruzera i glisera koji u Boki godinama unazad tjeraju ribu.
Oni su prethodno najavljivali i blokadu Boke Kotorske, ali su zbog najave ovog sastanka od toga odustali. Ribari od Ministarstva traže da ih povežu sa svim institucijama, kako bi dobili novčanu pomoć, niže cijene goriva, manji PDV na opremu, obnovu flote, vezove…
Manifestacija “Dani Novog Sada u Tivtu” biće organizovana drugu godinu za redom, u srijedu i četvrtak 24. i 25. septembra.
Ovaj kulturni događaj iza kojeg stoji Grad Novi Sad i Kulturni centar Novog Sada počeće u srijedu /24.09./ izložbom umjetničkih tapiserija “Ateljea 61” pod nazivom “Niti sjećanja, niti budućnosti”, u JU Muzej i galerija Tivat od 19h.
Narednog dana, u četvrtak /25.09./ Tivćanima će biti predstavljen film “Tamburaška plovidba” u velikoj sali Centra za kulturu Tivat u 19h. Nakon filma uslijediće koncert tamburaškog orkestra pod upravom Miće Jankovića.
Festival knjige u Kotoru FesKK “PAZI ŠTO ČITAŠ“ iz oblasti humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori, treći po redu, jedinstvena je prilika da se o knjizi, kao kulturološkom fenomenu i edukativnom sredstvu, progovori iz ugla stvaralaca/teljki, izdavača/ica i čitalaca/teljki nekomercijalnih djela.
Ovaj trodnevni Festival pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković”, biće održan 24, 25. i 26. septembra 2025. godine u Kotoru.
Cilj Festivala je da na jednom mjestu okupi predstavnike/ce izdavača, biblioteka, fakulteta, instituta, muzeja, galerija, pozorišta i udruženja, koji se bave publikovanjem knjiga u Crnoj Gori iz oblasti: kulturne baštine, istorije, filozofije, prava, sociologije, psihologije, ekonomije, nauke o književnosti i lingvistike, vizuelne i scenske umjetnosti, muzike, te da prezentuje najbolje iz navedenih oblasti izdavaštva u posljednje tri godine u Crnoj Gori (2023. 2024. i 2025. godina).
Smatramo da se produkcijom koju publikujete uklapate u programski profil, te Vas pozivamo da učestvujete na ovom jedinstvenom festivalu knjige u Crnoj Gori i da, u okviru svoje izdavačke djelatnosti, odaberete:
naslove za koje ocjenjujete da zavređuju da budu predstavljeni na Festivalu u trajanju 30–45 minuta
naslove koje kandidujete za takmičarski dio, kategoriju i obrazloženje. Stručni žiri sastavljen od kompetentnih stručnjaka/kinja iz različitih oblasti iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i BiH izabraće najbolje knjige u 3 kategorije:
knjigu koja ima trajnu vrijednost ili ostvaruje važan naučni doprinos,
knjigu koja doprinosi inovativno-obrazovnoj praksi i
vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježja neprolazne vrijednosti.
Knjige koje biste predstavili na Festivalu ili kandidovali za nagrade treba dostaviti u 5 primjeraka, zajedno sa knjigama koje će biti postavljene po oblastima za prodaju prema Vašem cjenovniku sa popustom.
MOLIMO DA KNJIGE DOSTAVITE 18, 19. 22. ili 23. na adresu Kulturnog centra „Nikole Đurkovića”, Obala bb, Kotor.
PAZI ŠTO ČITAŠ
Molimo da moguće učešće na Festivalu sa naslovima knjiga koje želite da predstavite, kao i one naslove koje kandidujete za takmičarski dio, potvrdite najdalje do 19. septembra na e-mail adrese: aleksandra.tomovic@kckotor.me i jelena.cecur@live.com.
Festival se održava u Staklenoj galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković”.
Svečano otvaranje je predviđeno 24. septembra 2025. godine u 13.00 časova.
Uručenje nagrada biće trećeg dana Festivala 26. septembra u 13.00 časova. Detaljni program biće naknadno dostavljen svim učesnicima/ama Festivala. Kontakt telefon: +382 67 644 347 +382 69 266 276
U okviru evropskog projekta CREAMARE, kofinansiranog od strane programa Creative Europe, tim istraživača sa Univerziteta Crne Gore doprinio je razvoju globalne video-igre CREAMARE – The Game.
Ova inovativna igra, dostupna besplatno na platformama Steam i Epic Games Store u svojoj GOLD verziji, sada omogućava igračima širom svijeta da virtuelno zarone u Bokokotorski zaliv i istraže potopljeni parobrod Tihany. Pored lokaliteta olupine Tihany, igra nudi i virtuelno istraživanje podvodne kulturne baštine iz Egipta, Izraela, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Italije i Španije.
Tihany je izgrađen u Trstu 1908. godine, a ime je dobio po selu na sjevernoj obali jezera Balaton u Mađarskoj. Plovio je pod austrougarskom zastavom duž istočne obale Jadrana. Početkom Prvog svjetskog rata korišćen je za transport na relaciji Boka Kotorska – Bar. Pokušavajući da izbjegne minska polja na ulazu u zaliv, 12. februara 1917. godine nasukao se između rta Arza i rta Veslo. Iako ga je spasilački brod uspješno odšlepao, trup je bio ozbiljno oštećen. Posada je pokušala da spasi plovilo bacajući tovar uglja u more, ali je ono nastavilo da prima vodu i potonulo u blizini ostrva Mamula. Srećom, svi članovi posade, uključujući i kapetana Mata Tonkovića, preživjeli su nesreću. Parobrod Tihany danas predstavlja jedan od najpoznatijih ronilačkih lokaliteta u Crnoj Gori.
Zahvaljujući istraživanju i doprinosu Dragana Gačevića, koji je otkrio olupinu, tim Univerziteta Crne Gore pripremio je scenario, digitalizovao i proizveo precizan 3D model olupine, koji je dio video-igre. Zahvaljujući ovom doprinosu, igrači sada mogu ne samo da istraže lokaciju, već i da se upoznaju s njenim istorijskim kontekstom i shvate značaj očuvanja podvodne kulturne baštine.
Podvodna baština Crne Gore
„Naš cilj je bio da kroz tehnologiju i interaktivnu formu edukujemo globalnu javnost o bogatstvu naše podvodne kulturne baštine,“ rekao je Darko Kovačević iz Centra za Arhrologiju, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije.
„Integracijom olupine Tihany u igru, stvorili smo jedinstven način da prikažemo istoriju Crne Gore, promovišemo značaj očuvanja i podignemo svijest o ekološkim izazovima s kojima se suočavaju naši okeani i mora,“ kazao je on.
Igra CREAMARE – The Game već je privukla više od 60.000 igrača širom svijeta i dobila status UN Ocean Decade projekta, što potvrđuje njen značaj u podizanju svijesti o važnosti zaštite okeana i kulturnog nasljeđa.
Igru možete besplatno instalirati, a linkovi su sljedeći:
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potpisao je danas sa upravnicima stambenih zgrada Ugovor o sufinansiranju redovnog održavanja spoljnih djelova zgrade, kojim će lokalna samouprava do 50 posto ukupne prihvaćene predračunske vrijednosti radova učestvovati u obnovi fasada.
Uslove Javnog konkursa za sufinansiranje redovnog održavanja spoljnjih djelova zgrada na teritoriji opštine Kotor, kojeg je raspisao Sekretarijat za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora, zadovoljilo je osam stambenih zgrada, pet iz Dobrote te po jedna iz Rakita, Benova i Risna.
Opština Kotor za renoviranje fasada izdvojiće 115 hiljada eura.
Pod redovnim održavanjem spoljnih djelova zgrada podrazumijeva se obrada fasadnih površina odgovarajućim fasadnim materijalom, čišćenje i izolacija fasada od kamena, kao i radovi na hidroizolaciji i termoizolaciji krova.
Konačnu listu prioriteta za sufinansiranje redovnog održavanja spoljnih djelova zgrada donijela je Komisija za sprovođenje konkursa koju su činili predsjednik Nikola Mršulja, Jelena Saulačić, Marija Tijanić, Gordana Nestorović te Bojan Stanković.
