Hercegnovske skale, njih 646 od Škvera do Španjole, danas je uspješno savladalo 220 učesnika popularne i atraktivne 11. Novske skalinade, sportskog programa 56. Praznika mimoze. Uz muzičku podršku duž staze, u sjajnoj atmosferi i uz ovacije publike, stazu je prvi istrčao promoter ovogodišnje Skalinade, proslavljeni vaterpolista, Novljanin Aleksandar Leka Ivović.
Najbolji rezultat ostvarili su članovi AK Milenijum – Ivan Bubnov i Konstantin Srebrijanički sa identičnim vremenom 6 minuta 54 skunde, drugo mjesto zauzeo je Uroš Gutić iz AK Invikstus Pale koji je stazu prešao za 7 minuta i 3 sekunde, a treće Miloš Vojvodić iz AK Majer, koji je do Španjole stigao za 7 minuta i 30 sekundi.
U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Mirjana Radenović, koja je stazu prešla za 9 minuta i 52 sekunde, pratila je Natalija Šešlija, članica Triatlon kluba Triogy racing sa vremenom 10:19, dok je treće mjesto osvojila Ukrajinka Hana Rozko iz AK Milenijum sa vremenom 11:00.
Skalinada – foto Miloš Samardžić
Triatlon klub Herceg Novi i ovog puta je bio odličan organizator i domaćin sve popularnije trke, ne samo među klubovima i pojedincima u Crnoj Gori, već i širom regiona. Sa pjene od mora, do najvisočije tvrđave nad gradom, označena je staza duga 1280 metara, sa 147 metara uspona i čak 646 stepenica. Na Škveru je za muziku bio zadužen DJ Nessuno, na Trgu Nikole Đurkovića DJ Tebra, a na Španjoli bend Low voltage.
Mala skalinada – foto Zvezdana Kujović
Dan ranije, na stazi od Škvera do glavnog gradskog trga oprobali su se najmlađi sugrađani i gosti, u okviru Male skalinade. Učestvovalo je preko 40 učesnika mlađih od 11 godina i svi su uspješno ispunili zadatak.
11.Novska skalinada održana je u okviru 56. Praznika mimoze, koji je počeo ovog vikenda. Kompletan program festivala dostupan je na www.praznikmimoze.me, društvenim mrežama Praznika i organizatora: Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi i Javne ustanove kulture „Herceg fest“.
Žensko-muško natpjevavanje u tradicionalnoj pjesmi “Prepelica” postalo je zaštitni znak entuzijasta iz Grblja, koji kroz usmeno predanje čuvaju kulturno nasljeđe rodnoga kraja
Pozdravnom pjesmom sa refrenom: ”Prijatelji sa svih strana, prim`te pozdrav od Grbljana“ članice i članovi Pjevačkog društva „Grbalj“ poželjeli su dobrodošlicu svojim poštovaocima, koji su u subotu, 15. februara, ispunili veliku salu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru.
Program u kome su predstavili zavičajne pjesme, muško-žensko šaljivo natpjevavanje, ali i neke nove pjesme, spjevane i izvedene u maniru tradicionalnog višeglasnog pjevanja u Grblju, po kriterijumima Iva Krstičevića, uglednog člana Društva, pripremili su povodom 25 godina rada i postojanja.
Ovaj jubilej su nastupom uveličali i folkloraši iz KUD-a „Piva“ iz Plužina i KUD-a „Nikola Đurković“ iz Kotora. Priliku da se predstave imali su i solo pjevač Savo Šumar, predsjednik Društva, te guslari- Zdravko Knežević („Ženidba Baja Pivljanina“) i Stevan Miljanić (pjesma o pomorcu koji se vraća sa broda). Izvedbom na harmonici predstavio se Danilo Pržica, učenik drugog razreda Srednje pomorske škole u Kotoru.
Prisutni su imali priliku da uživaju u pjesmi „Prepelica“, koju su ovi ljubitelji muzičke baštine sačuvali od zaborava, a pjevala se od davnina na seoskim posijelima, svadbama. Ljepota višeglasja čula se i u izvedbama pjesama „Savila se bijela loza vinova“ (po usmenom predanju od 1971. godine) i „Oj đevojko, ružo bijela“ i drugih, koje je ranije, proučavajući muzičko nasljeđe Grblja, zapisala etnomuzikološkinja dr Zlata Marjanović.
Paroh Krivokapić blagoslovio nastup Društva – foto PD Grbalj
Koliko vole svoj rodni kraj pokazali su i kroz stihove novijih pjesama: „Sa Lovćena gledam dolje na Grbaljsko ravno poljke“, ili „Sa lovćenskih strmih strana bacih pogled put Jadrana, gledam divni zaliv morski i u njemu Grad kotorski“.
Publiku su svojim skečom „Nekad i sad“ zasmijali brat i sestra Predrag i Jana Midorović, koji su prikazali svoje šaljivo viđenje sukoba pogleda na svijet starijih i savremenih generacija na selu.
Izvođače je blagoslovio paroh Nemanja Krivokapić, a program je vodila Milica Kovačević Kraljević.
-Gdje god smo pjevali „Prepelicu“, a za ovih 25 godina gostovali smo dosta u regionu, svuda je ova pjesma primljena sa oduševljenjem. Poznata etno-pjevačica Danica Crnogorčević, kad god se sretnemo, uvijek od nas traži da joj pjevamo tu pjesmu, kaže Tanja Giljača, vokalistkinja i sekretarka Društva za Boka News. Objašnjava da se finansiraju iz članarine, te da su konkurisali za sredstva kod opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, kako bi ove godine obnovili nošnje, kupljene prije 20 godina. Za izradu pojedinačne nošnje treba da se izdvoji od četiri do pet hiljada eura, a kroje ih i izrađuju u radionici u Bijelom Polju.
Sa nastupa PD Grbalj – foto PD Grbalj
Pjevačko društvo „Grbalj“ osnovano je 2000. godine, kada je održan i prvi koncert. Slijede nastupi u Budvi, Cetinju, Gruži, Trebinju, Kraljevu, Baru, Bijeloj, a sa sestrinskim udruženjem u Vojkovićima (Bosna i Hercegovina) gaje posebne prijateljske veze i uzajamno razmjenjuju gostovanja.
Nastupi ovih entuzijasta prepoznati su po zavičajnim svadbarskim pjesmama, napjevima i običajima grbaljskoga kraja. Društvo trenutno okuplja oko dvadesetoro aktivnih članova/članica, a raduje podatak da su im se nedavno pridružili i šestoro djevojčica i dječaka.
Gradska muzika Kotor - Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
Kotor – Vrijeme nas je poslužilo, pa su se, nakon zatvaranja fešti Svetog Tripuna i spuštanjem zastave sa katedrale, na Trgu od oružja zavijorile karnevalske zastave.
Tradicionalne Zimske karnevalske fešte svečano su otvorene danas đirom kotorske Gradske muzike i mažoretki „Fešta“, predvođeni Kapom i Kraljicom karnevala, ulicama starog grada.
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
U ime organizatora prisutne je pozdravila direktorica Kulturnog centra Radmila Radulović koja je između ostalog kazala da “ćemo nastojati da čuvamo i održimo tradiciju koja nam je ostavljena u naslijeđe, a koju prenosimo mlađim generacijama, što su već dokazali Gimnazija i Srednja pomorska škola fantastičnim i veoma uspješnim maskenbalom, a za karneval nam se spremaju i osnovne škole i vrtići. Pred nama sedmica maškaranih fešti, njokada, maskenbala, humanitarne tombole, karnevala, a sve ovo ne bi bilo moguće bez ljudi koji su prepoznali značaj i pružili nam podršku. Pored Kulturnog centra Kotor kao organizatora, tu je Turistička organizacija kao suorganizator i sponzori Luka Kotor AD, Hyatt Regency Kotor Bay Resort – u kome će biti masskenbal u petak 21. februara, Konoba “Scala Santa”, Golden Group Montenegro, Café Bar “Forzza”, Caffe bar „Siempre“, Authentic pub „Bandiera“, Pomorski muzej, Kotorska suvenirnica, Helada Mont i Blue line.
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
Kapo karnevala je pozvao karnevaliste da u što većem broju izađu na karneval kako ne bi dozvolili da naša kulturna baština, koja potiče 500 godina unazad, propadne.
Kraljica karnevala Tea Grgurović je izrazila je zadovoljstvo što je drugu godinu za redom “ambasadorka mladih generacija koje čuvaju i baštine kotorsku karnevalsku tradiciju”.
Nadam se da ćete se tokom sedam dana karnevalskih svečanosti ludo zabavljati i sa sobom ponijeti lijepe uspomene”, kazala je Grgurović.
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.
Slijedi sedmica dječijeg maskenbala, takmičenja u njokadi u ŠC „Kamelija“, humanitarna trombola i Veliki maskenbal, 21. februara od 20 sati u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort. Ulaznice, po cijeni od 15 eura u prodaji su na Kamenom kiosku. Za dobar štimung zaduženi su Disco Magic Band iz Splita i Kira Band iz Podgorice.
Nesvakidašnje slike su i ove zime pošle iz Herceg Novog u svijet, zahvaljujući Piciginu 56. Praznika mimoze koji su obilježili atraktivni potezi igrača iz dvanaest ekipa i sjajne reakcije brojne publike na plaži “Raffaelo”. Balun je letio preko plićaka, između igrača koje su okupili želja za očuvanjem tradicije i dobrim druženjem, srčanost i humanost.
Nagradu za najbolje na osmom izdanju Picigina ponijela je, treći put zaredom, ekipa Zeleničke tihe vale (Ivan Matović, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović, Milan Kostić i Vladimir Pavlović). Drugo mjesto osvojila je Gomila city (Miloš Padrov, Stefan Gojković, Bojan Nikočević, David Bjelica i Vuk Matejić), a treće mjesto gosti iz Hrvatske, ekipa Makarski picigin (sa tri od pet prijavljenih igrača: Mihovil Marinović, Mario Pihler, Šimun Tokić, Mario Popović i Nino Ravlić).
Pehar za najatraktivnijeg igrača zaslužio je Lazar Vuksanović iz ekipe Zeleničke tihe vale, za najmlađeg učesnika njegov saigrač, sedamnaestogodišnji Vladimir Pavlović, a najstariji piciginaš i ove godine je bio pedesetdevetogodišnji Zoran Pestorić, koji je igrao za ekipu Zajedno.
Ovogodišnji turnir humanitarnog je karaktera – pod motom “Picigin za Miu” prikupljane su donacije za četrnaestogodošnju Miu Popović iz Podgorice, kojoj je, da bi se izborila sa teškom bolešću (karcinom kostiju karlice) nephodna operacija u Bolonji.
Picigin 2025.
“Hvala ljudima što su u ovolikom broju došli da podrže Picigin. Drago mi je da dolaze mladi ljudi i da se tradicija nastavlja. Zahvaljujem se timu Got na ovako dobroj organizaciji, nadam se da ćemo na narednom takmičenju imati bar još dvije ekipe više i da će dolaziti još mladih”, kazao je Ivan Matovićiz šampionske ekipe Zeleničke tihevale.
“Ovo je prvi put da nastupamo na međunarodnom turniru. Oduševljeni smo, ovo je stvarno svjetska organizacija, prekrasna plaža, ljudi, muzika, apsolutno sve. Definitivno se vraćamo, sa još jačim snagama i pronijećemo glas o ovom prekrasnom događaju. Mi igramo dugo, kaže se da smo i izmislili igru, ali mogu reći da ste vi svjetski šampioni u organizaciji”, istakao je Mihovil Marinović iz ekipe Makarski picigin koja je u Herceg Novi stigla iz Makarske.
Na osmom takmičenju u piciginu, u organizaciji tima Got, učestvovalo je 12 ekipa: Šminke, Koničari, Suva kap, Zeleničke tihe vale, Ekipa Got, Makarski picigin, Vapore, Maškare, Gomila city, Blavori, Što’š pit’ i Zajedno. Među takmičarima su se ove godine našli i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović i zamjenik sekretara za društvene djelatnosti I međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica, koji su nastupili za ekipu Zajedno.
O nagradama je odlučivao žiri u čijem sastavu su bili Milorad Murišić i Nebojša Mandić, članovi NVO Picigin i Dragan Lazarević iz klape Stari kapetan.
Picigin 2025.
Organizator, Vuksan Stamenković iz tima Got zahvalio se svima koji su podržali organizaciju i istakao: “Prezadovoljan sam, vrijeme nas je maksimalno ispoštovalo, odziv ekipa isti kao i prošle godine, imali smo opet lijepu najavu dvije ženske ekipe ali neki privatni razlozi im nisu dali da učestvuju, nadam se da će se to desiti dogodine”.
Po završetku takmičenja, nastavljeno je druženje u dobrom ritmu, za šta je bio zadužen bend Ansambl Toć.
Picigin 2025.
Program 56. Praznika mimoze nastavlja se večeras, koncertima na platou ispred hotela Igalo: od 19 časova nastupa hercegnovski bend Low Voltage, potom na scenu izlazi Garavi sokak, a onda i Marko Louis.
Za sjutra, 17. februar najavljena je Bokeška ulica: takmičenje u pripremi pašta-šute. Kulinarske vještine predstaviće timovi hercegnovskih mjesnih zajednica, a publika uživati u degustaciji jela i mediteranskoj muzici na Škveru, od 16.30 časova.
Organizatori 56. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK “Herceg fest”, a kompletan program je dostupan na www.praznikmimoze.me , društvenim mrežama festivala i organizatora.
Leptirasta vaš na listu limuna februar, 2025. / foto M.D.P.
U poljoprivrednim apotekama mogu se kupiti sredstva (Plavo ulje, Modro ulje), koja već predstavljaju gotovu kombinaciju bakra i mineralnog ulja, poručuju iz Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Zaštita voćnih vrsta i vinove loze tokom zime osnova je za zdravu vegetaciju tokom proljeća, jer pravovremeno sprečava razvoj štetnih organizama i bolesti. U voćnjacima u Boki kotorskoj ovih dana primjetna je pojava leptiraste vaši (Aleurocanthus spiniefirus Quaintance), štetočine koja ima vrlo negativan uticaj na produktivnost, vitalnost i opšti izgled napadnutih biljaka, ne samo svih vrsta citrusa, nego i vinove loze, ruže, a zabilježena je čak i na bršljanu. Ova štetočina se zadnih godina sve više širi, pa je tako registrovana i u Ulcinju, gdje je do skora nije bilo.
Zimsko “plavo prskanje” višegodišnjih biljaka potrebno je izvesti u vrijeme mirovanja vegetacije, a najbolji rezultati postižu se tretmanima pred samo kretanje vegetacije (druga polovina februara) do faze “mišje uši”.
Žute ploče pomažu u zaštiti od štetočina foto M.D.P.
Stručnjaci iz Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji za zimsko tretiranje preporučuju preparate na bazi bakra, ali, prije prskanja zasada potrebno je izvršiti rezidbu i ukloniti oštećene, suve i oboljele grane, iznijeti ih iz voćnjaka i spaliti. Patogeni mikroorganizmi, prouzrokovači bolesti, prezimljavaju u stadijumu jajeta, larvi i u raznim drugim formama u pupoljcima, na kori grana i stabla, u pukotinama kore, rak-ranama, na mumificiranim plodovima i u opalom lišću.
-Ako je voćnjak prethodne godine bio napadnut pepelnicom, monilijom ili bakterioznom plamenjačom potrebno je zaražene dijelove orezati, mumificirane plodove sakupiti odstraniti iz voćnjaka i spaliti. Posebnu pažnju posvetiti jabučastom voću na prisustvo bakteriozne plamenjače, onda sve zahvaćene grane i grančice treba orezati i zahvatiti 15 cm na jednogodišnjim i dvogodišnjim granama, odnosno 50 cm živog dijela kada je bakterija prisutna na debljim granama uz obaveznu dezinfekciju alata i presjeka. Otvore nastale nakon presjeka premazati kalemarskim voskom ili rastvorom bakarnih preparata, dezinfekciju alata vršiti 96 % alkoholom ili varikinom ili rastvorom bakarnih preparata ili opaljivanjem. Odstranjene dijelove iznijeti iz voćnjaka i spaliti, preporuka je Mileve Marić, inžinjerke poljoprivrtede u Savjetodavnoj službi.
Pored navedenog, potrebno je sastrugati stare i ispucale kore i očistiti stabla od lišaja i mahovina, kako bi se uklonila žarišta bolesti i štetočina.
Plavo i bijelo ulje za zaštitu od štetočina foto M.D.P.
-Za zimsko tretiranje koriste se preparati na bazi bakra (bordovska čorba, bakar oksihlorid,Nordox 75 WG, Funguran-OH..) kao fungicid sa preparatima na bazi mineralnog ulja (Nitropol S, Bijelo ulje..) koji djeluju na štetočine. Mehanizam djelovanja mineralnog ulja manifestuje se tako što ulje prekriva prezimljujuću formu insekata i grinja, što onemogućava pristup kiseonika štetočini (sprečava disanje-izaziva gušenje) i oni uginjavaju. Prednost mineralnih ulja u odnosu na insekticide je što štetočine ne stiču rezistentnost prema njima. U poljoprivrednim apotekama mogu se kupiti sredstva (Plavo ulje, Modro ulje), koja već predstavljaju gotovu kombinaciju bakra i mineralnog ulja, preporuka je Mileve Marić.
Prskanje treba da obuhvati koštičave i jabučaste voćne vrste, vinovu lozu, agrume, maslinu, kao i jagodasto voće. Ovim tretmanom suzbijaju se prouzrokovači bolesti voćaka i vinove loze i to čađava krastavost plodova jabuke i kruške (Venturia inaequalis i Venturia pyrina), bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka (Erwinia amylovora), rogač šljive (Taphrina pruni), monilioza (Monilia laxa) koštičavih voćki (kajsije, breskve, šljive, trešnje i višnje), kovrdžavost lista breskve (Taphrina deformans), crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola) ekskorioze vinove loze, paunovo oko masline(Spilocea oleagina) kao i drugih bolesti. Takođe se kontrolišu patogeni rana, mnogi štetni organizmi (štitaste vaši, lisne vaši, smotavci, cvjetojedi, grinje..), mahovine i lišajevi, kojima su vrlo često obavijena stabla šljiva i drugih voćnih vrsta, gde se sprovodi neredovna zaštita tokom vegetacije ili se uopšte ne sprovodi.
-Potrebno je da se dobro isprska svako stablo. Mlaz treba da obuhvati od najtanjih grančica pa sve do korenovog stabla, tako da po obavljenom tretmanu primenjeni rastvor bude prisutan na celoj površini stabla. Prska se po sunčanom vremenu, bez vjetra. Temperatura prilikom prskanja mora da bude iznad 8°C jer se mineralna ulja “ne lijepe” za tretiranu površinu ako je temperatura niža od 8°C. Posebno treba istaći značaj ovog tretmana kod starijih i zapuštenih voćnjaka, naglasila je Mileva Marić u svom prilogu na FB stranici Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji.
Najveća hotelska kompanija u državnom vlasništvu u Crnoj Gori, Hotelska grupa Budvanska rivijera, otvorila je vrata za sezonski rad za gotovo 600 radnika.
Sobari/ica, glavni kobobar/ica, koordinator/ica plaže i bazena, radnik/ca na naplatnoj rampi, lift-boj, pomoćni radnik/ca u magacinu veša, spoljni momak kuvar/ica specijalista, recepcioner/ka, čeker/ica – kasir/ka, vozač elektrovozila za transport hrane, pekar/ka, prodavač/ica, nadzornik/ica za higijenu, spacilac/teljka, animator/ka, magacioner/ka, samo su neka od zanimanja u seriji oglasa koji su raspisani uoči vikenda, pišu Vijesti.
Time je zvanično i otvoren “lov” na sezonske radnike u Budvi, jedno od najtraženijih zanimanja, jer je turističkoj privredi potrebno gotovo osam hiljada ljudi za predstojeće ljeto.
Nažalost, prema riječima sagovornika lista, interesovanje radnika iz Crne Gore već nekoliko ljeta je malo, jer većina njih odlazi da radi u susjednoj Hrvatskoj.
Ugostitelji se susreću sa velikim poteškoćama i procedurama kako bi se radnici iz inostranstva zaposlili tokom sezone i nadomjestili nedostatak radne snage, s obzirom na to da su prošlog ljeta u hotelima radili ne samo državljani Srbije, Bosne i Hercegovine ili Makednonije, već i Moldavije, pa čak i Indije,
Iz HG Budvanska rivijera Vijestima je rečeno da su svim sezonskim radnicima obezbijeđeni smještaj i tri obroka.
“U susret predstojećoj turističkoj sezoni, Budvanska rivijera je oglasila slobodna radna mjesta. Svake godine imamo potrebu za 600 sezonskih radnika, različitih profila. Na sajtu Zavoda za zapošljavanje objavljena je potreba za radnicima na pozicijama sobarica, konobara, barmena, kuvara, pekara, poslastičara, pomoćnih radnika u kuhinji, servira i higijeničarki“, naveli su iz PR sluđbe.
Oni su dodali da je Budvanskoj rivijeri potrebno oko 120 sobarica i po 50 higijeničarki, konobara i kuvara. Riječ je o veoma značajnom broju sezonaca koji su godinama unazad deficitarni i kojih je sve manje na tržištu rada Crne Gore.
Iz kompanije su preduzeli dodatne mjere obezbijeđena radne snage i pronašli nove izvore angažovanja sezonaca sa dalekih tržišta.
“Prošle godine su prvi put u našoj kompaniji angažovani Indijci, oko 60 njih, a očekujemo da će ove godine taj broj biti i veći. Popunjeni su i predati zahtjevi za vize i očekujemo njihov dolazak do aprila”, rekli su iz Budvanske rivijere.
Oni su podsjetili da su nastavili sa velikim investicionim ciklusom, podizanjem nivoa kategorije najvećeg turističkog naselja na obali – Slovenske plaže.
“Nakon adaptacije vila Maslina i Ruzmarin u 2022. godini, TN Slovenska plaža ove godine realizuje još adaptaciju četiri vile: Limun, Magnolija, Kana i Mirta. Adaptacijom će se standard u 334 smještajne jedinice sa tri podići na četiri zvjezdice”, saopštili su iz Budvanske rivijere.
Predsjedenik Udruženja ugostitelja Budve, Aleksandar Laki Jovanović, rekao je da je Crnoj Gori u sektoru smještaja i ugostiteljstva sezonski potrebno oko 19 hiljada do 20 hiljada sezonaca.
Budva – foto Budvabazen.me
“Što se tiče Budve, procjena je da je to oko sedam do osam hiljada sezonaca. Tako da je to i dalje gorući problem, ne samo Crne Gore, već i ostalih turističkih zemalja. Problem sa Crnom Gorom je taj što su plate, iako povećane, i dalje manje u odnosu na konkurente. Nažalost, naš obrazovni sistem ne prati potrebe tržišta rada i prinuđeni smo da uvozimo radnu snagu”, kazao je Jovanović Vijestima.
Prema njegovim riječima, i ove godine će biti veliki problem da se nađe kvalifikovana radna snaga.
“U prilog nam ne idu zakonska rješenja, spora administracija i nemogućnost da se elektronski prijavljuju radnici iz inostranstva. Ministarstvo unutrašnjih poslova, u čijoj je nadležnost ova oblast, mora se modernizovati, a kao primjer može poslužiti hrvatsko zakonodavstvo u ovoj oblasti”, naveo je Jovanović.
Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore, Nikola Pejović, saopštio je da je problem sezonske radne snage akutan, te da otežavaju procedure angažovanja radnika iz inostranstva, jer je interesovanje domaćih slabo i ne može da zadovolji potrebe hotelske i restoraterske industrije.
Pejović, vlasnik budvanskog hotela Grbalj, naveo je da su najveći konkurenti po pitanju radne snage postale opštine i državna i opštinska preduzeća.
“Imamo situaciju da nam konobari, kuvari i ostala radna snaga prelaze da rade u opštine, opštinska preduzeća, poput komunalnih, vodovoda, i u lokalnu ili državnu administraciju, i mi ostajemo bez radne snage. Jednostavno, njima je primamljivije tamo da rade, iako su im plate kod nas mnogo veće. Tamo imaju, sada će to biti, sedmočasovno radno vrijeme, pauze, slobodne vikende, praznike, zimnice i regrese”, saopštio je Pejović.
On je dodao i da je sve više ukrajinskih državljana zainteresovano da radi tokom sezone i cijele godine u hotelima i restoranima.
Vlasnik kafea Mozart ubudvanskom Starom gradu, Luka Vučković, potvrdio je da je problem radne snage u Budvi prisutan godinama.
“Ni visoke plate nijesu rješenje, jer Crna Gora jednostavno nema dovoljno obučenog i kvalifikovanog kadra za potrebe turističke privrede. U sezoni je samo u našem gradu potrebno najmanje sedam hiljada radnika u turizmu”, rekao je Vučković.
Prema njegovim riječima, jedino rješenje je raditi tokom cijele godine i zadržati bazu radnika koji će da iznesu sezonu uz pomoć sezonaca.
Da je problem radne snage u Budvi prisutan i u trgovini, potvrdio je izvršni direktor Megaprometa, Balša Mitrović, najvećeg trgovačkog lanca u metropoli turizma.
Megapromet gazduje lancem od deset supermarketa i prema riječima Mitrovića trenutno zapošljava oko 450 radnika.
“Između 65 i 70 odsto zaposlenih ima ugovore na neodređeno, ili će uskoro steći pravo na takav angažman. Problem radne snage je opšti problem privrede, kako sa aspekta kvaliteta, tako i sa aspekta troškova zaposlenih koji konstantno rastu. Nažalost, u posljednje vrijeme sve je prisutniji i problem broja zaposlenih, odnosno veliki nedostatak radnika. Taj problem sve više opterećuje privredu pa i trgovinu, jer se teško dolazi do radnika, pa se radnici moraju tražiti na stranim trzištima”, naveo je Mitrović.
On smatra da dovođenje radnika iz inostranstva nije nimalo jednostavno zbog procedura.
“Primjera radi, da bi radnik dobio dozvolu za rad i boravak, treba najmanje 20-25 dana, što u periodu predsezone i sezone zna da bude i duže. Samim tim, taj radnik ne može početi raditi sve dok ne dobije dozvolu za boravak i rad. Drugi problem je nedostatak radnika na domaćem trzištu i stiče se utisak, određena nezainteresovanost rada u privredi. Nadamo se da će se to pojednostaviti i ubrzati, kako bi se i svi ostali procesi ubrzali”, kazao je Mitrović.
Foto: Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić” (fb)
Budvanin, Nemanja Radulović, učenik prvog razreda podgoričke srednje Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”, iz klase profesora Novaka Pavličića, ostvario je značajan uspjeh na Fujairah International Piano Competition (UAE), jednom od najzahtjevnijih svjetskih pijanističkih takmičenja.
Takmičenje se odvija u više etapa i okuplja mlade pijaniste iz cijelog svijeta, pružajući im priliku da nastupe pred renomiranim stručnjacima.
“Sa samo 14 godina, Nemanja je izborio plasman u finale, što je izuzetan rezultat, posebno imajući u vidu da se takmičio sa starijim i iskusnijim pijanistima. Iako nije osvojio nagradu, njegov talenat i muzikalnost nisu ostali nezapaženi – članovi žirija izrazili su želju da rade s njim, te je dobio priliku da pohađa časove Olega Polianskog i Natalije Trull, renomiranih pijanista i pedagoga”,saopšteno je iz škole.
Nemanjin uspjeh, kao i prilika da uči od vrhunskih umjetnika, kako navode, potvrda su njegovog talenta, ali i kvalitetnog i posvećenog rada profesora Pavličića, čiji učenici kontinuirano ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnim takmičenjima.
“Čestitamo Nemanji i profesoru Pavličiću na ovom velikom uspjehu”, poručili su iz Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”.
Veliki bijeg. Veliki problem. Ne samo za jednu tvrtku, vlast ili državu, već i daleko šire. Sve što utječe na jedan aspekt ekosustava, zauzvrat će utjecati na druge, a stručnjaci nerijetko upozoravaju da iako se neki postupci mogu činiti malima, njihovi učinci mogu biti veliki.
Kao u slučaju s kojim se ovih dana suočava sjever Europe, naime, tisuće lososa pobjegle su iz uzgojnih kaveza u sjevernoj Norveškoj pa vlasti sada strahuju od moguće ekološke katastrofe. Najveći svjetski proizvođač uzgojenog lososa, tvrtka Mowi, stoga je ponudila nagradu svima koji ih ulove.
Iz kaveza u uzgajalištu u blizini Tromsa na sjeverozapadu Norveške pobjeglo je čak 27.000 lososa, što je nešto više od četvrtine ukupnog broja od 105.000 lososa, a Mowi sada nudi nagradu od 43 eura po ulovljenom lososu, piše Guardian.
Ozbiljan incident
Norveška uprava za ribarstvo priopćila je da je tvrtka Mowi nestanak lososa prijavila u nedjelju 9. februar nakon što je otkriveno oštećenje vanjskog prstena ograde kaveza u objektu Storvika V u opštini Dyrøy nakon oluje. Prosječna težina odbjeglog lososa je oko 5,5 kilograma.
S obzirom na to da je uzgajivačima dopušteno hvatanje odbjegle ribe isključivo u krugu od 500 metara oko uzgojnog kaveza, odmah se pretpostavilo kako je riječ o velikom bijegu. Mowiu je stoga naređeno da hvata losose izvan navedene udaljenosti, a incident će se pratiti prema uobičajenim procedurama, navode u Upravi.
Norveške vlasti u ponedjeljak su izvršile inspekciju objekta i izdale nalog da se prošire napori tvrtke da uhvati odbjegle losose. Iz Mowija su poručili da je riječ o ozbiljnoj i vrlo žalosnoj situaciji te da se lososi koje su ulovili registrirani ribari mogu odnijeti u specijalizirane centre u regiji i to u zamjenu za nagradu od 500 norveških kruna.
Veliki ekološki problem
Odbjegli uzgojeni lososi predstavljaju veliki ekološki problem jer ugrožavaju divlje losose smanjujući njihovu genetsku raznolikost, povećavajući zarazu morskim ušima i intenzivirajući konkurenciju za mriješćenje.
Dvije vrste lako je razlikovati jer im peraje nisu istog oblika. U Norveškoj, koja izvozi 1,2 milijuna tona uzgojenog lososa godišnje, problem je takvih razmjera da je prošlog ljeta broj divljih lososa pao na povijesno najnižu razinu, što je rezultiralo zatvaranjem 33 rijeke za lov na lososa. Ovog ljeta predloženo je zatvaranje 42 norveške rijeke i tri fjorda.
“27 .odbjeglih uzgojenih lososa predstavlja katastrofu za divlje losose. Znanost je dokazala da križanje divljih i uzgojenih lososa daje potomstvo koje dugoročno ima nisku stopu preživljavanja u divljini”, upozorio je glasnogovornik nevladine organizacije Norveške rijeke lososa Pål Mugaas.
Norveški znanstveni savjetodavni odbor za atlantskog lososa odbjegle uzgojene losose klasificirao je kao jednu od glavnih prijetnji divljem lososu. Vjeruje se da dvije trećine divljeg atlantskog lososa u Norveškoj ima genetske smetnje povezane s odbjeglim uzgojenim lososima.
Unatoč priznanju da se divlji sjevernoatlantski losos nalazi pred egzistencijalnom prijetnjom, norveški ministar okoliša Andreas Bjelland Eriksen odbacio je prošlog mjeseca zabranu otvorenog uzgoja na moru i mjesto toga najavio da planira tražiti prihvatljivu razinu onečišćenja za populaciju divljeg lososa.
I Hrvatska ima problema sa “svojim” bjeguncima
Problema s lososima bjeguncima ima i Hrvatska, naime, prije mjesec dana iz uzgojnih kaveza u Podvelebitskom kanalu pobjegli su atlantski lososi. Uočeni su na području od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Njihov boravak u Jadranu može izazvati niz problema budući da se radi o neautohtonoj vrsti, upozorio je Institut za oceanografiju i ribarstvo.
“Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena”, upozorili su s Instituta i dodali da oni nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, a kada je isti formalno odobren ukazali su na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na bijeg uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost.
56. izdanje Praznika mimoze već prvog dana je zabilježilo veliku posjećenost zahvaljujući bogatom i raznovrsnom programu. Posebno interesovanje vladalo je za nastupe regionalnih diva Hanke Paldum i Ane Bekute na platou ispred hotela Igalo.
Na početku večeri svojim izuzetnim glasom i emotivnim sevdalinkama prisutne je oduševila Paldum, a nakon koncerta i sama istakla veliko zadovoljstvo zbog načina na koji je protekao nastup i kako ju je hercegnovska publika podržala.
„Svojom energijom sam odaslala toplinu iz svog srca i svoje duše kroz svoju pjesmu, zato što sam zaista poželjela ovu publiku i poželjela sam Praznik mimoze. Drago mi je ako smo ispunili očekivanja organizatora koji su jako važni jer su uložili mnogo energije, truda i novca da sve ovako lijepo organizuju na nivou. Hvala i publici koja je uprkos svježem vazduhu napunila ovaj plato do posljednjeg mjesta,” navela je Paldum.
Hanka Paldum
Manifestacija je nastavljena takođe u duhu emotivnih kompozicija i snažnog ženskog vokala – pjevačica Ana Bekuta je od samog izlaska na scenu oduševila publiku, a hitovi iz njene 40 godina duge karijere su se samo nizali.
Bekuta je istakla posebno zadovoljstvo što nastupa u Herceg Novom i to baš u sklopu Praznika mimoze.
„Ovdje se osjećam kao kod kuće. Danas dok sam dolazila bilo je divno, na sve strane sam vidjela ljude iz bivše Jugoslavije sa buketima mimoze u rukama. U vazduhu se osjeća jedna svečana atmosfera. Vidim da se ljudi raduju ovom prazniku. Prvi put sam ovdje i biće ovo jedno lijepo veče u mom maniru sa pjesmama koje publika voli, cijeni i poštuje”, kazala je Bekuta pred početak koncerta.
Uporedo, sjajan provod se odvijao u Institutu „Dr Simo Milošević” zahvaljujući M:tel Maskenbalu gdje je svoju kreativnost i razigranost pokazalo oko 300 učesnika. Kako zahvaljući inovativnosti, tako i značajnim društvenim i političkim porukama određene maske su osvojile i vrijedne nagrade. Odluke o najboljima donijela je publika.
Prvo mjesto u individualnoj kategoriji pripalo je maski pod nazivom “Karli Bič”, drugo mjesto je zavrijedila maska „Mili Tajo“, a treće je pripalo Jovani Salatić u ulozi Šumske vile.
Maskenbal – Praznik mimoze 2025.
„Ovu masku sam polako pripremala posljednjih mjesec dana. Bilo je malo nekih ispravki, ali to je ispalo kako se i planiralo. Mnogo truda je uloženo. I druge maske su večeras iznenađujuće dobre. Čini mi se da nikad nije bio bolji maskenbal, nego ove godine,“ ispričala je Saletić.
„Šumska vila“ je i po odluci žirija Direkcija Praznika mimoze zauzela treće mjesto. Drugo mjesto po odluci žirija pripalo je maski pod nazivom „Vjerovali smo jedni drugima“, a na prvom mjestu su trijumfovala „Gospoda od porcelana“.
U kategoriji grupnih maski po izboru publike najbolja je bila maska „Vjerovali smo jedni drugima“, drugo mjesto su zavrijedila „Gospoda od porcelana“, a treće maska pod nazivom „Vlada Crne Gore“.
Veliku pažnju privukle su i druge maske koje su pokazale predanost tradiciji maskenbala u Herceg Novom.
Praznik mimoze 2025.
Zadovoljstvo načinom na koji je protekao maskenbal izrazio je Novljanin Jovan Lalović kao jedan od učesnika grupne maske „Crna Gora u koferu“.
„Veoma smo zadovoljni sa ambijentom i sa ljudima, svi su ovdje nekako lijepo ugošćeni. Mi uživamo u ovome. Tu su i ljudi koji su nam pomogli. Sve je perfektno,“ kazao je Lalović.
Maskenbal su svojim energičnim nastupima na veći nivo podigli Exodusi, Goca Tržan i Indira Levak.
Maskenbal – Praznik mimoze 2025.
„Meni je ovdje predivna atmosfera, ovi predivni ljudi su mi topli i dragi. Biće Plamena od ljubavi, biće Snenih očiju. Dolazim upaliti svjetla sva, k’o feniks iz pepela dižem se najjača. Gdje je party, gdje je pjesma, gdje je vino, tu je spas. Gdje je ludi ritam noći, tu je Indira za vas,“ poručila je Levak pred početak nastupa.
Nakon uspješne realizacije sinoćnih koncerata i maskenbala, Praznik mimoze se nastavlja mnogobrojnim programskim aktivnostima. Već danas će biti održano uzbudljivo takmičenje u piciginu i 11. Novska skalinada, a koncerte će sa početkom u 19 časova na platou u Igalu održati Garavi sokak, Marko Louis i hercegnovski bend Low voltage.
Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture Herceg fest.
Deseci hiljada ljudi, studenti uz potporu građana, poručili su s protesta u Kragujevcu da će ustrajati u borbi za pravdu i uređeno društvo, dok je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao pred svojim pristalicama u Srijemskoj Mitrovici da je “obojena revolucija” propala i da ju je on pobijedio.
Srbija je u subotu obilježila Dan državnosti, podijeljena u tri skupa, a pokret studenata organizirao je u Kragujevcu masovnu akciju “Sretnimo se na Sretenje” u Kragujevcu, kojoj je prethodio trodnevni marš akademaca iz Beograda, Novog Sada, Niša te još nekoliko gradova.
Oni su u petak navečer, poslije trodnevnog pješačenja i prijeđenih 130 do 150 kilometara, stigli u Kragujevac.
Studenti su u jutranjim satima od devet sati zaposjeli su Lepenički bulevar u Kragujevcu, a uz Kragujevčane, tokom dana pridružile su im se hiljade ljudi iz cijele Srbije, podupirući njihovu već skoro tromjesečnu blokadu više od 60 fakulteta u četiri državna sveučilišna centra i zahtjeve u kojima traže odgovornost vlasti za pogibiju 15 ljudi na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. novembra prošle godine.
Studentima su se pridružili poljoprivrednici i bajkeri, brojne javne ličnosti, te glumci kragujevačkog Knjaževsko-srpskog tetara, otkazavši sve predstave i tradicionalnu dodjelu nagrade “Joakim Vujić”. U Kragujevcu je na središnjem bulevaru poredano 15 praznih stolica s bijelim ružama koje simboliziraju 15 žrtava novosadske tragedije.
Studenti među ostalim traže da se objave svi relevantni dokumenti za rekonstrukciju nadstrešnice i da se sazna tko je odgovoran za njezin pad i smrt 15 ljudi, traže i da se rehabilitiraju oni koji su optuženi za sudjelovanje u studentskim prosvjedima. Osim toga traže da se identificiraju i procesuiraju oni koji su odgovorni za fizičke napade na studente i one koji podržavaju prosvjede, a i da se za 20% poveća izdvajanje za visoko školstvo te da to bude zakonski regulisano.
Idući veliki skup organizirat će se u Nišu, a potom u Beogradu.
