Drugo izdanje internacionalnog festivala vina, destilata i hrane “Wine Fine Trebinje 2025” biće održano u subotu, 3. maja na gradskom Trgu slobode, rečeno je u petak na konferenciji za novinare.
Bojan Vučurević, šef Odsjeka za turizam je istakao da će ova jedinstvena smotra vina, rakija i hrane okupiti oko 50 izlagača iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
– Naši sugrađani i veliki broj turista, koje očekujemo tokom prvomajskih praznika će sigurno popuniti gradski Trg slobode i uživati sa svima nama, kako u proizvodima izlagača, tako i u dobroj muzici i zabavi. ‘Wine Fine’ je dio projekta koji Grad Trebinje i Razvojna agencija provode sa Karitasom iz Švajcarske i koji ima za cilj povezivanje poljoprivrednih proizvođača i ponuđača iz oblasti turizma i ovo je dobra zamisao da ih okupimo na ovom festivalu. Prošla godina se pokazala kao uspješna i ove godine nastavljamo. ‘Wine Fine’ ostaje kao zaostavština ovog projekta, koji ćemo unapređivati, kako bi imali što više izlagača i posjetilaca – naveo je Vučurević.
Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja kaže da je veliki značaj ove manifestacije jer se u Trebinju nalazi 27 vinarija.
Trebinje – Hercegovačka kuća – foto Boka News
– Odlična promocija naših vinarija i iz cijelog regiona. U odnosu na prošlu godinu, sklopili smo sporazum o saradnji sa vinarima iz Vojvodine i veliko im hvala na podršci. Za one koji razmišljaju gdje će za prvomajske praznike, pozivam ih 3. maja u Trebinje, pijaca prepoznatljiva širom regiona, biće i hrane i vina – rekao je Ćurić.
Isidora Dostić, direktor Razvojne agencije TREDEA je istakla da se nada da će ovaj festival prerasti u jednu tradicionalnu priču i da će Trebinje postati prepoznatljivo i po ovom festivalu.
– Program u subotu, 3. maja počinje u 10 časova prijemom kod gradonačelnika za učesnike i goste festivala. Od 11 časova u Vukoje vinogradima – Zasad polje, u prostoru destilerije biće predstavljena knjiga Željka Garmaza ‘Zbogom brljama’, vodič kroz svijet domaćih rakija, a zatim stručna radionica ‘Proizvodnja monosortnih rakija od grožđa’. Festivalski program počinje od 16 do 21 čas na Trgu slobode, gdje će izlagači pokazati svoju ponudu, a posjetioci će moći da degustiraju najbolja vina, rakije i hranu uz muzički program, na kojem će nastupiti Adi Šarenac sa gitarom i klapa ‘Castel Nuovo’ iz Herceg Novog – navela je Dostić.
Ulaznice u formi degustacione čaše će se moći kupiti na ulazu u festivalski prostor po cijeni od 25 KM i omogućavaće posjetiocima degustaciju svih proizvoda izlagača.
Nekoliko poginulih nakon što se s vozilom zaletio u ljude na festivalu u Vancouveru, Foto: Chris Helgren/ Reuters
Više je ljudi poginulo, a više je i ozlijeđenih u Vancouveru nakon što je vozač automobilom uletio u gomilu na filipinskom uličnom festivalu u zapadnom kanadskom gradu, priopćila je policija u subotu.
Incident se dogodio dok su se članovi filipinske zajednice okupljali kako bi proslavili Dan Lapu-Lapua, napisao je gradonačelnik Vancouvera Ken Sim na društvenoj mreži X.
– Šokiran sam i duboko ožalošćen užasnim incidentom na današnjem Danu Lapu-Lapua, poručio je.
Vozač uhapšen
Festival odaje počast vođi antikolonijalne borbe na Filipinima u 16. stoljeću. Naše misli su sa svima pogođenima i filipinskom zajednicom Vancouvera u ovom nevjerojatno teškom vremenu, napisao je gradonačelnik.
Policija je izjavila da se incident dogodio nedugo nakon 20 sati u subotu. Policija je potvrdila da je je vozač uhapšen i nalazi se u pritvoru.
U Kući nobelovca Iva Andrića, u subotu su predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine, Ivan Otović priredili prijem za ambasadora Republike Austrije u Crnoj Gori, Kristijana Štajnera. Povod za prvu zvaničnu posjetu Herceg Novom je naučna konferencija o pravnoj istoriji Boke, zemalja u okruženju i uticaju Austro-Ugarskog naslijeđa kao i obilježavanje 150 godina od posjete cara Franca Josifa.
Herceg Novi je veoma aktivan po pitanju uspostavljanja saradnje sa sličnim gradovima u Evropi i svijetu, a dva glavna segmenta u kojima vidi mogućnost povezivanja su kultura i turizam, istakao je predsjednik Katić.
Foto Opština Herceg Novi
„Raduje me što u poslednjih par godina u kontinuitetu imamo značajan broj austrijskih turista u Herceg Novom koji ostvaruju od 15 do 20 000 noćenja sa tendencijom rasta. Razgovarali smo i o mogućnostima kulturne saradnje, nastupima austrijskih umjetnika na nekom od brojnih festivala u Herceg Novom. Otvorili smo mogućnost uspostavljanja veza sa austrijskim gradovima koji su slični nama. Nezaobilazan je bio i razgovor o evropskim integracijama gdje austrijski ambasador snažno podržava naš put. Pristupanje EU i Šengen zoni donijeće smanjenje gužve na graničnim prelazima. Bio je to srdačan razgovor sa brojnim temama, osvrtom na kulturno naslijeđe iz doba Austro-ugarske do današnjeg vremena, ali i svim onim što će doprinijeti jačanju veza Crne Gore i Austrije gdje mi kao gradovi dajemo značajan doprinos“, istakao je predsjednik Katić.
Ambasador Štajner je istakao da ga raduje što je u gradu sa kojim Austrija ima dugu istoriju.
„Drago mi je da ćemo imati konferenciju o istoriji prava i uticaju Austro-ugarske na Crnu Goru i druge zemlje u okreženju, a povod je izuzetan – 150 godina od posjete cara Franca Josefa Boki. Nakon godinu na poziciji ambasadora mogu istaći da vidim kako naslijeđe iz tog perioda i dalje ima svoju ulogu, na primjer lokalni katastar je nešto što potiče iz vremena austro-ugarskog perioda. Srećan sam što mogu nastaviti i slijediti put takvog naslijeđa. Želim da zahvalim predsjednicima Opštine i Skupštine, kao i predstavnicima kulturnog sektora koji su doprinijeli da se ovaj događaj održi, ali i Kući nobelovca Iva Andrića i Milice na prijemu. Ljubitelj sam Andrićevog djela, mnogo toga sam pročitao, posjetio mjesta koja su njemu bila važna kao što su Travnik, Višegrad. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam u Herceg Novom i što smo okupljeni ovako posebnim povodom“, kazao je ambasador Štajner.
Foto Opština Herceg Novi
Prijemu je prisustvovala i direktorica JUK Herceg fest, Tatjana Ateljević.
Naučna konferencija koja će okupiti istoričare i pravnike iz Austrije, Norveške, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, biće održana danas u hotelu Park u Bijeloj. Oni će razgovarati o prenosima i recepciji pravnih sistema kroz istoriju, interakciji pravnih tradicija u raznim istorijskim kontekstima, značaju i očuvanju materijalne i kulturne baštine austrougarskog perioda u Boki kotorskoj.
Inicijator je Novljanin Janko Paunović, doktorand i saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču, koji realizuje ovu inicijativu uz tehničku i organizacionu podršku Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi.
Blažena Ozana – Kotor 27. april foto arhiv Boka News
Blagdan bl. Ozane Kotorke zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora obilježava se 27. aprila.
Na blagdan bl. Ozane Kotorke svete mise u crkvi Sv. Marije od Rijeke (Koleđati) – bl. Ozane, bit će u 8, 10 i 18 h. Misu u 10 sati predvodi kotorski biskup mons. Mladen Vukšić.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Plemenitosti i posvećenostiBlažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563.) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.
Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.
U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.
Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“
U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Rada Krivokapic Radonjic april 2025 Foto Jovana Dojkic
Crnogorska dizajnerka i stilistkinja Rada Krivokapić Radonjić iz Kotora proglašena je od strane Corporate LiveWire sa sjedištem u Londonu, za najboljeg modnog dizajnera u kategoriji za Južnu Evropu 2024/25.
Fondacija LiveWire ovu nagradu dodjeljuje godinama unazad u Velikoj Britaniji, Škotskoj, Velsu u drugim evropskim zemljama, Istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, Tajlandu i u Aziji.
U toku je registracija novog brenda G&M Rada Krivokapić Radonjić
Kako nam je kazala dizajnerica u toku je i registracija novog brenda G&M Rada Krivokapić Radonjić.
Naziv G&M osmišljen je sredinom januara ove godine.
Kovilm za žene foto Jovana Dojkić
U sastavu novog brenda će biti parfem za muškarce na čijem se odabiru sastojaka trenutno radi u saradnji sa saradnicima.
Zeleni projekat Radinog novog brenda ima za cilj povećanje upotrebe regenerisanog pamuka u održive praksi, proširenje zelenih površina na različitim teritorijama širom svijeta gdje brend posluje.
Rada Krivokapic Radonjic april 2025 Foto Jovana Dojkic
Još jedna lokacija za klijente nalazi se u Prvomajskoj ulici u Budvi.
Izradu haljina brenda Rada Krivokapić Radonjić za film radi saradnica u izradi kostima Dragana Šoć.
Belgijski turistički kongres, koji je u petak otvoren u Budvi, okupio je u Crnoj Gori oko 160 predstavnika turoperatora, turističkih agencija i ključnih aktera belgijske turističke industrije.
Belgijski turistički kongres, koji se održava uz podršku Nacionalne turističke organizacije (NTO), jedan je od najznačajnijih događaja za uspostavljanje i jačanje saradnje sa belgijskim tržištem.
Iz NTO su saopštili da je ministar turizma Simonida Kordić kazala na forumu da belgijski putnici sve više vrednuju bezbjednost destinacije, prijatnu klimu i komfor prilikom putovanja.
„Crna Gora nudi upravo to – spoj autentičnog doživljaja, prirodnih ljepota i sve kvalitetnije turističke ponude“, rekla je Kordić i dodala da održivost igra sve značajniju ulogu u izboru destinacije, posebno kada su u pitanju gosti iz Belgije.
Ona je navela da Crna Gora aktivno razvija turizam koji je u skladu sa ekološkim principima, oslanja se na lokalne proizvode i zajednice, i sve više uključuje posjetioce u očuvanje prirodnih resursa.
„Želimo da naši gosti dožive zemlju kroz njene autentične ukuse, mirise i predjele, a da istovremeno osjete da su dio šire vizije – vizije turizma koji čuva, a ne troši. Kroz direktnu komunikaciju sa našim belgijskim partnerima, želimo da još više učvrstimo poziciju Crne Gore na belgijskom tržištu, kao i da omogućimo dublje razumijevanje potencijala koje naša destinacija nudi“, kazala je Kordić.
Direktorica NTO, Ana Tripković Marković, saopštila je da Belgijski turistički kongres predstavlja događaj od velikog strateškog značaja za Crnu Goru, jer okuplja ključne donosioce odluka belgijske turističke industrije i omogućava direktne poslovne susrete koji vode ka konkretnim dogovorima.
„Veliko je zadovoljstvo što smo domaćini dva najveća udruženja belgijskih turoperatora, koja okupljaju više od hiljadu članova, a 160 njihovih predstavnika ovih dana boravi u Crnoj Gori. U okviru ovog Kongresa, NTO je uspješno organizovala poslovnu radionicu na kojoj su naši privrednici ostvarili direktne kontakte sa belgijskim partnerima, što je uz veliko interesovanje sa obje strane dodatno potvrdilo značaj ovakvih susreta za jačanje saradnje“, navela je Tripković Marković.
Ona je dodala da su na forum prisutni i predstavnici belgijskih avio-kompanija i aerodroma, koji su iskazali interesovanje za uspostavljanje i jačanje avio-povezanosti sa Crnom Gorom, čime bi se dodatno doprinijelo povećanju turističkog prometa sa tog tržišta.
Iz NTO je saopšteno da će tokom naredna tri dana belgijski partneri imati priliku da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom Crne Gore, koja uključuje hotelske kapacitete, prirodne ljepote, bogatu kulturu i istoriju, autentičnu gastronomiju i brojne aktivnosti.
Nekada upravitelj stroja, kasnije dugogodišnji inspektor pomorske kompanije Marine Carriers, danas vlasnik privatne firme koja je konsultant i investitor u oblasti pomorstva Nord Shipping d.o.o pomorski inženjer Goran Sindik iz Tivta, za koga je pomorstvo strast a ne posao, u kome je već 30 godina, za naš portal je komentariso aktuelnu situaciju u Crnogorskoj plovidbi te predložio moguće riješenje, kratki, a možda i jedini plan za spasavanje brodova i brodarske kompanije.
Sindik podsjeća da je pro-bono uputio kratak koncept kako restruktuirati Crnogorsku plovidbu inače će otići u bankrot, “upozorenje sam im predstavio još u februar 2024.” godine.
Njegovo viđenje i koncept riješenja aktuelene situacije u Crnogorskoj plovidbi prenosimo integralno:
S obzirom da često imamo polemike i komentare koji se odnose na održivost i funkcionalnost brodarskih društava u CG, posebno sa osvrtom na Crnogorsku plovidbu, čiju poziciju u najkraćem možemo opisati kao nelikvidnu i nesolventnu, a samim tim možemo je smatrati bankrotiranom kompanijom.
U savremenoj pomorskoj industriji, principi poslovanja su umnogome standardizovani i striktno vezani za obimnu regulativu koja se učestalo nadograđuje i zahtjeva brze reakcije i prilagođavanje brodarskih društava, kako bi opstali na veoma zahtjevnom međunarodnom tržištu.
Za početak naveo bih jednu činjenicu, koja je aksiom u pomorskoj industriji, a to je da danas u svijetu je rijetkost naći brodarska društva u vlasništvu države, jednostavno, istorija kao i činjenice nas uče da je brodarstvo oduvjek bilo privatna inicijativa, koja je uz velike rizike stvarala i velike profite, znači prvi hendikep Crnogorske plovidbe je činjenica da je u državnom vlasništvu, iliti svačija i ničija.
Sledeća činjenica je da međurješenja kao i spora reagovanja u rješavanju problema brodarskih društava, neizostavno vode u finansijske probleme. Brodarska društva su mehanizmi kod kojih i najmanji zastoj dovodi do velikih gubitaka, koji posledično jako brzo mogu da potroše samu supstancu društva, odnosno brodove. U skladu sa navedenim, za održivost brodarskih društava esencijalna je brzina u odlučivanju kao i preuzimanje rizika i odgovornosti za donesene odluke.
Brodarska društva danas su sasvim drugačija od kompanija koje su poslovale prije više decenija, princip digitalnog poslovanja kao i mnoge norme u domenu zaštite životne sredine, emisije CO2, NOX, i mnogih drugih restriktivnih propisa koji su upravo primjenjeni od strane nove USA administracije (takse na brodove izgrađene u Kini, među koje spadaju i naši brodovi), navode nas da ustanovimo nove principe poslovanja, a među primarnim je kadriranje i stručna uprava društva koja je sposobna da brzo reaguje i donosi ispravne odluke, kako bi društvo sigurno prolazilo kroz oluje.
Uz navedeno, spomenuo bih poraznu činjenicu koju bih prepustio čitaocima da tumače, a odnosi se na vozarine, konkretno za ‘geared handy size bulkers’, a koje su ustvari berzanski indeksi, dali za ‘time charter’ ili ‘voyage charter’ opciju, koje su prevlađujuće za navedeni segment brodova u vlasništvu Crnogorske plovidbe, koja tokom svog trajanja nije ugovarala tržišne cijene najma, već znatno niže cijene koje su nanijele ogromne gubitke kompaniji, razloge za takvo postupanje možete naći u gornji dio teksta, a i sami dedukcijom možemo spoznati razloge.
Da ne bih ostao na apstraktnim opservacijama, a znajući da su i najveći poduhvati u biti jednostavni, prezentovat ću kratki, a možda i jedini plan za spasavanje brodova i brodarske kompanije:
Likvidacija – uvođenje stečaja u Crnogorsku plovidbu
Brodove neopterećene bankarskim zalogom, kao i bilo kojim drugim opterećenjem – čiste, prebaciti u novoosnovanu kompaniju Crnogorska plovidba 2
Angažovati Ship management kompaniju, sa globalnim pristupom i reputacijom koja bi upravljala brodovima po principu FULL ship management (technical, crew, commercial, insurance, fixture), predložio bih svjetski priznatu kompaniju Bernhard Schulte, upravljaju sa preko 700 brodova
U ovakvom pristupu, dobijamo kompaniju koja u vlasništvu ima dva broda, sa kojima će generisati značajan prihod, koji se svakako može koristiti za stvaranje gotovinskih rezervi, kupovinu novih brodova ili za isplaćivanje dividendi vlasniku, koji ih može upotrebiti za socijalni program radnika likvidirane prethodne kompanije ili druge namjene.
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
Uz navedeno skrenuo bih pažnju da i neke od najvećih svjetskih brodarskih kompanija (DHT Tankers, Golden Ocean, itd.) funkcionišu na navedeni način, gdje nemaju ‘in-house management’, već koriste navedeni princip ‘third party management’. Svakako, brodovlasnik determiniše u saradnji sa menadžment kompanijom sve bitne pravce poslovanja i odluke, kako od izbora posade, regije poslovanja, tipa najma broda itd.
Pored navedenog, angažovanjem globalnih uglednih ‘third party management’ kompanija, obezbjeđuje se znatno bolja tržišna pozicioniranost i znatno manji operativni troškovi OPEX:
– manji troškovi goriva
– manji troškovi rezervnih dijelova
– manji troškovi maziva i hemije
– manji troškovi ‘general store’
– manji troškovi osiguranja
– manji troškovi SS i DD
– manji troškovi ‘superintendent visit’
– manji troškovi elektronske komunikacije i interneta
– kao najznačajniji udio OPEX-a, manji troškovi posade
Sa gore navedenim uštedama, neto profitabilnost bi bila znatno uvećana, takođe tržišna održivost znatno izvjesnija i olakšana.
Ako bi slučajnom greškom naša administracija prihvatila ovaj princip restruktuiranja, novoosnovana kompanija bi imala sledeću kadrovsku strukturu –
– izvršni direktor – 1
– finansijski direktor – 1
– administrator, sekretar – 1
– upravni odbor – 3
Ukupno 6 zaposlena, ali isključivo kadrovi sa vrhunskim referencama u pomorstvu.
Ukoliko Crna Gora želi da ima brodarsku kompaniju u svome vlasništvu, koja će generisati prihode a ne gubitke, mora se pridržavati samo 3 jednostavna principa:
Nema partijskog zapošljavanja
Uprava kompanije sa referencama i znanjem
Full management povjeren kompaniji koja ima globalni pristup i visoke reference
Sva ostala ad-hoc, nestruktuirana, nametnuta rješenja, neizostavno će kompaniju održavati kao gubitaša, koji će u krajnjem potrošiti svoju supstancu i ostati bez brodova.
Posljednji ispraćaj pape Franje Foto: Remo Casilli / Reuters
Papa Franjo pokopan je u subotu popodne u bazilici svete Marije Velike, objavio je Vatikan. Vjernici, svećenici i državnici prethodno su se Vatikanu i u Rimu oprostili od 88-godišnjeg pape “otvorena srca” koji je umro na Uskrsni ponedjeljak.
Oko 250 tisuća ljudi okupilo se na grandioznom Trgu svetog Petra u čijem je središtu tijekom sprovodne mise ležao skromni drveni lijes Franje, rodnim imenom Jorgea Marija Bergoglia, prvog pape iz Južne Amerike.
Stiglo je i oko 130 svjetskih delegacija sa šezdesetak čelnika država i organizacija, posjednutih s desne strane Franjinog lijesa.
S lijeve strane lijesa sjedili su kardinali koji će na konklavi idući mjesec odabrati Franjinog nasljednika, odlukom koja će odrediti hoće li Crkva nastaviti Argentinčevim stopama otvorenosti ili se vratiti tradicionalnijem papinstvu.
Oko sat i pol dugu sprovodnu misu vodio je 91-godišnji Giovanni Battista Re, talijanski kardinal i dekan kardinalskog zbora.
Zborovi su tijekom ceremonije pjevali pjesme na latinskom, a molitve su izgovorene na različitim jezicima poput talijanskog, kineskog, španjolskog, portugalskog i arapskog, pokazujući raznovrsnost pripadnika katoličke vjere.
Franjino tijelo potom je posljednji put nakratko ušlo u baziliku svetog Petra koja ga je zvonjavom ispratila na konačno putovanje u baziliku svete Marije Velike, njegovu omiljenu rimsku crkvu.
Pogrebna povorka u preuređenom papamobilu putovala je od Vatikana do papinog konačnog odredišta uz pozdrave tisuća vjernika okupljenih na rimskim ulicama. Policija je procijenila da je procesiju pratilo do 150 tisuća ljudi.
Duž rute duge oko 5,5 km od Trga svetog Petra povorka je prolazila pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum.
Pred bazilikom svete Marije Velike dočekalo ga je četrdeset pripadnika marginaliziranih skupina koji su odali posljednju počast Franji: migranti, beskućnici, zatvorenici i transrodne osobe.
Franjo je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob u podu bazilike, između dviju kapela. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora uklesano je samo ime Franciscus.
Sada u Vatikanu slijedi devet dana žalosti, poznatih pod nazivom ‘novendiali’, a kardinali iz cijelog svijeta u tom će se periodu promišljati o tome koga izabrati za Franjina nasljednika.
Konklava sa 135 kardinala izbornika, među kojima će biti Josip Bozanić i Vinko Puljić, ne može početi prije 6. svibnja.
Na Pinama je sinoć počeo Festival vjetra 2025 u organizaciji Jedriličarskog kluba Delfin, posvećen moru i očuvanju kulture života uz more. Uz bend Zoster otvorena je još jedna cjelomjesečna manifestacija, koja nas očekuje do 24.maja na osam lokacija u Tivtu. Kroz 14 događaja, organizatori i ove godine donose bogat sportski, edukativni i kulturni program, posvećen prije svega građanima Boke i Crne Gore, ali i turistima kojima se nude zanimljivi besplatni sadržaji u periodu predsezone.
Na ceremoniji su se obratili predjednik JK Deflin, dr Frano Tripović, menadžerka Opštine Tivat, Ivona Petrović, vlasnik međunarodne jedriličarske fondacije “Richard&Frances Godbois Foundation” Richard Godbois, te kapetan Goran Idrizović, direktor Direktorata za pomorstvo u Ministarstvu pomorstva Crne Gore, kojemu je pripala čast da otvori Wind Fest 2025.
“Veliko hvala Opštini Tivat, Turističkoj organizaciji, hvala preko 70 partnera koji su podržali ovogodišnje izdanje festivala. Crna Gora je u posljednje vrijeme crna, zbog svega što se događa oko Velike plaže I drugih vrijednih prirodnih resursa, što je potpuno nevjerovatno. Ali ipak, u našem društvu postoje svetionici koji u našem mraku uporno svijetle. Poput Brana Mandića, Vanje Ćalović, ekipe koja ne odustaje. Isto tako, mi ovim festivalom pokušavamo da okupimo ljude, koji stvarno žele nešto da urade za svoju zajednicu, za svoj grad. Mi smo ljudi koji vole svoj grad. Hvala još jednom svima koji nam se u tome pridružuju,” rekao je predsjednik Jedriličarskog kluba Delfin, dr Frano Tripović.
“Za Opštinu Tivat ova inicijativa ima veliki značaj, jer pokazuje kako jedna dobra, lokalna ideja, uz dobru energiju, pozitivan pristup i veliki entuzijazam grupe građana može izrasti u značajnu platformu, koja će ponuditi odgovore na veoma bitna pitanja. Pitanja koja utiču na naš svakodnevni život, koja nas podsjećaju gdje smo I tjeraju da se zapitamo kuda ustvari idemo. Uz veliku zahvalnost organizatorima na trudu uloženom u organizaciju još jednog Festivala vjetra, Opština Tivat će nastaviti da podržava Delfin I bude uz njegove dobre inicijative,” poručila je menadžerka Opštine Tivat, Ivona Petrović.
Richard Godbois od početka podržava organizaciju Wind Festa, a Tivat i Boku vidi kao svoj drugi dom.
Festival vjetra 2025.
“Festival vjetra pokreće brojna bitna pitanja za Boku Kotorsku. Ipak, smatram da je ekologija I zaštita mora najbitnije na čemu insistira. Koristim priliku da ovdje večeras po prvi put javno objavim da je naša fondacija pomogla da dođe do saradnje Univerziteta Kaliformije iz Santa Barbare I Pomorskog fakulteta Kotor, jer je riječ o gradovima pobratimima. Mi ćemo finansirati projekat, a dvije naučne institucije će već ovoga ljeta početi zajednički rad na do sada najozbiljnijoj ekološko-ekonomskoj studiji na temu nautičkog turizma u Boki Kotorskoj,” najavio je Godbois, ističući da naši naučnici već u julu putuju za Santa Barbaru kako bi započeo konkretan rad na projektu.
Nastojanja JK Delfin da doprinese plavoj ekonomiji u Crnoj Gori prepoznaju i u Ministartvu pomorstva, ukazao je direktor Direktorata za pomorstvu, kapetan Goran Idrizović.
“Čast mi je da vam se obratim u svoje lično ime i u ime Ministarstva pomorstva. U dogovoru sa organizatorima, kojima zahvaljujem na časti da zvanično otvorim Festival vjetra 2025, čuo sam jednu sjajnu misao, koja je potpuno na mjestu, a koja mi je dugo izmicala, iako sam dugo u oblasti obrazovanja pomoraca. A to je da su naši jedriličarski klubovi zapravo male, osnovne pomorske škole. To je negdje i misija je sportskog kluba Delfin. Međutim, klub Delfin nije samo jedriličarski klub, nije samo osnovna pomorska škola. To je jedan mali klub entuzijasta koji pokušavaju da je edukuju, pokušavaju da pozitivno utiču na čitavu društvenu zajednicu. To se najbolje oslikava upravo kroz ovaj festival kao pokušaj da svoju misiju prošire na širu društvenu zajednicu I pomognu da Boka Kotorska, kada je riječ o pomorstvu, postane siguran ambijent kakav njeni žitelji zaslužuju. Klub Delfin ne kritikuje, klub Delfin ne stvara probleme, on pokušava da pomogne da se problem riješe. Nude dijalog. Nude rješenja. Zbog toga mi je velika čast I zadovoljstvo proglasiti početak ovogodišnjeg Wind Festa. Neka igre počnu!”, označio je početak manifestacije kapetan Idrizović.
Festival vjetra 2025.
Uvertiru u noć od plesa I smijeha obezbijedio je DJ BodziE, jedan od najpoznatijih DJ u Crnoj Gori, član hercegnovske ekipe Groovy Castel Nuovo, a Zoster je s nestrpljenjem dočekao da se popne na binu, iako ih bije glas da njihovi koncerti obično počinju sa zakašnjenjem. Nakon dva sata fantastične svirke I atmosfere na Pinama I sami su bili izuzetno zadovoljni razmijenjenom energijom. Ritmovi I tekstovi njihovih pjesama poslužili su kao savršeno zagrijavanje za još jedan Wind Fest, jer nije “Utopija” to što ne odustajemo, jer ostaje “Čovjek zvani činjenica”.
Festival vjetra 2025.
Festival vjetra nastavlja danas Malom tivatskom regatom UNA Montenegro CUP za klase Optimist I ILCA, a u nedjelju, 27. aprila, jedri se 20. Tivatska regatta UNA Montenegro CUP. Očekuju nas još tri festivalska vikenda, a program je dostupan na www.windfest.me.
Kao dokazana platforma za saradnju lokalnih snaga, moba u režiji Jedriličarskog kluba Delfin još jednom predstavlja Tivat kao grad dobre zabave, vjetrovitih ljubavnih susreta i inspirativnih inicijativa, koje će se nastaviti u danima vikenda do 24.maja i velikog finalea uz koncert Darka Rundeka i Ekipe na Ponti Seljanova.
Kako je saopšteno iz Vlade, održana je posebna sjednica Koordinacionog tijela za praćenje turističkih sezona, kojom je predsjedavala ministar turizma Simonida Kordić.
“Kordić je tom prilikom uputila apel svim subjektima koji imaju uticaja na odvijanje turističke privrede da maksimalno doprinesu otklanjanju potencijalnih izazova, kako bi Crna Gora spremno dočekala povećani priliv turista i obezbijedila kvalitetnu sezonu.
Predstavnici Ministarstva saobraćaja informisali su prisutne da će dio bulevara Tivat–Budva, od aerodroma Tivat do skretanja za Bigovo, biti asfaltiran do početka sezone. Ostali radovi biće izvođeni u mjeri koja neće ugroziti tok turističke sezone, a ukoliko to ne bude moguće, biće privremeno obustavljeni. Takođe je najavljeno da će putni pravci Čevo–Cetinje i Nikšić–Kuside biti završeni do početka ljetnje sezone”, piše u saopštenju.
Dogovoreno je da se nastavi intenzivna komunikacija sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, kako bi se razgovaralo o povećanju broja policijskih službenika tokom sezone, mogućnosti da se zabrani saobraćaj teretnim vozilima visoke tonaže tokom ljetnje sezone, odnosno da se ograniči samo tokom noćnih sati, te regulaciji pješačkog saobraćaja preko magistralnih puteva.
Iz Aerodroma Crne Gore saopšteno je da se očekuje porast broja putnika, posebno na Aerodromu Tivat, gdje se prognozira rast čak 25% u odnosu na prošlu godinu.
Takođe, iz MUP-a je istaknuto da je tokom marta ove godine zabilježen rast broja prelazaka državne granice 13% u odnosu na isti period prošle godine, što dodatno potvrđuje pozitivne trendove uoči ljetnje turističke sezone.
