Kibernetički napad – poremećaji u većim europskim zračnim lukama

0
Kibernetički napad – poremećaji u većim europskim zračnim lukama
Avion

Kibernetički napad usmjeren na pružatelja usluga za sustave prijave i ukrcaja poremetio je rad u nekoliko velikih europskih zračnih luka, uključujući londonski Heathrow, Bruxelles i Berlin, prouzročivši kašnjenja i otkazivanja letova, rekli su operateri.

Napad je onesposobio automatizirane sisteme, omogućivši samo ručne postupke prijave i ukrcaja, objavila je zračna luka Zaventem blizu Bruxellesa.

– Ovo ima velik utjecaj na raspored letova i nažalost, prouzročit će kašnjenja i otkazivanja letova, stoji u priopćenju operatera objavljenom na njegovoj web stranici.

– Pružatelj usluga aktivno radi na problemu i pokušava ga riješiti što je brže moguće.

Heathrow je upozorio i na kašnjenja uzrokovana “tehničkim problemom” kod dobavljača treće strane.

Putnicima koji su planirali svoje letove u subotu, pogođene zračne luke savjetovale su da potvrde putovanje sa zrakoplovnom tvrtkom prije nego što krenu prema zračnoj luci.

– Zbog tehničkog problema kod pružatelja usluga sustava koji posluje širom Europe vrijeme čekanja na prijavu je dulje. Radimo na brzom rješenju, objavila je berlinska zračna luka u banneru na svojoj internetskoj stranici.

 Glasnogovornik je kazao i da napad nije pogodio zračnu luku Frankfurt.

MedSeaRise projekat predstavljen na manifestaciji Ocean Race Boka Bay

MedSeaRise projekat predstavljen na manifestaciji Ocean Race Boka Bay
Foto IBM

 

U okviru manifestacije The Ocean Race Boka Bay, u paviljonu Univerziteta Crne Gore, uz učešće Instituta za biologiju mora i Pomorskog fakulteta Kotor, brojnim posjetiocima su predstavljeni rezultati i aktivnosti više međunarodnih projekata, među njima i MedSeaRise, koji se bavi procjenom i ublažavanjem rizika od porasta nivoa mora u mediteranskom regionu.

Projekat finansiran kroz Interreg Euro-MED program okuplja institucije iz šest zemalja, među kojima je i Crna Gora, a cilj mu je da razvije metodologiju za procjenu uticaja rasta mora na infrastrukturu, kulturnu baštinu, ekosisteme i obalne zajednice.

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore sprovodi dvije studije slučaja u pilot zonama Kotorsko-Risanskog zaliva i Tivatskih solila. Prema preliminarnim rezultatima, očekuje se da će do 2100. godine porast nivoa mora u Boki Kotorskoj iznositi od sedam do 17 centimetara u umjerenom scenariju, dok bi u ekstremnim uslovima mogao dostići i 35 do 37 centimetara. Takve promjene mogle bi imati značajan uticaj na urbanu infrastrukturu i kulturnu baštinu u priobalju, dok se u slučaju Tivatskih solila procjenjuje da bi biodiverzitet ostao stabilan, budući da su vrste koje tu obitavaju već prilagođene ekstremnim uslovima poput suša i povremenih poplava.

Koordinatorka projekta za Crnu Goru, dr Danijela Joksimović iz Instituta za biologiju mora, istakla je da je od velikog značaja što je MedSeaRise predstavljen u kontekstu The Ocean Race, jer ova manifestacija okuplja široku javnost, sa fokusom na djecu I mlade, i omogućava da se poruka o klimatskim izazovima prenese izvan naučnih krugova.

„Veoma je važno da, osim nas naučnika, i šira javnost shvati šta nam se može desiti u slučaju promjena nivoa mora. To utiče na sve aspekte – naučno-istraživačke, društveno-ekonomske i socijalne“, naglasila je ona.

Foto IBM

Iako se konačni rezultati istraživanja očekuju početkom oktobra na sastanku u Barseloni, preliminarni nalazi jasno ukazuju na potrebu planiranja i prilagođavanja obalnih zajednica na klimatske promjene. Projekat MedSeaRise doprinosi jačanju naučne osnove za donošenje odluka i predstavlja važan korak ka izgradnji otpornijih zajednica u Crnoj Gori i šire u mediteranskom regionu.

Posebno raduje što je kroz paviljon Univerziteta Crne Gore prethodnih dana prošao veliki broj djece školskog uzrasta iz svih krajeva naše zemlje, koji su imali priliku da potrebu zaštite mora i okeana sagledaju i osjete kroz različite simulacije, instalacije, prezentacije I radionice. Priči o porastu nivoa mora I ukazivanju na moguće posljedice koje nas očekuju doprinijela je i instalacija “Čuvari baštine” JU Muzej I galerija Tivat, postavljena u akvatorijumu nedaleko od paviljona Univerziteta, koja jasno dočarava potrebu sagledavanja porasta nivoa mora na kulturnu baštinu u obalnim zonama, što je pored uticaja na biodiverzitet u fokusu projekta MedSeaRise.

Ocean Live Park – foto Boka News

“Prilika da predstavimo projekat MedSeaRise na ovoj velikoj međunarodnoj manifestaciji, koja sem sportskog, ima i snažan edukativni program posvećen podizanju nivoa svijesti o nužnosti zaštite svjetskih mora, veoma je značajna za Institut za biologiju mora kao jedan od partner ana projektu. Prezentirajući projekat domaćim i međunarodnim posjetiocima, imali smo priliku da aktivno promovišemo nužnost zajedničke akcije protiv klimatskih promjena I za zaštitu okeana, kakva se ne pruža često. Hvala svima koji su doprinijeli da dobijemo ovakvu priliku,” poručila je koordinatorka MedSeaRise projekta za Crnu Goru, dr Danijela Joksimović.

Slovenija: Kazna od 1.200 eura za vođenje psa bez povodca

0
Slovenija: Kazna od 1.200 eura za vođenje psa bez povodca
Ljubljana

LJUBLJANA – Novi Zakon o zaštiti životinja značajno povećava kazne za vlasnike pasa. Ministarstvo poljoprivrede kaže da su kazne povećane jer su bile toliko niske da nisu djelovale odvraćajuće na pojedince. Kinološki klub Ljubljana i Društvo za zaštitu životinja Ljubljana podržavaju veće kazne, rekavši da u Sloveniji ima previše neodgovornih vlasnika pasa.

Novi Zakon o zaštiti životinja značajno je povećao kazne za vlasnike pasa. Kazne za pse koji nisu na povodcu na javnim mjestima povećane su s 200 do 400 eura na 600 do 1200 eura. Za takozvane opasne pse, “koji zbog svoje neupravljivosti ugrožavaju okolni prostor ili su ugrizli osobu ili životinju”, a koji također moraju biti opremljeni brnjicom na javnim mjestima, povećane su s 800 do 1200 eura na 1000 do 1600 eura. Ministarstvo poljoprivrede, koje je pripremilo izmjenu zakona, kaže da su kazne povećane jer su bile toliko niske da nisu djelovale odvraćajuće na pojedince.

Prema središnjem registru kućnih ljubimaca, u Sloveniji ima 250.676 pasa, od čega otprilike deset posto u Ljubljani.

Kazne su propisane u rasponu i mogu čak premašiti minimalni propisani iznos, objasnilo je ministarstvo. Čimbenici koji utječu na visinu kazne u ubrzanom postupku su priroda i težina prekršaja, stupanj odgovornosti počinitelja (ako je prekršaj počinjen namjerno ili iz nehaja), ponovljeni prekršaji (ako je počinitelj već kažnjen za slične prekršaje), otegotne okolnosti (npr. prikrivanje prekršaja, svjesno ignoriranje zakonodavstva, utjecaj na veći broj životinja), olakotne okolnosti (suradnja u postupku, priznanje krivnje, otklanjanje posljedica prekršaja), a kazna mora biti razmjerna i imati odgojni učinak, priopćilo je ministarstvo.

Ako prekršitelj ne podnese zahtjev za sudsku zaštitu protiv platnog naloga ili rješenja o prekršaju i ako plati kaznu u roku od osam dana od pravomoćnosti rješenja ili naloga, plaća samo polovicu kazne.

Festival jesenjih plodova u Luštica Bay-u

0
Festival jesenjih plodova u Luštica Bay-u
Luštica Bay – Festival jesenih plodova

Luštica Bay dočekuje jesen nizom događaja koji odaju počast plodovima zemlje i tradicijama ovog kraja tokom rane jeseni. Prvo poglavlje festivala koje će imati niz događaja je u čast vina i rakije, posvećenog ovim crnogorskim tradicijama. Ovaj dio festivala predstavlja simboličnu proslavu početka sezone berbe i nudi bogat program već nastupajućeg vikenda na lokacijama Piazza Centrale i Marina Village.

Prilike za istraživanje ukusa neće nedostajati kao ni enoloških priča o crnogorskim vinima – od prvih ubranih grozdova i mladog vina, do svježe pečene rakije.

Vino i rakija, kao nezaobilazni dio svakog susreta i važan segment crnogorske tradicije, bili su inspiracija za ovaj festival. On je oda domaćinima i vinarijama ovog podneblja kao i prilika da se ta tradicija približi stanovnicima i gostima, da svi naučimo nešto novo i da zajedno uživamo u bogatstvu našeg nasljeđa. izjavili su organizatori.

BAZARI I RADIONICE INSPIRISANI OVIM TRADICIJAMA

U subotu, 20. septembra, na programu je i Matine u okviru koncepta Feel Alive Hub-a, od 11:00 do 14:00 časova, uz nastup gitariste i mini bazar. Umjetničku notu festivala donosi radionica „Monteroots & Vines“, od 11:00 do 13:00 časova, koju vodi umjetnica Dijana Lazović. Radionica je inspirisana vinovom lozom i bujnom mediteranskom vegetacijom, simbolima obilja i bezvremenske ljepote, koji će biti integralni dio stvaralačkog procesa u kojem se umjetnost prepliće s prirodom, a svaki potez kistom otkriva priču o ovoj biljci.

Festivalski bazar, sa širokom ponudom vina, rakije i rukotvorina, biće otvoren na Piazza Centrale oba dana vikenda, od 12:30 do 21:00. Subotnje popodne upotpuniće oslikavanje lica za djecu od 17:00 časova, kao i nastup DJ Pavla Aleksića, koji će dati ritam večeri. Nedjeljni program bazara obogaćen je dječijom kreativnom radionicom u kojoj će mališani učiti vještinu pravljenja životinja od balona od 17:00 časova kada počinje i nastup benda Milky Wave.

Milatović: Žabljak da bude ekološka prijestonica države

0
Milatović: Žabljak da bude ekološka prijestonica države
Žabljak – Durmitor – foto Boka News

Predsjednik države Jakov Milatović poručio je da je Crna Gora prije 34 godine, na Žabljaku, donijela hrabru i vizionarsku odluku – da postane prva ekološka država na svijetu.

– Tada smo poslali jasnu poruku i sebi i svijetu: da razvoj naše zemlje mora počivati na očuvanju prirode, čistim rijekama, netaknutim planinama, nacionalnim parkovima i bogatstvu koje imamo i koje nam je povjereno. To je bila vizija Crne Gore kao prostora mira i održivog života, u vremenu kada je region tonuo u sukobe. Bila je to poruka da možemo biti primjer harmonije između čovjeka i prirode – rekao je Milatović povodom Dana opštine Žabljak.

Danas, tri i po decenije kasnije, smatra on, ta vizija je i dalje snažan dio našeg identiteta.

– Nalazi se u našem Ustavu i podsjeća nas da bez očuvane životne sredine nema ni budućnosti. Nažalost, uradili smo mnogo manje nego što smo mogli – zagađenje, otpad i pritisci urbanizacije ostaju veliki izazovi. Ali upravo zato Dan ekološke države obavezuje nas da obnovimo i osnažimo našu posvećenost toj misiji – rekao je Milatović.

Jakov Milatović – foto: Kabinet predsjednika Crne Gore

Zato je, kako se navodi, sa posebnim zadovoljstvom podržao i uputio Vladi inicijativu da Žabljak, grad u kojem je ideja rođena, bude proglašen ekološkom prijestonicom Crne Gore.

– To bi bio snažan simbol povratka viziji iz 1991. godine i podsticaj da sve opštine slijede taj put. Crna Gora može i mora da ispuni obećanje dato prije 34 godine – da zaista bude primjer održivog društva i ekološke države. Na tome ćemo istrajati, zbog generacija koje dolaze i zbog budućnosti naše zemlje – izjavio je Milatović.

Finalna etapa The Ocean Race Europe 2025 – Boka Bay Coastal Race

0
Finalna etapa The Ocean Race Europe 2025 – Boka Bay Coastal Race
The Ocean Race Europe 2025.

Finalna etapa najprestižnije međunarodne regate The Ocean Race Europe 2025 – Boka Bay Coastal Race startovaće danas u 14 sati, najavili su organizatori manifestacije.

Navodi se da će obalna trka jedrilica odlučiti poredak od drugog do petog mjesta.

Šampionski trofej ranije je osigurao francuski Biotherm i skiper Pol Mejl.

Poslije pet nedjelja i 4.500 nautičkih milja, sedam IMOCA ekipa dovelo je Ocean Race Europe 2025 do praga završnice – u Boku kotorsku.

Svečano proglašenje najboljih zakazano je za nedjelju u 14 sati, nakon čega će biti zatvoren i The Ocean Live Park.

Danas 34 godine od proglašenja ekološke države

0
Danas 34 godine od proglašenja ekološke države
Boka Kotorska – foto Boka News

Crna Gora danas obilježava 34 godine od proglašenja za ekološku državu.

Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku, 20. septembra 1991. godine.

U deklaraciji je bilo definisano strateško opredjeljenje države da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.

Dokumentom je predviđeno da Crna Gora bude posvećena očuvanju prirodnog okruženja.

Vizija razvoja ekološke državo ugrađena je i u najviši političko-pravni akt– Ustav koji sadrži odredbe o posvećenosti Crne Gore zaštiti životne sredine i razvoju baziranom na principima održivosti.

Kotor ugostio timove regate The Ocean Race

0

Kotor je danas ugostio četiri takmičarska tima prestižne svjetske regate The Ocean Race, čije je ovogodišnje finale održano u Boki Kotorskoj.

Učesnici renomiranih međunarodnih timova Biotherm, Malizia, Paprec Arkea i Be Water Positive uplovili su u akvatorijum ispred Starog grada, a nakon atraktivnog driftovanja ispred gradske rive, priređen im je svečani doček uz nastup Gradske muzike Kotor.

Na prijemu u Starom gradu, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, izražavajući dobrodošlicu, istakao je značaj ovog događaja za grad i region.

„Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što danas imamo priliku da u našem gradu poželimo dobrodošlicu posadama i predstavnicima jednog od najprestižnijih sportskih događaja na svijetu – regate The Ocean Race. Kotor, grad bogate istorije, kulture i pomorske tradicije, predstavlja simbol mediteranskog nasljeđa, ali i savremenih vrijednosti koje promovišu sport, održivost i međunarodnu saradnju. Naš grad, koji s ponosom nosi status UNESCO-ve svjetske baštine, vjekovima je bio mjesto susreta civilizacija, što se ogleda u našoj arhitekturi, kulturnom nasljeđu, ali i u otvorenom duhu koji njegujemo“, kazao je Jokić.

Kotor ugostio timove regate The Ocean Race

Događaju je prisustvovao i predsjedavajući regate The Ocean Race Rišar Brisijus, koji je izrazio duboku zahvalnost domaćinima i oduševljenje ljepotom i gostoprimstvom Kotora.

„The Ocean Race povezuje kontinente i mjesta širom svijeta. Kotor nas je očarao svojom arhitekturom i atmosferom. U ime cijele Ocean Race porodice, hvala vam što ste nas ovako srdačno primili i pokazali koliko je ovo mjesto zaista posebno“, istakao je Brisijus.

Kotor ugostio timove regate The Ocean Race

Prijemu su, između ostalih, prisustvovali Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije opštine Kotor, dr Tatjana Dlabač, dekanica Pomorskog fakulteta, kao i dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikaciju.

Predstavnici i takmičari ove prestižne svjetske regate, prilikom obilaska Starog grada, upoznali su se sa najistaknutijim kulturno-istorijskim znamenitostima Kotora, koji se još jednom potvrdio kao dostojan domaćin događajima od međunarodnog značaja.

Pred finale The Ocean Race Europe u Boki Kotorskoj

0

Ocean Live Park u Tivtu juče je posjetilo više od 14.000 ljudi. Od ponedjeljka, kada je počeo program, manifestaciju je obišlo skoro 50.000 posjetilaca.

Za vikend očekujemo još veći odziv – Ocean Race projekat u potpunosti opravdava očekivanja, poručio ministar pomorstva Filip Radulović na X mreži.

Poslije pet nedjelja i 4.500 nautičkih milja, sedam IMOCA ekipa dovelo je Ocean Race Europe 2025 do praga završnice – u Boku Kotorsku. Trofej već čeka Biotherm i tim Pol Mejla na dodjeli 21. septembra, a subotnja Boka Bay Coastal Race odlučiće poredak od 2. do 5. mjesta.

Uoči finalne trke u subotu, svi skiperi su saglasni u jednom.

The skippers press conferance.The Ocean Race Europe 2025 / foto Boka News

“Boka Kotorska je prelijepa i složena i diktiraće ritam trke. Nadamo se startu i fer kursu, ali ključ će biti fleksibilnost i brza adaptacija“, poručili su jednoglasno.

Međunarodni dan čišćenja obala – u Tivtu na Župi sakupljeno 780 kg smeća

0
Međunarodni dan čišćenja obala – u Tivtu na Župi sakupljeno 780 kg smeća
Međunarodni dan čišćenja obala – Tivat – Župa 2025. – foto B. Filip

Međunarodni dan čišćenja obala je i ove godine uspješno organizovan i realizovan u Tivtu, na lokalitetu Župa.

Veliki broj volontera, njih 110 je uzeo učešća u ovoj, najvećoj volonterskoj, akciji tako da su bili prisutni ljudi iz hotela The Chedi, Siro, Regent, zatim iz Luštice Bay, tri odjeljenja OŠ “Drago Milović” i grupa građana. Ovoj velikoj ekološkoj akciji su prisustvovala i 2 volontera Crvenog krsta Tivat radi eventualnog ukazivanja prve pomoći, ali srećom nisu imali intervencija.

Akcija je realizovana uspješno i tom prilikom je sakupljeno 780 kg smeća, u 103 velike kese.

Nakon akcije čišćenja realizovana je revizija otpada. Dominirale plastične boce koje su najveća opasnost za more.

NVO Zero Waste Montenegro / Crna Gora bez smeća je obezbjedila 200 litara vode i voće za volontete, a hotel Siro je donirao 70 pari rukavica i 100 kesa za smeće.

Opšti zaključak je da u Tivtu postoji ekološka crna tačka, ali i jaka lokalna zajednica ljudi koji iz godine u godinu obaraju rekorde po brojnosti volontera i količine prikupljenog otpada.