Trideset godina HAPS-a: Teatar, muzika i emocija u srcu Herceg Novog

0
Trideset godina HAPS-a: Teatar, muzika i emocija u srcu Herceg Novog
30. HAPS – Herceg Novi

Trideseto izdanje Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti biće održano od 14. do 30. aprila, a festival nastavlja sa istraživanjem odnosa muzike i pozorišta, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Kući nobelovca Iva Andrića.

Ovogodišnji HAPS donosi osam predstava, dok će najmlađi sugrađani u okviru programa HAPSić uživati u dvije predstave: „Ježeva kućica” (kabare za djecu 6+) i „Pomelo, mali ružičasti slon” (lutkarska predstava, 3+).

O programu su govorile Vitka Vujnović i Milina Kovačević iz Hercegnovskog pozorišta, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, direktorica JUK „Herceg fest“ Tatjana Ateljević, te glumica i počasna građanka Herceg Novog Tanja Bošković. Ministarstvo kulture i medija je i ove godine podržalo HAPS.

„Kada smo prije 30 godina pokrenuli HAPS, vjerovali smo da će ga građani zavoljeti. Danas znamo da smo bili u pravu. Festival je rastao, razvijao se, nudio nove koncepte i čuvao ljubav prema teatru. Njegovali smo najmlađu publiku kroz HAPSić, a odraslima nudili raznovrstan program. Saradnja sa Opštinom Herceg Novi, Sekretarijatom za kulturu, JUK „Herceg fest“ i svim akterima kulturne scene bila je od izuzetnog značaja,” kazala je Vujnović.

Istakla je da HAPS treću godinu zaredom istražuje odnos muzike i pozorišta, a ovogodišnji program osmislila je selektorka i producentkinja Milina Kovačević.
Sekretarka Ana Zambelić Pištalo naglasila je značaj HAPS-a kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

„Ovo izdanje donosi programski kvalitet koji je plod dubokog promišljanja. Posebno smo u Programu razvoja kulture do 2027. i kroz LAPM posvetili pažnju pozorišnom stvaralaštvu. Sekretarijat je povećao finansijsku podršku HAPS-u i vjerujem da će Herceg Novi u aprilu posjetiti brojni gosti. Herceg Novi je bio, ostao i biće mjesto u koje se dolazi kako bi se ispratila najnovija ostvarenja iz pozorišne umjetnosti “

Direktorica JUK „Herceg fest”, Tatjana Ateljević, posebno je istakla posvećenost i entuzijazam svih zaposlenih u krovnoj ustanovi kulture i rad na svim segmentima HAPS-a.

„Naročito želim da istaknem kreativnu marketinšku kampanju, u koju su bili uključeni mnogi zaposleni Herceg festa, a koja će privući drugačiju publiku – približiti pozorište mladima, jer smo u tim snimljenim segmentima koje ćete uskoro vidjeti na društvenim mrežama, obraćali se upravo njima, da ih edukujemo kako bi vidjeli šta HAPS znači ovom gradu i šta je Hercegnovsko pozorište značilo tolikim generacijama. Želimo da dođu u pozorište, vide odlične predstave, i prosto da shvate koliko je važno ići na kulturne događaje, čitati i pratiti pozorišne predstave i koncerte. To je naša misija i zbog toga smo se sa ovolikom ljubavlju posvetili ovogodišnjem HAPS-u ”, kazala je Ateljević.

Programom 30. HAPS-a izuzetno je zadovoljna i glumica Tanja Bošković koja je istakla da se raduje jer će hercegnovska publika imati priliku da, između ostalog, vidi fantastičnu predstavu „Ko to tamo peva“ čijoj premijeri je prisustvovala prije 20 godina, kao i „Uspavanku za Aleksiju Rajčić“ koja je režiserski, glumački i muzički čudesna.

„Treću predstavu „Uspomene Sare Bernar“ poslije Kanade, BiH i drugih mjesta, odigraćemo 51. put pred ljudima koji su prisustvovali njenom stvaranju. Ne znam koliko je predstava Hercegnovskog pozorišta doživjelo ovako dug vijek igranja za relativno kratko vrijeme, a sve u nadi da ćemo otići i do Australije pa i dalje… Sara Bernar to zaslužuje jer ima ljudi koji nemaju često priliku da na našem jeziku gledaju i slušaju pozorište“, kazala je Bošković.

„Herceg Novi vezuje pozorišne ljude ljubavlju i radošću i to je nešto što nikada nemojte prestati da radite. Pozorišni ljudi čine da budemo svaki put, makar za nijansu bolji od sebe. Da nije pozorišta, kako bi nam životi bili dosadni“, zaključila je Bošković.
Program:

14.04. – Balet „Ko to tamo peva” rađen je po filmu Slobodana Šijana, na muziku Voje Kostića, u režiji i koreografiji Staše Zurovca. Predstava je premijerno izvedena 2004. i ima preko 200 izvođenja.

15.04. – „Uspavanka za Aleksiju Rajčić”, predstava Narodnog pozorišta u Beogradu, nagrađena je sa četiri Sterijine nagrade. Tekst je napisao Đorđe Košić, muziku Nevena Glušica, a režiju potpisuje Jug Radivojević. U glavnoj ulozi je Vanja Ejdus.

17.04. – „Uspomene Sare Bernar” izvode Tatjana Bošković i Dejan Đonović. Predstava je gostovala u Kanadi, BiH, deset nacionalnih teatara, osvojila tri nagrade i biće izvedena po 51. put na HAPSu.

22. i 24.04. – U HAPSić programu, Gradsko pozorište „Jazavac” iz Banje Luke izvešće kabare „Ježeva kućica”, dok Će Gradsko pozorište iz Podgorice donijeti gotovo neverbalnu predstavu “Pomelo, mali ružičasti slon”.

23. i 25.04. – U drugoj sedmici festivala slijede: „San o Mileni” (Artista, Požarevac), dokumentarna predstava o Mileni Pavlović Barili, te „Utopija danas”, muzičko-dramska predstava žanra socijalne fantastike, u koprodukciji Tivatskog centra za kulturu, Bitef teatra i partnera iz Beograda i Novog Sada.

26.04. – Narodno pozorište iz Sombora gostovaće sa predstavom „Ljudi od voska” po tekstu Mata Matišića, u režiji Ivana Vanje Alača. Predstava je već nagrađena na brojnim festivalima.

29. i 30.04. – Završnica HAPS-a donosi dvije predstave: „Vrapčić” Puls teatra Lazarevac i Knjaževsko-srpskog teatra Kragujevac o životu Edit Pjaf, i savremenu baletsku predstavu „Odustajanje” u izvođenju Baletskog ansambla Muzičkog centra Crne Gore. Predstava je inspirisana „Romanom o Londonu” Miloša Crnjanskog.

Tivat – Izložba konkursnih rješenja buduće policijske i vatrogasne stanice

0
Tivat – Izložba konkursnih rješenja buduće policijske i vatrogasne stanice
Nagrađeni rad – Izložba konkursnih rješenja policijske i vatrogasne stanice u Tivtu

Opština Tivat- Služba glavnog gradskog arhitekte najavljuje otvaranje arhitektonske izložbe, na kojoj će predstaviti konkursna rješenja novog objekta policijske i vatrogasne stanice u Tivtu. Izložba će biti otvorena u petak, 28. marta u 12 sati, a postavku u holu Opštine svi zainteresovani moći će da pogledaju do sredine aprila.

Na nacionalnom konkursu za idejno arhitektonsko rješenje novog administrativnog objekta – policijske stanice i centra za zaštitu i spašavanje, koji je prošle godine sprovela Opština Tivat i Služba glavnog gradskog arhitekte, pristiglo je deset radova koji su ispunili uslove konkursa. Žiri u sastavu Jakov Lopušina, predsjednik žirija i članovi; Aleksandar Živaljević, Iskra Đurić, Nikola Novaković i Andrijana Jokić, za najbolje idejno rješenje odabrao je rad koji potpisuju autori Matija Vujisić i Mladen Kadić. U okviru konkursa, dodijeljene su i nagrade za drugo i treće mjesto, a dva rješenja su otkupljena.

Nagrađeni rad – Izložba konkursnih rješenja policijske i vatrogasne stanice u Tivtu

“Izložba je prilika da se obratimo laureatima konkursa, zahvalimo na arhitektonskom doprinosu i čestitamo na osvojenim nagradama. Arhitektonski konkursi podstiču kreativnost i konkurenciju među arhitektama, a ujedno i angažuju širu javnost u procesu oblikovanja svog okruženja, stvarajući osećaj zajedništva i identiteta. Želimo da upoznamo javnost o izvanrednom arhitektonskom dijalogu koji se desio posredstvom Opštine Tivat i ohrabrimo struku da učestvuju na budućim” – poručuju iz kancelarije Glavnog gradskog arhitekte.

Završen Međunarodni teniski turnir “Zlatna mimoza 2025”

0
Završen Međunarodni teniski turnir “Zlatna mimoza 2025”
Zlatna mimoza 2025

Prethodnog vikenda završen je Međunarodni teniski turnir “Zlatna mimoza 2025”, koji je okupio više od 70 takmičara iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

Na terenima se igralo u više kategorija, a pobjednici su:

Miks dubl:

prvo mjesto Marijana Deranja (Dubrovnik) i Saša Marić (Doboj)
drugo mjesto Tijana Milonjić i Vladimir Durutović (Podgorica)

Zlatna mimoza 2025

Ženski dubl:

prvo mjesto Željana Beosan i Marijana Deranja (Dubrovnik)
drugo mjesto Tijana Milonjić (Podgorica) i Olivera Doklestić (Herceg Novi)

Muški dubl 50+:

prvo mjesto Aleksandar Lazić i Dragan Stefanović (Požarevac)
drugo mjesto Ivan Vasić i Milan Rumenić (Kraljevo)

Muški dubl -50:

prvo mjesto Bojan Galić (Novi Sad) i Milan Lakićević (Beograd)
drugo mjesto Saša Marić (Doboj) i Blagoje Nosović (Bileća)

Zlatna mimoza 2025

Čestitamo svim učesnicima na borbenosti i sportskom duhu, a pobjednicima na zasluženim trofejima. Herceg Novi je i ove godine bio domaćin sjajnog sportskog događaja, u duhu tradicije i prijateljstva koje turnir “Zlatna mimoza” njeguje.

Premijera pozorišne predstave Lastovska svadba

0
Premijera pozorišne predstave Lastovska svadba
Lastovska svadba

Premijera  „Lastovska svadba“ KUD-a „Boka“ po scenariju Stevana Koprivice i u režiji Zorana Rakočevića biće održana večeras, srijeda 26. mart u 19 sati u Velikoj sali CZK TIvat.

Igraju Dejan Đonović, Goran Slavić, Marija Đurić, Dora Štampić, Branka Otašević, Miloš Kašćelan i Omar Bajramspahić, kao i članovi KUD-a Boka.

Scenska adaptacija svadbenog običaja Gornje Lastve urađena je zahvaljujući podršci Ministarstva kulture i medija, Opštine Tivat i TO Tivat, čemu je prethodilo kompletiranje istraživačkog procesa na terenu i niz aktivnosti produkcije folklorne predstave, što je krunisano pozorišnim izvođenjem, koje će se večeras naći pred publikom.

UK slijedi EU – brodovi plaćaju za CO2 od 2026.

0
UK slijedi EU – brodovi plaćaju za CO2 od 2026.
Brod – zagađenje vazduha – Foto: Ilustracija/StockCake

Brodari u Velikoj Britaniji uskoro će plaćati naknade za emisije stakleničkih plinova – dio je to šire strategije za pomorsku dekarbonizaciju i ciljano smanjenje emisija na nulu do 2050. godine.

Od početka 2026. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo uključit će brodarski sektor u svoj nacionalni sustav trgovanja emisijama (UK ETS). Time Velika Britanija slijedi korake Europske unije, koja je sličan sustav već proširila na pomorski sektor početkom 2024, piše Splash247.

Novi plan predviđa da će operateri većih brodova, poput tankera i kruzera, morati plaćati za svoje emisije stakleničkih plinova. Istovremeno se potiče korištenje ekološki prihvatljivijih tehnologija i goriva, poput vodika, električne propulzije i amonijaka. Uz to, planira se i šira primjena „shore power” tehnologije – priključivanje brodova na obalnu električnu mrežu tijekom boravka u luci, čime se smanjuje potreba za radom pomoćnih motora.

Ministar za pomorstvo Mike Kane izjavio je: „Naš cilj je učiniti UK zelenom energetskom silom, a pomorska dekarbonizacija ključni je korak u tom smjeru.“

Predsjednik UK Komore za brodarstvo Rhett Hatcher naglasio je da uz jasnu strategiju treba hitno razviti i regulatorni okvir te infrastrukturu koja će omogućiti tranziciju: „Shore power mora postati standard ako želimo stvarne promjene.“

Uz nacionalne napore, UK planira promovirati ambicioznije ciljeve i na međunarodnoj razini, posebno na idućem sastanku Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u travnju, gdje će se raspravljati o globalnim mjerama za smanjenje emisija brodova.

Podsjetimo, EU ETS već obuhvaća sve brodove od 5.000 GT i više koji pristaju u EU luke. Sustav pokriva 100% emisija između dviju EU luka i 50% emisija s putovanja koje započinje ili završava izvan EU. Osim CO2, u budućnosti će se u EU ETS uključiti i metan te dušični oksidi – ali tek od 2026.

Brodari u okviru EU sustava već moraju prikupiti i predati svoje prve emisijske dozvole do rujna 2025., a kvota pokrivenih emisija će se svake godine povećavati. Za 2025., pokrivenost iznosi 40% emisija iz 2024.

Zaostali meč Jug-Primorac registrovan službenim rezultatom 5:0 za Kotorane

0
Zaostali meč Jug-Primorac registrovan službenim rezultatom 5:0 za Kotorane
Primorac bazen u Kotoru – foto Boka News

Dogovor je pao u vodu. Velikan Jug nije ispoštovao napore i ogromno zalaganje, koje je, prije svih, početkom sezone, uložio predsjednik Primorca – Siniša Kovačević oko Premijer vaterpolo lige. Preciznije, problemi su nastali jer hrvatski timovi nijesu željeli da nastupaju u bazenu ,,Zoran Džimi Gopčević“.

Nakon iscrpljujućih i dugih pregovara i to je prevaziđeno. Kotorani su rivale iz susjedne zemlje dočekali van svog bazena, u okruženju (u Budvi), a primjer šampiona Crne Gore slijedili su Jadran iz Splita, zagrebačka Mladost, riječko Primorje i Solaris iz Šibenika. Ali, ne i Jug, koji je meč 16. kola sa Primorcem želio da igra u Dubrovniku. Uprava crnogorske ekipe nije bila saglasna, a čelnici Premijer lige odreagovali su na način što su zaostalu utakmicu registrovali rezultatom 5:0 za Primorac.

Dogovor s početka sezone je izostao od strane vaterpolo velikana, a pitanje je da li bi promijenio mišljenje da su bodovi iz ove utakmice odlučivali o putniku završnog turnira. Odgovor na ovo pitanje će izostati jer Jug sa 28 bodova (tri više od Primorca) nije bio ni blizu da ugrozi vodeće timove.

Ali, šta će biti kada krene nova sezona?

SAD, Rusija i Ukrajina dogovorile mir u Crnom moru

0
SAD, Rusija i Ukrajina dogovorile mir u Crnom moru
Crno more – ukraine-porta

Rusija i Ukrajina dogovorile su se da će prekinuti neprijateljstvo na Crnom moru, objavila je u utorak Bijela kuća, iznoseći pojedinosti razgovora vođenih u Saudijskoj Arabiji.

Sjedinjene Države priopćile su da su sklopile odvojene sporazume s Ukrajinom i Rusijom o osiguranju sigurne plovidbe Crnim morem i o provedbi zabrane napada na energetska postrojenja u dvjema zemljama.

Zbog protesta dramatičan turistički pad u Srbiji

0
Zbog protesta dramatičan turistički pad u Srbiji
Turizam – hotel – foto Boka News

Ozbiljna politička kriza u Srbiji i val protesta koji se događaju već četiri mjeseca, počela je ostavljati traga na ekonomiju i turizmu, smatraju stručnjaci.

Pad dolazaka turista procjenjuje se na oko 30 posto, a još je veći utjecaj na kongresni turizam. Iako studentski prosvjedi i blokade traju već nekoliko mjeseci, u siječnju se nisu osjetile posljedice, barem kada je u pitanju turizam.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u siječnju je zabilježen porast dolazaka turista od 16,1 posto i noćenja od 16,7 posto u odnosu na siječanj prošle godine. Također, veći rast zabilježen je kod stranih turista, čiji je broj noćenja veći za 18,6 posto, te kod domaćih turista za 15,1 posto. No, analitičari i ekonomisti smatraju da će se negativan utjecaj osjetiti već u veljači, a njegov značajniji utjecaj ovisit će o trajanju krize u kojoj se Srbija nalazi.

Aleksandar Seničić iz Nacionalne asocijacije putničkih agencija (UTA) kaže za Danas da još nema konačnih podataka, ali da im hotelijeri već prijavljuju ovaj problem. Prema tim podacima, kaže, ima i do 30 posto otkaza rezervacija, što grupnih, što pojedinačnih. Seničić dodaje da se otkazuju i neki kongresi.

“Velike konvencije planirane za kraj godine još nisu otkazane, ali i to je u opasnosti”, upozorava. Seničić ističe da su osim gradskih ugroženi i hoteli u unutrašnjosti, a problem su i domaći gosti, a ne samo strani.

Ukidaju se i izleti, rekreacija i slično, pa muku muče i turističke agencije koje se bave tom vrstom turizma, dodao je Seničić. Napomenuo je da su i rent-a-car agencije doživjele pad.

“Njihova otkazivanja u posljednjih mjesec dana kreću se oko 30 posto”, kaže Seničić.

Na pitanje kako komentira to što se ne ukidaju pristajanja kruzera, naš sugovornik kaže da je ovaj vid turizma u povojima i da Srbija ima prednost što je relativno nova destinacija, a turisti žele nova iskustva. S druge strane, da bismo imali veću korist, trebali bismo što više ulagati u infrastrukturu, jer osim dunavske obale, sve ostalo je u povojima, i gotovo zanemarivo u odnosu na druge zapadnoeuropske zemlje.

– Osim što je riječ o novoj i neotkrivenoj destinaciji, još uvijek postoje pristupačne cijene za ovu vrstu gostiju kada su u pitanju izvanpansionski troškovi i jednodnevni izleti – kaže Seničić.

Kako se navodi, samo za ovu godinu najavili su 603 pristajanja, a ukupno 1.376 pristajanja u svim lukama u Srbiji.

Udruženje ribara: Nacrt Zakona o morskom ribarstvu je kreiran u EU i prilično je represivan za domaće ribare

0
Udruženje ribara: Nacrt Zakona o morskom ribarstvu je kreiran u EU i prilično je represivan za domaće ribare
Koča – ribarstvo – foto Boka News

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Direktorata za ribarstvo, protekle sedmice je održana Javna rasprava o Nacrtu Zakona o morskom ribarstvu, a sve u cilju da se osigura transparentan i inkluzivan proces donošenja ovog veoma važnog propisa. Usvajanje zakona o morskom ribarstvu jedno je od mjerila Evropske komisije za zatvaranje Poglavlja 13 – ribarstvo.

Na javnoj raspravi se čuo veliki broj zamjerki na Nacrt imali su iz Nacionalnog udruženja ribara,  kaže predsjednik, Marko Kise. Zakon je kreiran za zemlje Evropske unije i prilično je represivan za domaće ribare, jer je strog i uključuje dosta administrativnih obaveza.

– U ribarstvu je problem što je ovaj Zakon predvidio sve ono što mi moramo da ispunimo, ali nije predvidio ono što država prema nama mora da ispuni. Zato je prema nama dosta represivan. Ući ćemo u Evropsku uniju, a i dalje nemamo ribarske luke, nemamo zvaničnu cijenu goriva, kao što su super 95 ili eko dizel, da imamo goriva za poljoprivrednike i ribare. Država to neće da uradi – ističe on.

Kise kaže da ribari u Crnoj Gori nabavljaju ribomaterijal preko Hrvatske, ali koji Italija uvozi, pa na tu cijenu moraju da plate i razne dažbine prilikom uvoza u Crnu Goru.

Predložili su da se u Zakon uvrste norme koje će poboljšati status ribara, a neće se kositi sa direktivama koje nalaže Evropska unija.

– Tim Zakonom nije obuhvaćeno, a to je ono što tražimo, kako će se država ponašati prema ribarima u slučaju elementarnih nepogoda, dugotrajnog nevremena, kiše, vjetrova ili nedostatka ribe, kao što je sada. Nažalost, već četiri mjeseca ne možemo biti u plusu – navodi Kise.

Marko Kise – foto Boka News

Iz Udruženja su uputili zamjerku da država nema isti odnos prema privrednim i sportskim ribarima.

– Uputili smo primjedbu, jer je država prema ribarima maćeha, a prema sportskim i rekreativnim ribarima majka. Tražićemo da se odvoji privredni od sportskog i rekreativnog ribanja. Rekreativno ribanje je šansa za Crnu Goru da izda dnevne, sedmične, mjesečne ili godišnje dozvole, gdje se mogu loviti razne vrste riba i gdje se mogu velike pare sliti u budže države za pomoć ribarima – smatra Kise.

Usvajanjem ovog Zakona, koji je usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom Evropske unije, biće stvoreni uslovi za dugoročno održivo iskorištavanje ribljih resursa, detaljno uređenje privrednog, sportsko-rekreativnog i naučno – istraživačkog ribolova, bolja kontrola ribolovnih aktivnosti, veća zaštita riba i drugih vodenih organizama i značajno unaprijeđenje mehanizama za zaštitu, očuvanje i unaprijeđenje riba i drugih vodenih organizama.

Centralnoj Javnoj raspravi prisustvovali su ovlašćeni predstavnici Direktorata za ribarstvo, predstavnici ribarskih udruženja i zainteresovani ribari, predstavnici Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora Kotor.

Izložba slika i crteža Miroslava Mira Šukovića

0
Izložba slika i crteža Miroslava Mira Šukovića
Izložba slika i crteža akademskog slikara Miroslava Mira Šukovića

Izložba slika i crteža slikara Miroslava Mira Šukovića biće otvorena u četvrtak, 27. marta u 20 sati u Gradskoj galeriji Kotor.

Miroslav Šuković je rođen 1977. godine u Bihaću. Živi i radi u Kolašinu i Podgorici. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Dobitnik je nagrade Cetinjskog likovnog salona „Trinaesti novembar” 2015. godine.

Učestvovao je u više međunarodnih projekata i likovnim kolonijama. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.