Ocean Live Park u Tivtu juče je posjetilo više od 14.000 ljudi. Od ponedjeljka, kada je počeo program, manifestaciju je obišlo skoro 50.000 posjetilaca.
Za vikend očekujemo još veći odziv – Ocean Race projekat u potpunosti opravdava očekivanja, poručio ministar pomorstva Filip Radulović na X mreži.
Poslije pet nedjelja i 4.500 nautičkih milja, sedam IMOCA ekipa dovelo je Ocean Race Europe 2025 do praga završnice – u Boku Kotorsku. Trofej već čeka Biotherm i tim Pol Mejla na dodjeli 21. septembra, a subotnja Boka Bay Coastal Race odlučiće poredak od 2. do 5. mjesta.
Uoči finalne trke u subotu, svi skiperi su saglasni u jednom.
“Boka Kotorska je prelijepa i složena i diktiraće ritam trke. Nadamo se startu i fer kursu, ali ključ će biti fleksibilnost i brza adaptacija“, poručili su jednoglasno.
Crveni krst Tivat zahvaljuje svim humanim ljudima koji doniraju i na taj način pomažu najugroženijima u zajednici. Svaka donacija predstavlja čin solidarnosti i dobrote, i mi smo beskrajno zahvalni na svakoj pažnji i trudu.
Međutim, želimo ukazati da, prilikom doniranja, postoje preporuke na koje valja obratiti pažnju:
Donirati isključivo očuvanu i čistu odjeću, obuću. Jednostavno –ono što biste i sami nosili. Molimo da donacije ne ostavljate ispred naših prostorija, kontejnera ili van radnog vremena. Nažalost, u tim situacijama predmeti često postaju meta vandala ili bivaju oštećeni od vremenskih prilika, pa se ne mogu koristiti.
Preporučujemo da se stvari pakuju u kese ili kutije, po mogućnosti označene (npr. „dječija odjeća, broj 6–8“, „obuća 39“, „posteljina“). Na taj način pomažete da roba što brže i jednostavnije dođe do onih kojima je potrebna.
Podsjećamo vas da su prostorije Crvenog krsta otvorene u radno vrijeme – radnim danima od 8 do 15 sati. Važno je da donacije donosite tada, kako bi bile pravilno preuzete i uskladištene.
CK preporuke
Poseban apel upućujemo svima koji naš kontejner za polovnu garderobu, vjerovatno u ne znanju zamijene sa kontejnerom za odlaganje otpada. Vjerujemo da se to dešava iz ne znanja, ali na taj način ugrožava se trud mnogih koji su donirali uredne i korisne stvari, jer sve zajedno tada mora biti odbačeno.
Molimo da zajedno čuvamo vrijednost humanog čina i omogućimo da svaka donacija dođe do onih kojima je zaista potrebna.
Podrška sugrađana i razumijevanje nam znače mnogo. Samo zajedno, uz malo pažnje i odgovornosti, možemo osigurati da svaka donacija zaista bude pomoć onima kojima je najpotrebnija.
Drugi humanitarni plivački maraton „Dobrota 2025“ će u organizaciji Triatlon kluba Kotor i Sportsko-rekreativnog društva (SRD) „Open Water“ iz Budve, a u partnerstvu sa Specijalnom bolnicom za psihijatriju „Dobrota“, biti organizovan sjutra (subota 20. septembar 2025 godine).
Predviđena plivačka ruta u dužini od 8 kilometara je na relaciji Perast-Dobrota.
Start je u 10 sati između peraških ostrva, a cilj je ponta ispod crkve Svetog Matije (ponta Specijalne bolnice za psihijatriju).
Cilj ovog humanitarnog, sportskog događaja je prikupljanje novčanih sredstava koja će biti usmjerena ka poboljšanju uslova u kojima borave pacijenti čije su aktivnosti dio procesa radno-okupacione terapije.
Namjera nam je da skrenemo pažnju na promociju zdravih stilova života, a upravo je plivanje jedna od aktivnosti kojom čovjek može da se bavi bez obzira na godine starosti.
Odabrana relacija na kojoj će biti organizovan plivački maraton promoviše i dio obale koja predstavlja neprocjenjivo blago naše kulturne baštine.
Učesnici/učesnice maratona, njih ukupno 28, biće članovi/članice Triatlon kluba Kotor i SRD „Open Water“ iz Budve kao i plivači/plivačice iz zemlje i iz inostranstva koji imaju bogato iskustvo u disciplini daljinskog plivanja.
Ceremonija dodjele medalja i priznanja, uz ručak i muzički program biće organizovana u Domu učenika i studenata “Spasić – Mašera” u Dobroti u 13 sati i 30 minuta.
Drugi humanitarni plivački maraton „Dobrota 2025” organizuje se pod motom „Na talasu zdravlja do mora prilika“.
Pozivamo sve društveno odgovorne pojedince i organizacije da, u skladu sa mogućnostima, uplate novčana sredstva na račun Triatlon kluba Kotor 530-24204-54 (NLB banka).
Saobraćaj kroz tunel Vrmac na magistralnom putu od Kotora do Krtolske raskrsnice biće u potpunosti obustavljen danas, petak 19. septembar, za sve vrste vozila zbog izvođenja geodetskih radova od 9 do 11 časova, kao i od 13 do 15 časova, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Kako se navodi, tokom trajanja obustave, vozila mogu koristiti alternativne pravce preko Trojice (Kotor – Budva – Tivat/Krtoli), kao i lokalni put Kotor – Stoliv – Prčanj – Muo
Uprava za saobraćaj je apelovala na sve učesnike u saobraćaju da planiraju putovanja u skladu sa navedenim terminima, koriste obilaznice i poštuju privremenu saobraćajnu signalizaciju.
Prodajom brodova “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” Crnogorska plovidba ostaje bez flote, a iako Barska plovidba ima još dva broda, jasno je da država nema nikakvu strategiju za razvoj pomorstva, izjavio je za “Dan” Agim Mila, predsjednik Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore, koji smatra da su brodovi prodati ispod realne tržišne cijene.
– Time se gubi kontinuitet pomorstva kao strateške privredne grane i ukida se mogućnost da pomorci iz Crne Gore rade na domaćim brodovima. Dugoročno, to znači gašenje ne samo Crnogorske plovidbe, već i domaće pomorske tradicije i gubitak važnog segmenta ekonomske i nacionalne sigurnosti. Sindikat će i dalje insistirati da se ispita zakonitost i opravdanost ove prodaje i da se javnosti pruže potpune informacije o načinu na koji je odlučeno da se brodovi prodaju ispod cijene – rekao je Mila.
Vlada je dala saglasnost da se brodovi prodaju danskoj kompaniji K/S Navision group za 13,2 miliona dolara. Brodovi su kupljeni 2010. godine za 55,8 miliona eura i otplaćeni su ove godine. Mila smatra da su uslovi prodaje brodova “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” ostali netransparentni.
– Posebno zabrinjava što je i sama zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore potvrdila da nije imala uvid u kompletnu dokumentaciju o procjeni vrijednosti i izboru ponuđača. To jasno potvrđuje raniji zahtjev Sindikata o neophodnosti sprovođenja nezavisne procjene, kao i revizije procjene (peer review) u skladu sa međunarodnim IVS standardima, a što je u potpunosti izostalo u postupku donošenja odluke o davanju saglasnosti za prodaju brodova. Imajući prednje navedeno u vidu, predmetna odluka o prodaji bez provjere realne vrijednosti brodova nanosi direktnu štetu Crnogorskoj plovidbi i otvara pitanje krivičnopravne odgovornosti onih koji su donijeli takvu odluku – poručio je Mila.
Istakao je da je cijena za dva broda od 13,2 miliona dolara mala i da je znatno ispod tržišne vrijednosti, imajući u vidu da se radi o teretnim brodovima u solidnom tehničkom stanju, uprkos utvrđenim nedostacima, kao i činjenicu da tržište brodova trenutno bilježi rast.
– Uzimajući u obzir koliko je Crna Gora uložila u njihovu nabavku, gubitak za državu i građane je očigledan – istakao je Mila.
Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da najveća šteta zbog prodaje brodova nije cijena, koja je tri do četiri puta manja od kupovne.
– Najveća šteta zbog prodaje brodova je sahranjivanje privredne grane pomorski saobraćaj i uništavanje budućih generacija koje su planirale da se bave pomorstvom. Jer, za koga će sada da bude Pomorski fakultet i pomorska srednja škola? Uništili su budućnost generacijama iz pomorske škole i sahranili pomorski sektor. Mi smo mediteranska zemlja bez broda – ukazao je Dokić.
The skippers press conferance.The Ocean Race Europe 2025 / foto Boka News
Poslije pet nedjelja i 4.500 nautičkih milja, sedam IMOCA ekipa dovelo je Ocean Race Europe 2025 do praga završnice – u Boku Kotorsku. Trofej već čeka Biotherm i tim Pol Mejla na dodjeli 21. septembra, a subotnja Boka Bay Coastal Race odlučiće poredak od 2. do 5. mjesta.
Skiperi sedam jedrilica danas su na specijalnoj konferenciji za medije podijelili svoje utiske o trci.
Biotherm je prošao liniju cilja u Boki, nakon što je rutu završio za sedam dana, osam sati, 33 minuta i 13 sekundi, osvojivši novih sedam bodova u ukupnom plasmanu i na taj način su osigurali pobjedu.
„Ponosni smo, ali nije bilo lako. Borba je bila intenzivna, sa bezbroj izazova. Kod južne Sicilije vidjeli smo pet prvih brodova u istoj liniji, sprint do cilja. U tranzicijama vjetra nekad ti malo sreće dođe kao nagrada za dobru poziciju. Posada i tehnički tim bili su savršeno usklađeni, i to nam je donijelo trofej”, kazao je Pol Mejl (Biotherm).
„Za vicešampionsku poziciju moramo završiti ispred Holcim PRB. U Boki Kotorskoj se smjer i snaga vjetra mijenjaju u tren, biće izazov i za regatni odbor da postavi stazu. Da ste mi prije mjesec i po rekli da ćemo se boriti prsa u prsa za drugo mjesto, rekao bih potpisujem odmah”, poručio je Joan Rišon (Paprec Arkea).
The skippers press conferance.The Ocean Race Europe 2025 / foto Boka News
„Od teškog udesa u Kilu do tima koji prolazi svaku etapu. U jednoj fazi bili smo 150 milja iza, pa se vratili na istu startnu liniju i završili drugi. Imamo konkurentan brod i sjajnu posadu. Fokus je subota, želimo drugo mjesto”, tako se na trku osvrnula Rozalin Kujper (Holcim PRB).
The skippers press conferance.The Ocean Race Europe 2025 in Boka Bay, Montenegro on September 16, 2025.(Lloyd Images/ The Ocean Race Europe 2025)
„U varljivom vjetru Mediterana, jedna mala greška može te koštati 80 milja. Vulnerabilni ste stalno, trka traje 24/7. U poređenju s trans-Atlantikom, ovo je duže intenzivno i uzbudljivije, i baš zato vrijedno”, objasnio je Boris Herman (Team Malizia).
„Minut i po nakon starta u Kielu – kraj. Mogli smo da odustanemo od svega. Tim i sponzori su nam dali snagu – ostali su u Kilu koliko je trebalo, ljudski i profesionalno. Poslije svega, svaku etapu vozili smo kao finale. Šta god donijela subota, ponosni smo”, rekao je se Ambrosio Bekaria (Alla Grande Mapei).
„Sve je ovo za nas bio izazov – brod, shore-tim, logistika, a lekcije ogromne. Poslije ove trke funkcionišemo kao tim s višegodišnjim stažom. Gledaš rivale kako vade brzinu iz istog vjetra, pa se pitaš kako. Ali baš tu je čar, naučili smo koliko možemo kao tim”, naveo je Skot Šer (Canada Ocean Racing – Be Water Positive).
„Naša najveća pobjeda je razvoj mladih. Od prve noći na brodu do trenutka kada, po 30 čvorova, samostalno drže kurs i upravljaju brodom. Ponekad sam bio jedini na palubi koji poznaje brod, ali strpljenje i povjerenje su uradili svoje. Rado bismo vozili još jednu etapu, tek smo uhvatili pravi ritam”, rezimirao je Alan Rohrer (Team Amala).
The skippers press conferance.The Ocean Race Europe 2025 in Boka Bay, Montenegro on September 16, 2025.(Lloyd Images/ The Ocean Race Europe 2025)
Uoči finalne trke u subotu, svi skiperi su saglasni u jednom.
“Boka Kotorska je prelijepa i složena i diktiraće ritam trke. Nadamo se startu i fer kursu, ali ključ će biti fleksibilnost i brza adaptacija“, poručili su jednoglasno.
Za očuvanje Bokokotorskog zaliva nužno zajedničko djelovanje lokalnih i državnih vlasti, naučnih institucija i građana
U Institutu za biologiju mora u Kotoru danas je, povodom 34. godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom, održana panel diskusija na temu ‘Mikroplastika, turizam i otpad: ekološki izazovi Kotora i Bokokotorskog zaliva“.
Ovaj događaj otvorili su predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.
Predsjednik Jokić istakao je značaj iskrenog suočavanja sa ekološkim problemima, naglasivši da je proglašenje Crne Gore ekološkom državom 1991. godine bilo istorijski čin, ali u vremenu kada društvo nije bilo spremno da tu odluku sprovede u praksi.
Panel o mikroplastici – foto Opština Kotor
„Obilježavamo 34 godine od proglašenja Crne Gore ekološkom državom i ako želimo da ovaj datum ima smisla, moramo iskreno govoriti o izazovima – od sječe šuma i plastičnog otpada do zagađenja mora“, poručio je Jokić, naglašavajući da je ekologija prije svega pitanje lične higijene i kulture.
Naglasio je da Kotor nastoji biti primjer odgovornog djelovanja, ističući projekat vrijedan 35 miliona eura kojim će se otpadne vode sa područja Prčanja, Stoliva, Risna i Perasta preusmjeriti u moderno postrojenje za prečišćavanje.
„Iznošenjem istine o sebi samima stvaramo uslove da generacije koje dolaze budu bolje od nas,“ zaključio je Jokić.
Generalni sekretar Stanišić ocijenio je da Kotor, u kojem se priroda, nauka i društvo na poseban način prepliću, predstavlja idealnu i simboličnu pozornicu za razgovor o ekologiji.
„Zahvalni smo Opštini Kotor i predsjedniku Jokiću na snažnoj podršci i posvećenosti. Parlament je institucija iz koje je potekla ideja o ekološkoj državi i danas želimo da doprinesemo ne samo kroz zakone, već i kroz dijalog i zajedničku akciju,“ kazao je Stanišić.
Pitanja zaštite životne sredine nalaze se u samom središtu evropskih integracija Crne Gore, posebno kroz Poglavlje 27, a članstvo u Evropskoj uniji, dodao je Stanišić, predstavlja i obavezu prema prirodi, zajednici i budućim generacijama.
Panel o mikroplastici – foto Opština Kotor
„Obrazovanje, ulaganja i partnerska saradnja svih sektora ključni su za održivu i modernu Crnu Goru. Kotor treba da bude svijetli primjer za cijelu zemlju,“ zaključio je Stanišić, izražavajući zahvalnost inicijatorima projekta, Dijani Mitrović i Mirku Miloševiću.
Na panelu su govorili su poslanik u Skupštini Crne Gore Jovan Subotić, direktor Instituta za biologiju mora dr Mirko Đurović, naučna savjetnica ovog instituta dr Milica Mandić te savjetnica za zaštitu životne sredine u DOO „Komunalno Kotor” Jelena Radunović.
Diskusija je ukazala da problem mikroplastike i otpada direktno utiče na kvalitet života građana i razvoj turizma.
Zaključeno je da je za očuvanje Bokokotorskog zaliva nužno zajedničko djelovanje lokalnih i državnih vlasti, naučnih institucija i građana.
Ljubitelji hip-hopa, regea, ska, latino i pank zvuka imaju priliku da uživaju u koncertima sjajnih izvođača na Pjaci ispod Sata/Trgu od oružja u Starom gradu
Poznati muzički umjetnik, Parižanin španskog porijekla José-Manuel Thomas Arthur Chao, poznatiji kao Manu Chao, nastupiće na Trgu od oružja u Kotoru(ispod Starog sata) u subotu, 20. septembra od 21.30 sati. Ljubitelji regea, ska, latino i pank zvuka imaće priliku da uživaju u originalnom spoju ovih muzičkih stilova u akustičnoj verziji bezvremenih hitova, po kojima je prepoznatljiv Manu Ćao.
Pored toga što pjeva i svira gitaru, Manu Chao je i producent ploča. Većina muzike koju stvara uklapa u svjetske muzičke i rege žanrove, a zbog snažnog političkog i društvenog sadržaja tekstova, njegova muzika sadržii aspekte panka. U pjesmama Manu Ćao provlači izrazito ljevičarske tekstove, kojima kritikuje društvena pitanja kao što su imigracija i globalizacija. Zbog toga Manu Ćaoa mnogi smatraju političkim aktivistom koliko i muzičkim umjetnikom.
Manu Chao pjeva na više jezika, često unutar iste pjesme. Pjeva na svom maternjem jeziku francuskom, kao i na engleskom, španskom, portugalskom i arapskom jeziku, a pjeva takođe i na dva manje poznata govorna jezika – galicijskom i wolofskom. Njegovi muzički uticaji uključuju rock, salsu, reggae, ska, lirsku šansonu u francuskom stilu i alžirsku narodnu muziku.
Manu Chao
Kotorska hip-hop klapa ”Who See”, koju čine Dejan Dedović Dedduh i Mario Đorđević Noyz, nastupiće prethodno na istom mjestu od 20.45 sati.
Za skoro 25 godina karijere, dvojac “Who See” objavio je pet albuma i trenutno radi na šestom, sa koga su nedavno objavili spot za pjesmu “Noćno kupanje”. Učestvuju na svim važnijim muzičkim festivalima Regiona, a nagrađeni su na više regionalnih muzičkih manifestacija- MTV EMA Adria Act (2012), MTV Double Platinum Award (2012), MTV Double Platinum Award (2013), MAC (2019/2020) I drugim. / i učesnici na svim važnijim muzičkim festivalima u regionu.
Poznati su po svojim hitovima: Đe se kupaš, Reggaeton Montenegro, Bar-Bari, Nemam ti kad, Nije preša, Naselje, Daj ga na gas, Pucačina po Budvi, Mediteran, Amo popit po pivo, Igranka, Betonjerka…
Koncert predstavlja svojevrsnu krunu ljetnje sezone i najavu jesenjih i zimskih manifestacija, čiji je organizator Turistička organizacija Kotora.
Pogođena rafinerija u Baškiriji Foto: Exilenova+, Telegram / HRT
Ukrajina je od početka avgustaa pojačala napade dronovima na rusku naftnu i plinsku infrastrukturu jer je sve više frustrirana smjerom mirovnih pregovora za koje Kremlj kaže da su sada efektivno pauzirani.
– Procjenjujemo opseg štete. Trenutno gasimo požar. Sve (hitne) službe su na licu mjesta, rekao je regionalni čelnik Radij Habirov.
Rekao je da nije bilo žrtava i da su vlastite sigurnosne snage kompleksa otvorile vatru na dronove.
Isti kompleks napala je Ukrajina i u maju 2024.
Ukrajinski dronovi prošle sedmice su napali i rafineriju nafte u Ufi, regionalnom glavnom gradu Baškortostana, koji se nalazi otprilike 1400 kilometara od ukrajinske granice.
Posle 20 godina većina evropskih zemalja ukida pravilo zabrane unošenja do 100 ml tečnosti u ručnom prtljagu.
Prije ulaska u avion, kontrola bezbjednosti često je najstresniji dio putovanja: flašice vode koje se na brzinu ispijaju, kozmetika koja ostaje na aerodromu – pravilo je jasno: u kabinu se ne može unijeti više od 100 ml tečnosti.
Ali u Italiji su pojedini aerodromi odlučili da se odreknu tog ograničenja.
Na aerodromima u Rimu-Fjumićinu, Milanu i Bolonji sada je moguće poneti do dva litra tečnosti u ručnom prtljagu, javio je Franceinfo.
I to bez potrebe da se flaše ili bočice vade i stavljaju u poseban plastični kesičasti kontejner.
Skener sve “prepoznaje”
Mala revolucija, još uvijek nedovoljno poznata, ali koja već olakšava život putnicima.
– Tajna je u novim skenerima koji mogu ne samo da “analiziraju supstancu unutar flaše”, već i da “vide sadržaj prtljaga u preciznoj 3D rezoluciji, rotiraju sliku i posmatraju predmete iz više uglova – objašnjava Ivan Basato, direktor aerodromskih operacija u Rimu.
Tako je, tvrdi on, moguće otkriti i eksploziv sakriven u boci šampona.
Od 50 skenera na rimskom aerodromu, tridesetak je već zamijenjeno novom tehnologijom. Cijena je, međutim, visoka, sedam do osam puta veća od prethodnih uređaja.
– Trošak se pokriva kroz aerodromsku taksu, ali svega nekoliko centi više – naglašava Basato.
Ipak, važno je znati da ne važi za sve putnike. Oni koji su u tranzitu i dalje podležu ograničenju od 100 ml.
Sistem dakle nije savršen, ali već sada obećava veći mir putnicima – bez ugrožavanja bezbjednosti.
Evropski trend
Italija nije usamljena. U Ujedinjenom Kraljevstvu su aerodromi London Siti, Edinburg i Birmingem već ukinuli ograničenje, isto kao i Helsinki u Finskoj.
Očekuje se da će im se pridružiti i Njemačka, Irska, Litvanija, Malta, Švedska i Holandija.
U narednih pet godina većina aerodroma na kontinentu trebalo bi da dobije 3D skenere.
A Švajcarska? Aerodrom u Ženevi posjeduje ovu tehnologiju od 2018. godine, a planirano je da bude primijenjena na svim kontrolnim punktovima do 2032. godine.
Međutim, iz aerodroma poručuju da “dok god važi pravilo, Ženeva će primjenjivati švajcarske propise”. Drugim riječima, odluka nije u nadležnosti aerodroma, već Saveznog zavoda za civilno vazduhoplovstvo (OFAC).
Aerodrom u Cirihu je prošle godine za “20 minuta” izjavio da “pravilo od 100 ml i dalje važi i da će biti ukinuto tek kada se potpuno pređe na nove uređaje”.
Ograničenje zbog terorizma
Ovo pravilo nije donijeto slučajno. Uvedeno je 2006. godine, kada su britanske službe spriječile pokušaj terorističkog napada tečnim eksplozivom.
Kako bi se takav scenario onemogućio, Evropa i SAD su propisale strogo ograničenje: samo pakovanja do 100 ml, spakovana u providnu plastičnu kesu zapremine jednog litra, smiju u kabinu.
Gotovo dvadeset godina kasnije, izgleda da tehnologija napokon omogućava kraj ovog pravila koje je postalo simbol aerodromskih kontrola.
