Do sutra u 19 sati vjernici će imati priliku oprostiti se od pape Franje, prolazeći pokraj odra u bazilici svetoga Petra u Vatikanu. Do sinoć je posljednju počast odalo oko 20 tisuća ljudi, a uoči pogreba, koji će se održati preksutra, u Rim pristižu stotine tisuća hodočasnika iz cijeloga svijeta.
Italija je aktivirala opsežan sigurnosni plan – policija nadzire sve ulice oko Vatikana, uključujući postaje podzemne željeznice i područje uz rijeku Tiber, a u nadzoru se koriste i dronovi. Složena sigurnosna operacija stajat će oko pet milijuna eura.
Zbor kardinala između 5. i 10. maja odlučit će o datumu početka konklave na kojoj će se birati novi Papa. Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru, sudjelovat će u izboru treći put.
U razgovoru za HRT uoči odlaska u Rim, govorio je o tome kakav Papa je potreban Katoličkoj Crkvi u današnjem vremenu.
U gradu skalina i mirisa mora, živi čovjek čija kamera ne spava i koji ne dozvoljava da sjećanja izblijede. Milan Dobrilović – neumorni fotograf, kamerman, hroničar i muzičar i čuvar vremena iz dana u dan bilježi tihe elegije o gradu, ljudima i moru koje voli više od svega. Njegovo ime odavno je utkano u tkivo Herceg Novog, kao tiha, ali postojana nota života.
Prva ljubav: muzika
Prije nego što je zabilježio ijedan kadar, Milan Dobrilović svirao je note. Njegov prvi instrument bila je usna harmonika. Još kao dječak iz Bijele, sa trinaest godina, nosio ju je u džepu i svirao djevojčicama na plaži, i tako pobirao njihove simpatije. Uskoro je došla i klasična harmonika, pa časovi u muzičkoj školi u Bijeloj. Muzika mu je bila prva ljubav – živa, topla, zarazna. Osnivao je bendove: Dijamanti, kasnije Galeb, svirao na terasama, u konobama, po feštama i maskenbalima, na svadbama. Bili su to dani početaka Praznika mimoze, a Milan je svirao uz podršku mjesne zajednice, i pod budnim okom kapelnika Gradske muzike Herceg Novi – Ivana Đanka Ciber, čovjeka koga i danas s poštovanjem pominje.
Kad je objektiv zamijenio mikrofon
Tek kasnije, kada su prsti već poznavali svaki akord, Milan je otkrio drugu ljubav – svjetlopis. Prvi fotoaparat, stari Zorka, dobio je od oca, a zatim kameru bez tona, pa dugi niz sve savremenijih uređaja… Snimio je prve kadrove Praznika mimoze, a od tada nije prošla godina bez njegovog objektiva. Toliko je bio vezan za taj Praznik da je, dok je služio vojni rok, pobjegao iz kasarne – samo da bi stigao na Feštu. Takva je bila snaga njegove ljubavi prema gradu, kameri i prazniku što miriše na djetinjstvo.
S kamerom u gepeku, uvijek spreman da zabilježi nešto lijepo – bilo da je to pogled s planine, brod u luci, klapa u prolazu ili dječji osmijeh na rivi – Milan je postao neizostavni hroničar Novog i Boke i već više od decenije je saradnik portala Boka News.
Grad od skalina: priča u slikama
Njegova arhiva, razgranata i bogata – broji preko 160.000 fotografija i više od hiljadu video zapisa na YouTube-u. Na Facebooku je osnovao stranicu “Herceg Novi, grade od skalina”, gdje je sabrao ne samo svoje radove, već i dragocjene porodične fotografije starih novskih familija, ali i fotografije gradova i događaja u Boki. Grupa ima 70 hiljada pratilaca, a najvažniji komentari za njega dolaze od Novljana rasutih širom svijeta. Kažu mu da uz jutarnju kafu otvore njegove slike i bar na tren ublaže nostalgiju.
Milan Dobrilović – foto S.Kosić
Od Praznika mimoze, Fešte od kamelije, Fešte od žućenice, kotorskih karnevala – ništa mu ne promakne. Često ga pitaju: „Imaš li koristi od svega toga, Milane?“ A on, osmijehom, odgovara: „Volim da nekome drugome pružim duplo više nego sebi. U tome uživam.“ Svakodnevno se uključuje uživo preko stranice, svirajući, snimajući, komentarišući, dijeleći ono što vidi i osjeća. Gdje god se nađe, napravi priču. Jer priča je svuda – u starom kamenu, u pogledu s tvrđave, u pjesmi klape koju uvijek rado snimi i kojoj se, naravno, priključi u tercu.
Milan nije profesionalac po diplomi, ali jeste po duši. Znanje je sticao sam, učio gledajući i radeći – prvo u Sky Sat televiziji, a zatim kroz svakodnevni rad na terenu. Snimao je spotove za muzičke grupe, najviše za Egzoduse, a njegov rad postao je prepoznat u cijeloj Boki.
Bio je radnik Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, gdje je proveo 40 godina. Tamo je stekao penziju, ali i mnogo više – životne prijatelje, znanje, sjećanja. Kuća njegove porodice nalazila se unutar ograde brodogradilišta. Rastao je uz zvuke čekića i brodskih sirena, ali je dušom bio negdje na moru – sa harmonikom, kamerom, pjesmom. Brodogradilište mu je bilo dom, a kamera i harmonika – sloboda.
U mladosti, volio je da izlazi, da se zabavlja, da osluškuje puls tadašnjeg vremena. Najčešće je to bila diskoteka Labirint, išao je s društvom u Cavtat, a svakodnevno dolazio u Novi, iako je tada još živio u Bijeloj. Tek 1994. godine preselio se u Herceg Novi, grad kome je godinama već pripadao dušom, kamerom i pjesmom. „Bila je to mladost puna užitaka i zadovoljstva“, kaže – i to se osjeti u svakom kadru koji danas snimi.
Korijeni daleki, srce u Boki
Priča o Milanu ne bi bila potpuna bez porodične hronike. Njegovi Dobrilovići porijeklom su iz Pive. Trbuhom za kruhom, preko Kotora, stigli su u Istru za vrijeme Mletačke vladavine. Njegov otac, rođen u tada italijanskoj Istri, završio je u Etiopiji kao vojnik, gdje je ostao čak trinaest godina, bez ikakvog glasa porodici. Vratio se tek nakon rata, pronašao posao u Pljevljima i životnu saputnicu, Milanovu majku. Zatim je sa Domom za ratnu siročad, došao u Bijelu – gdje je i ostao do kraja života. Govorio je četiri jezika, bio je zanimljiv, tih, svestran čovjek.
Pred kraj života, zamolio je Milana da istraži porodično porijeklo. Milan tada nije stigao – život, posao, snimanja… Ali njegov sin, Denis, jeste. Danas priprema dokumentarni film o Dobrilovićima, o putu od Pive do Istre, o istoriji jedne porodice koja je vijekovima pratila vjetar – ali nikad nije zaboravila korijene.
Milan je i danas neumorni hroničar grada i Boke, onaj koji svojom kamerom liječi nostalgiju, bilježi sve ono što bi nestalo u prolazu – i pretvara ga u priču, kadar, pjesmu bez riječi, i zato, dok kamera i dalje bilježi i dok harmonika tiho svira za dušu, Milan Dobrilović ostaje ono što jeste – svjetlopisac vremena. Ne samo fotograf, ne samo muzičar – već hroničar osjećaja, čuvar fešti i dragulja svakodnevice, čovjek kojem je važno jedino ono lijepo. Jer, kako sam kaže – samo takvi trenuci treba da ostanu upamćeni.
Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama donijela je Odluku o raspodjeli sredstava za projekte NVO za 2025. godinu.
Budžetsku podršku u ukupnom iznosu od 72.000€ dobilo je 13 nevladinih organizacija sa sjedištem u Tivtu: ŠkArt, Djeca Tivta, Centar za savjetovanje i lični razvoj Tivat, Udruženje Egipćana, Ars praesentia Boke Kotorske, NVO Boka, NVO AKC Pravi put, Avanturistički klub K4, Hrvatska krovna zajednica Dux croatorum, NVO Prijatelji pasa, Centar za razvoj CEZAR, KZD Napredak Gornja Lastva i NVO Istraživanje delfina.
NVO „ŠkArt” sa projektom „ŠkArt rezident IV”, odobrena su sredstva u iznosu op
6.756,00 eura. Nezavisni procjenjivači ocijenili su da se podržavajući ovaj projekat doprinosi jačanju promocije Tivta kao regionalnog i međunarodnog centra urbane kulture. Ovaj projekat se bavi problemima i nudi adekvatno rješenje kroz umjetnički pristup.
NVO„Djeca Tivta” sa projektom „Na talasima radosti” odobrena su sredstva u iznosu od 4.743,66 eura. Nezavisni procjenjivači su ocijenili da aktivnosti ovog projekta doprinose razvoju dječije kreativnosti kod uzrasta od predškolskog do srednjoškolskog uzrasta, te podizanju svijesti o značaju zdravog odrastanja, uz njegovanje pravilnog odnosa prema savremenim oblicima komunikacije.
NVO „Centar za savjetovanje i lični razvoj Tivat” sa projektom„Mentalna higijena
porodice – Pričajmo o tome”, odobrena su sredstva u iznosu od 8.273,60 eura. Projektnim aktivnostima ova nevladinaorganizacija promoviše zdrave stilove porodice, teme iz oblasti mentalnog zdravlja, brige osebi i djeci koje dotiču savremenu porodicu i nastoji podići opštu svijest, podstaknutiporodicu i pojedinca na traženje pomoći u situacijama različitih porodičnih kriza.
NVO „Udruženje Egipćana” sa projektom „RE integracija”, odobrena su sredstva u
iznosu od 7.432,00 eura. Podržavajućiovaj projekat, doprinosi se značajnoj socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana za ravnopravno učešće u društvenim aktivnostima.
NVO „Ars praesentia Boke Kotorske” sa projektom „Iza svakog takta drugačiji svijet” odobrena su sredstva u iznosu od 9.840,00. Projektne aktivnosti ove nevladine organizacije, kako navode nezavisni procjenjivači u velikoj mjeri doprinose podizanju nivoa kulture i očuvanja mediteranske baštine. Takođe projekat se direktno usklađuje sa ciljevima konkursa, fokusirajući se na afirmaciju umjetničkog stvaralaštva kod djece, jačanje svijesti o kulturnom identitetu i promovisanje različitosti.
NVO „Boka” sa projektom„Tivatski odobrena su sredstva u iznosu od
2.611,20 eura. Nezavisni procjenjivači smatraju da se kroz ovaj projekat ukazuje na kulturno-istorijski potencijal i baštinu Tivta, njegovu prošlost, tradiciju, kulturu, mediteransku osobenost.
NVO „AKC Pravi put” sa projektom „Unaprijedi vještine i budi konkuretniji na tržištu
rada” odobrena su sredstva u iznosu od 4.968,00 eura. Projekat ove nevladine organizacije ima poseban značaj za zajednicu, jer se bavi problemom nezapošljivosti mladih i njihove nedovoljne konkurentnosi na tržištu rada, koja proizilazi iz nedostatka savremenih kompetencija i vještina traženih u aktuelnim uslovima zapošljavanja.
NVO „Avanturistički klub K4″ sa projektom,Off line avantura – tehnološki detoks”
odobrena su sredstva u iznosu od 4.450,93 eura. Podržavajući projektne aktivnosti ove nevladine organizacije značajno se doprinosi promociji zdravih stilova života, očuvanju životne sredine, kao i edukaciji djece i mladih.
NVO„Hrvatska krovna zajednica Dux croatorum” sa projektom „Dani hrvatske
kulture u Crnoj Gori” odobrena su sredstva u iznosu od 10.816,00 eura. Nezavisni procjenjivači su ocijenili da se projektnim aktivnostima ove nevladine organizacije doprinosi promociji kulturnog potencijala, inicijativama i aktivnostima usmjerenih na podizanje nivoa urbane kulture namijenjene djeci, mladima i učiteljima, te afirmaciji manjinskih prava.
NVO „Prijatelji pasa” sa projektom„Šape u Tivtu” odobrena su sredstva u iznosu od
3.168,00 eura.. Podržavajući projekat ove nevladine organizacije u velikoj mjeri će se doprinijeti podizanju svijesti kod lokalnog stanovištva o odgovornijem posjedovanju kućnih ljubimaca, kao i napuštenih pasa i mačaka.
NVO „Centar za razvoj CEZAR” sa projektom„Nasilje u školi nema šanse – snageprijateljstva vođena vrijednostima” odobrena su sredstva u iznosu od 4.456,00 eura. Projektne aktivnosti ove organizacije odnose se na aktuelne teme iz oblasti zaštite djece i omladine, inkluzije, mentalnog zdravlja i prevencije nasilja, te rodne ravnopravnosti i zaštiti OSI. Podržavajući ovaj projekat značajno će se doprinjeti prevenciji nasilja i osigurati dugoročna promjena u školskom okruženju.
NVO „KZD Napredak Gornja Lastva” sa projektom „VERNADOC Metodologija dokumentacija vernakularne arhitekture” odobrena su sredstva u iznosu od 2.112,00 eura. Projektne aktivnosti ove nevladine organiazcije, odnose se na predstavljanje VERNADOC metodologije crtanja i dokumentiranja objekata ruralne arhitekure.
NVO „Istraživanje delfina” sa projektom„Osnaživanje zajednica u cilju očuvanjamorskog ekosistema u Boki Kotorskoj” odobrena su sredstva u iznosu od 2.372,61 eura. Nezavisni procjenjivačismatraju da podržavajući ovaj projekat doprinosi se efikasnijoj zaštiti mora na prostoru BokeKotorske, s obzirom da će lokalno stanovništvo imati ključnu ulogu u upravljanju sprovođenju zaštite mora.
Kompanija Luštica Development – Nagrada za Najuspješniju greenfield investiciju u regionu i razvoj novog grada u kategoriji najuspješnijih investicionih projekata u regionu dodijeljena je projektu Luštica Bay. Nagrada se dodjeljuje od strane poslovnog magazina Diplomacy & Commerce, a po ugledu na svjetski časopis The Economist, čija su sindikacija u Srbiji. Priznanje je uručeno direktorki prodaje u Luštica Bay-u, Ani Zloković, na svečanoj dodjeli nagrada u Jugoslovenskoj kinoteci, u Beogradu.
Luštica Bay danas predstavlja dom kosmopolitskoj zajednici koja se neprestano širi – do sada je prodato više od 1.000 nekretnina, dok je više od 700 već predato vlasnicima. Više od 500 porodica iz čak više od 50 zemalja sa svih strana svijeta pronašlo je ovdje svoj drugi dom, stvarajući jedinstvenu sredinu prožetu različitim kulturama i stilovima života. Po završetku razvoja, Luštica Bay će brojati više od 6.000 stanovnika i obuhvatiće preko 3.000 apartmana, 300 luksuznih vila s pogledom na more, te sedam hotela, među kojima je i renomirani The Chedi – već godinama prepoznat kao sinonim za vrhunsku uslugu i ambijent – saopštila je direktorica prodaje, Ana Zloković.
Kao nova destinacija na crnogorskoj obali, Luštica Bay prirodno spaja mediteranski šarm sa savremenim načinom života, oblikujući prostor u kojem se osjećaj pripadnosti rađa spontano – kroz ljepotu krajolika, kvalitet svakodnevnice i duh zajedništva koji se ovdje osjeća na svakom koraku.
Luštica Bay / nagrada
Luštica Bay se realizuje uz viziju savremenog mediteranskog života, kroz četiri pažljivo osmišljena naselja – svako sa svojom atmosferom, dinamikom i ulogom u formiranju potpuno novog grada u nastajanju.
Marina Village, koje je u završnoj fazi razvoja, odiše šarmom autentičnih ribarskih mjesta, gdje se miris mora prožima sa atmosferom uskih ulica, kamenih kuća i mirnog luksuza, dok Centrale – gradsko središte – pulsira urbanom energijom – kroz moderno gradsko jezgro sa školom, zdravstvenom ustanovom, administrativnim centrom, sportskim sadržajima, prodavnicama i restoranima – sve što jedan grad treba da živi punim plućima.
Naselje Horizon je ekskluzivna nova zona koja nudi potpunu privatnost i neometane poglede na Jadran iz svakog ugla, uz posebno dizajnirani Clubhouse kao mjesto okupljanja i opuštanja, a The Peaks, kruna cijelog projekta, gradi se u sklopu golf terena sa 18 rupa koji potpisuje legendarni Gary Player, uz kolekciju apartmana, kuća i vila, nastalih iz kreativne sinergije nagrađivanog internacionalnog arhitektonskog studija Block 722 i renomiranog crnogorskog biroa NRA Atelier.
Rezidencije u Luštica Bay-u predstavljaju spoj pažljivo promišljenog arhitektonskog izraza i duha autentičnog Mediterana – onakvog kakav je nekada bio. Svaki objekat osmišljen je da se prirodno uklopi u pejzaž poluostrva Luštica, dopunjujući prostor i poštujući njegove obrise, te ritam života uz more.
Destinaciju dodatno oplemenjuju pet uređenih plaža i funkcionalna marina, raspoređeni duž gotovo šest kilometara dugog priobalnog pojasa, gdje se kristalno čisto more zaliva Trašte susreće sa zelenim padinama i netaknutom obalom poluostrva Luštica.
Uskoro, Luštica Bay će postati i dom spektakularnog golf terena sa 18 rupa, djelo svjetski priznatog golf dizajnera Gary Player-a. U toku su aktivni radovi na kompletnom terenu, čije su prve 3 rupe i vježbalište za golf trenutno u završnoj fazi. Smješten među samo 10% golf terena koji sa svake rupe pružaju pogled na more, ovaj teren obećava iskustvo koje nadilazi igru – doživljaj koji počinje prvim zamahom, a ostaje sa vama dugo nakon posljednjeg udarca golf štapom.
Snažan potres magnitude 6,2 stupnjeva prema Richteru pogodio je malo prije podneva Istanbul i njegovu okolicu. Nakon njega slijedila su još dva jaka potresa snage 5 stupnjeva. Unatoč jakosti potresa, dojava o poginulima i većoj materijalnoj šteti nema, a najveći broj ozlijeđenih posljedica je paničnog iskakanja kroz prozore i s balkona.
„Dragi gledatelji, u Istanbulu se upravo događa vrlo jak potres. Moramo to prenijeti u eter i nas vrlo ozbiljno trese… Da, potres je stvarnost Turske i Istanbula.”
Kometirao je voditelj nesporedno nakon što 16-milijunski Istanbul i okolne pokrajine zatresao snažan potres. Žarište
Epicentar potresa koji se dogodio u 12:49 po lokalnom vremenu bio je u području Silivrija, okruga smještenog oko 80 kilometara zapadno od Istanbula. Potres je udario na dubini od 6,92 kilometara, priopćio je AFAD, turska agencija za izvanredne situacije.
– Sve se dogodilo iznenada, uz veliki šok, potres smo jako osjetili. Sa strahom sam potrčala ravno prema svojem psu, zagrlila ga i čekali smo da to završi, ležeći na zemlji. Nakon toga uzeli smo stvari i otišli na ulicu. U parku smo nekoliko sati. Mislim da ćemo ostati još malo, rekla je Neslisah Aygoren, stanovnica Istanbula.
– Živimo na 20., najvišem katu. Jako smo se tresli, bacalo nas je posvuda, nismo mogli shvatiti što se događa. U početku smo bili toliko šokirani da nismo niti pomislili da je potres. Bilo je zastrašujuće, rekla je Leyla Ucar, stanovnica Istanbula.
– Bili smo u automobilu i kada smo se zaustavili, počeo se tresti. U tom trenutku susjedi su u panici počeli izlaziti iz stambene zgrade, kazali su građani.
Potres magnitude 6,2 stupnja dogodio se nakon slabijeg od 3,9, a najsnažniji naknadni potres bio je magnitude 5,9, priopćio je AFAD.
Potres se osjetio i u dijelovima Grčke, prema granici s Turskom.
Nema štete na infrastrukturi
Ozlijeđena je 151 osoba, uglavnom zbog skakanja kroz prozor i s balkona. Do sada nije utvrđena veća šteta na stambenim objektima ni prometnoj infrastrukturi.
– Zatreslo se dok sam gledala televiziju. TV se tresao, a i ja. Bilo je jako, ali doživjela sam i jače potrese. Neka nam Allah pomogne. Nadam se da neće biti novog.
Današnja serija potresa samo je nastavak malo slabijeg niza koji je počeo još u ponedjeljak. Zanimljivo je da im je epicentar otprilike na istom mjestu.
– Bili smo u kući tijekom potresa. Jako smo se tresli. Kada se smirilo, malo smo pričekali i izašli. Još uvijek čekamo. Zovemo rodbinu da saznamo kako su.
Oživjela sjećanja na razorni potres iz 2023.
Tursku je prije dvije godine pogodio najsmrtonosniji i najrazorniji potres u suvremenoj povijesti. U veljači 2023. potres magnitude 7,8 stupnjeva ubio je više od 55 tisuća i ozlijedio njih još 107 tisuća na jugu Turske i sjeveru Sirije.
Stotine tisuća ljudi i dalje je bez domova, a mnogi od njih žive u privremenom smještaju.
Potres u srijedu oživio je sjećanja na onaj iz 1999. godine u blizini Istanbula, koji je odnio 17 tisuća života.
Istanbul je smješten na nestabilnom sjevernoanadolijskom rasjedu te seizmolozi stoga upozoravaju da su potresi u gradu sa 16 milijuna stanovnika neizbježni.
Ta bivša prijestolnica Osmanskog Carstva u povijesti je bila pogođena nizom potresa. Onaj 1509. bio je toliko razoran da su ga osmanske vlasti prozvale “malom apokalipsom”.
U Istanbulu je od tada osnovana agencija za upravljanje katastrofama, izgrađene su bolnice otporne na potrese i stvoreni sustavi kojima se može prekinuti opskrba plinom.
Stručnjaci, međutim, govore kako su najveći problem deseci tisuća loše izgrađenih zgrada koje su bez velikog nadzora nikle tijekom građevinskog buma prošlih desetljeća, navodi agencija France Presse.
Kaznom od 60 dana zatvora osuđene su četiri osobe koje su upravljale vozilima pod dejstvom alkohola i droga, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
“Okrivljeni R.B. (39) i L.M. (39), oba iz Herceg Novog, kao i okrivljeni I.A (26) iz Jagodine, Srbija, oglašeni su krivima u tri odvojena hitna postupka na kazne zatvora u trajanju od po 15 dana”, naveo je u saopštenju.
Kako je kazao, Sud je utvrdio da su okrivljeni upravljali vozilima na teritoriji Budve pod dejstvom opojnih droga različitih vrsta.
“Njima je u sjedištu suda u Budvi suđeno 21. i 22.aprila a uz kazne su im izrečene i zabrane upravljanja vozilima u trajanju od po četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova. Okrivljeni I.A, je kao strani državljanin upućen na izdržavanje kazne zatvora prije pravosnažnosti rješenja”, istakao je.
Kako je dodao, 21. aprila okrivljeni O.S. (34) iz Budve oglašen je krivim pred odjeljenjem u Kotoru i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana jer je 21. aprila u Kotoru zatečen da upravlja vozilom u koncentraciji alkohola u količini od 2,49 g/kg.
“Dežurna sutkinja odjeljena u Kotoru Jelena Stanišić je odredila da on ne može upravljati vozilima četiti mjeseca, nakon izdržavanja zatvorske kazne”, zaključio je.
Vlada će u narednih mjesec donijeti odluku da li će ići na koncesiju za Aerodrome Crne Gore ili će država da nastavi sa investicijom i upravlja njima, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Gjeloshaj.
„Izabraćemo najbolje rješenje za razvoj tuzima i tih aerodroma kako bi bili konkuretni. Nema više vremena za čekanje. Ovaj proces je trajao predugo“, rekao je Gjeloshaj u Skupštini odgovarajući na pitanje šefa poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD), Dejana Đurovića o valorizaciji Aerodroma Crne Gore.
Gjeloshaj je saopštio da je ova Vlada preuzela odgovornost i donijeće odluku o daljem načinu valorizacije Aerodroma.
„Imali smo tri vlade prije ove koje nijesu preuzele odgovornost da riješe ovo pitanje što nije dobro, jer se izgubilo puno vremena. Mi smo preuzeli odgovornost i donijeli odluku da se ovo pitanje aktivira i da nastavimo proces koji je bio otvoren i međunarodni“, naveo je Gjeloshaj.
On je kazao da su imali četiri kompanije koje su se prijavile za potencijalnu koncesiju, ali da se jedna u međuvremenu povukla.
„Vlada je u januaru formirala Tendersku komisiju, kojom rukovodim i koja je u kratkom roku sprovela sve procedure. Zajednički smo radili na tome da bude proces što transparentniji prema potecijalnim ponuđačima i da zaštitimo interese države“, poručio je Gjeloshaj.
On je naveo da će do 9. maja čekati ponude tih kompanija i dodao da su nacrtom ugovora apsolutno zaštitili sve radnike ACG.
„Da li ćemo kao država prihvatiti ono što je ponuđeno, ne treba da kažemo da ćemo prihvatiti. Ako ponude budu dobre za državu, treba da prihvatimo, a ako nijesu dobre treba da sagledamo druge mogućnosti“, smatra Gjeloshaj.
Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu Prijestonice, najavljuju manifestaciju “Maj u hiljadu boja”, koja će se održati od 17. do 21. maja na Dvorskom trgu.
Prvi dan manifestacije – Dan sporta, obilježiće panel diskusija sa poznatim crnogorskim sportistima i sportske igre za djecu. Maj u hiljadu boja počeće koncertom klasične muzike na Dvorskom trgu, dok će u večernjim satima nastupiti grupa Perper i Akademia band.
Dan kulture (18. maj) donosi izložbu fotografija Novaka Abramovića “Oslikani trenuci kroz objektiv – proslave Dana nezavisnosti 2006–2025.”, panel diskusiju o značaju crnogorskih kulturnih velikana, koncert hora Luča, promociju knjige iz edicije MONTENEGROEGZYL, te muzički program sa DJ-em, bendom Crveno i crno, i legendarnom YU grupom.
Treći dan (19. maj) biće posvećen najmlađima i obrazovanju: nastupi dječijih horova, interaktivni koncerti za djecu i roditelje, likovne radionice u saradnji sa Srednjom likovnom školom Petar Lubarda, kao i večernji koncerti: DJ, nastup Mile Nikić i benda, te zvijezde večeri – Vanna.
Gibonni u Tivtu – foto Boka News
U čast velikana Olivera Dragojevića 20. maja biće održano muzičko veče uz Leona Lasića i bend i nastup Anestezija benda.
Centralni događaj manifestacije biće proslava 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore kada će nastupiti Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, Jadranka Barjaktarović i zvijezda večeri – Gibonni.
– “Maj u 1000 boja“ ima za cilj da promoviše kulturu i turističku ponudu grada, podstakne lokalnu privredu ali i da ponudi sadržaje koji okupljaju i povezuju sve generacije. Pozivamo građane i posjetioce iz drugih krajeva Crne Gore da posjete Cetinje tokom trajanja manifestacije, uživaju u proljeću i bogatom programu koji “Maj u 1000 boja” donosi – navodi se u saopštenju Prijestonice Cetinje.
Naučnom savjetniku i rukovodiocu Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo Instituta za biologiju mora, dr Aleksandru Joksimoviću, uručeno je priznanje za poseban doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore. Priznanje je, u ime Univerziteta, uručio rektor prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata Univerziteta Crne Gore, održanoj krajem godine.
Dr Joksimović je od 1996. godine kontinuirano angažovan u Institutu za biologiju mora, gdje kroz istraživanja morskih bioloških resursa i ribarstvene biologije daje doprinos razvoju naučne misli i praktičnih rješenja u oblasti marinskih nauka u Crnoj Gori i šire. Njegov naučni rad obuhvata četiri ključne oblasti: ihtiologiju, ekologiju, faunistiku i ribarstvenu biologiju, sa fokusom na različite vrste morskih riba u Jadranskom moru i istočnom Mediteranu.
Tokom karijere rukovodio je ili učestvovao u preko 30 međunarodnih, nacionalnih i tržišno orijentisanih naučnoistraživačkih projekata, doprinoseći kako akademskoj zajednici, tako i donošenju konkretnih mjera u oblasti ribarstva i zaštite morskih ekosistema. Posebno je istaknuta njegova uloga u obrazovanju i mentorstvu mladih istraživača, od kojih su mnogi danas afirmisani naučnici u međunarodnim okvirima.
Kao direktor Instituta za biologiju mora u tri mandata (2007–2013. i 2020–2023), dr Joksimović je unaprijedio kapacitete Instituta kako na infrastrukturnom i organizacionom, tako i na međunarodnom planu. Pod njegovim rukovodstvom, Institut je aktivno učestvovao u pregovorima za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji u oblasti ribarstva (poglavlje 13), a ujedno je značajno unaprijedio učešće u međunarodnim projektima i razmjenskim programima.
Putem ERASMUS+ mobilnosti, dr Joksimović je gostovao na univerzitetima u Ankoni, Splitu i Kragujevcu, gdje je predstavio naučne aktivnosti i održao predavanja kao gostujući profesor.
Jednoglasnom odlukom Naučnog vijeća Univerziteta Crne Gore, dr Aleksandar Joksimović je prepoznat kao pojedinac koji je svojim višedecenijskim naučnim, stručnim i mentorskim radom, kao i međunarodnim angažovanjem, dao neizbrisiv doprinos u podizanju ugleda Univerziteta Crne Gore, njegovoj internacionalizaciji i prepoznatljivosti u evropskom istraživačkom prostoru.
