Sjajne vijesti stižu iz Francuske – iako je dan bio izuzetno zahtjevan zbog gotovo petočasovnog čekanja na vjetar, crnogorski jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković su pokazali koncentraciju i vještinu baš kada je najviše trebalo.
Dukić se trenutno nalazi na šestom mjestu, dok je Marković 30., što ih stavlja u vrlo povoljnu poziciju za ulazak u zlatnu grupu među 56 najboljih – cilj koji se čeka sa velikim uzbuđenjem.
Zanimljivo je da su obojica i pored duge pauze ostali fokusirani – Marković je završio regatu kao deveti, a Dukić 14., što im je dodatno učvrstilo pozicije pred dan odluke. Ako sutra bude dovoljno vjetra, planirane su čak tri regate, nakon čega se pravi presjek i određuje konačan sastav finalnih grupa.
S obzirom na to kako su jedrili na prethodnom Grend slemu – Dukić kao 12. na Palma de Majorci, tik ispod medal race-a, a Marković za samo bod ispod finalne grupe – jasno je da je sada motivacija još veća da naprave iskorak.
Dan morskih zaštićenih područja Crne Gore obilježen u JU OŠ “Nikola Đurković”
Dan morskih zaštićenih područja Crne Gore obilježen u JU OŠ “Nikola Đurković”
Dan morskih zaštićenih područja Crne Gore obilježen u JU OŠ “Nikola Đurković”
Dan morskih zaštićenih područja Crne Gore obilježen u JU OŠ “Nikola Đurković”
Dan morskih zaštićenih područja Crne Gore obilježen u JU OŠ “Nikola Đurković”
Dan morskih zaštićenih područja Crne Gore obilježen u JU OŠ “Nikola Đurković”
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u saradnji sa Osnovnom školom „Nikola Đurković“ iz Radanovića i Ekološkim pokretom „Ljute kamilice“, obilježilo je Dan morskih zaštićenih područja Crne Gore.
Ovaj datum – 22. april, simbolično je izabran jer se obilježava i kao Međunarodni dan planete Zemlje, a ujedno je i dan kada je u Crnoj Gori proglašeno prvo zaštićeno morsko područje – Park prirode „Platamuni“.
Tim povodom, đaci osnovnih škola iz Mrkojevića, Petrovca i Radanovića sa vodičima i stručnim osobljem Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom su turističkim brodom obišli morski dio zaštićenog područja Platamuni, te učili o jedinstvenim ekosistemima Jadranskog mora i važnosti očuvanja biodiverziteta.
Na značaj Parka prirode Platamuni ukazala je rukovoditeljka Službe za zaštitu i održivi razvoj morskog dobra, Dijana Došljak.
Dan morskih zaštićenih područja Crne Gore obilježen u JU OŠ “Nikola Đurković”
“Park prirode Platamuni obuhvata prostor izuzetne ljepote i bogatstva – od obalnog pojasa sa klifovima i strmom obalom, preko morskih pećina, morske površine i morskog dna do živog svijeta koji tu opstaje, bogat brojnim, ugroženim i zakonom zaštićenim vrstama. Nažalost, ovo prirodno bogatstvo nije pošteđeno od prijetnji. Zagađenje, plastika, neodgovorno sidrenje, nesavjesni ribolov sve više ugrožavaju osjetljivi morski sistem i zato nam je posebno važno da radimo sa djecom i mladima, da zajedno razvijemo svijest o očuvanju prirode i vrijednosti koje ona nosi,” ispričala je Došljak.
Nakon obilaska Parka prirode Platamuni, u prostorijama JU OŠ “Nikola Đurković” izveden je performans “Znaš li ko sam i gdje živim?” sa ciljem podizanja svijesti djece i građana o zaštićenim vrstama u Parku prirode Platamuni, kao što su Morska trava, Igličasti morski jež, Prstac, Mali jastog – skakavac, Sredozemna medvjedica, i druge.
“Teme očuvanja prirode trebaju da imaju edukativan i podsticajan karakter za djecu jer na njima svijet ostaje. Ovo je doprinos cijelog našeg kolektiva i djece Danu zaštićenih područja u moru Crne Gore,” poručila je direktorica JU OŠ “ Nikola Đurković”, Mare Pržica.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore trenutno upravlja sa 20 zaštićenih plaža, jednim Posebnim rezervatom prirode „Tivatska Solila“, te sa ukupno pet morskih zaštićenih područja: Park prirode „Platamuni“, Park prirode „Katič“, Park prirode „Stari Ulcinj“, Spomenik prirode „Sopot“ i Spomenik prirode „Dražin vrt“.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru krivičnu prijavu protiv jednog preduzeća i dvije osobe, zbog sumnje da su utajili porez u iznosu od 88,6 hiljada EUR.
Krivilna prijava je, u sklopu projekta Evazija, podnijeta protiv budvanskog preduzeća „KC“, kao i osnivača i izvršnog direktora B.I. (82) i osnivača N.I. (46),zbog sumnje da su izvršili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa, čime su ostvarili protivpravnu imovinsku korist na direktnu štetu budžeta Crne Gore.
Iz Uprave policije je saopšteno da su B.I. i N.I. kontinuirano od 2021, zaključno sa 30. septembrom prošle godine, u cilju izbjegavanja plaćanja poreza, dali lažne podatke o zakonito stečenim prihodima.
„Oni su prikrili podatke koji se odnose na utvrđivanje ovih obaveza, na način što nijesu uplaćivali novca, odnosno dnevne pazare u ukupnom iznosu od 502,08 hiljada EUR na poslovni račun preduzeća, a koji su evidentirani preko poreske kase i elektronskog naplatnog uređaja, već su isti zadržali za sebe. Na taj način su, po osnovu neprijavljenog poreza na dohodak od 15 odsto za period od 2021. do prošle godine, shodno Zakonu o porezu na dohodak, utajili porez po ovom osnovu“, navodi se u saopštenju.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala će, kako je najavljeno, i u narednom periodu nastaviti sa preduzimanjem aktivnosti na kontroli poslovanja svih preduzeća i krivičnom procesuiranju onih koja vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana Crne Gore.
Proteklih dana u nekim dijelovima Jadrana, pa tako i u Boki Kotorskoj svjedočimo masovnim pojavama salpi, želatinoznih planktonskih organizama koje spadaju u skupinu pelagičnih plaštenjaka, javljaju s Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split na osnovu brojnih upita i objava na društvenim mrežama.
“Evo jutros oko broda i van mandraća krcato želatinoznih organizama. Dok povlačimo mrežu hiljade i hiljade ovakvih stvorenja zalijepi se oko mreže, zatvori oka od mreže, uspori brod i oteža mrežu i nema ispiranja pijeska i zbog toga nema ulova. Ulov spadne na 20% od isplativog ulova. Ko zna kada ćemo početi ribati” – kazao je za Boka News profesionalni ribar iz Herceg Novog Marko Kise.
“Eksplozije populacija salpi, uključujući najpoznatije vrste kao što su Salpa maxima, Salpa fusiformis i Thalia democratica, nisu neuobičajene niti zabrinjavajuće, već su obično rezultat kombinacija ekoloških i klimatskih faktora koje stvaraju idealne uvjete za njihov masovni rast i razmnožavanje”, poručuju sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split.
Salpe su poznate po svom gotovo potpuno prozirnom, cilindrično-bačvastom tijelu. Samo su unutrašnji organi vidljivi kroz prozirnu vanjsku strukturu. Njihovo mekano, želatinozno tijelo lagano je i omogućava im jednostavno plutanje u moru.
Jedinka naraste i do 10 cm, a nalazimo ih u kolonijama koje se obično sastoje od više desetaka jedinki povezanih u lance. Njihovi lanci mogu biti dugi više metara i često stvaraju impresivne formacije u vodi. Pokreću se neprekidnim pumpanjem vode kroz tijelo, a hrane filtracijom, sakupljajući tako fitoplanktonske mikroalge. Stoga povećanje količine fitoplanktona u moru koje se uobičajeno javlja u rano proljeće i u jesen posljedično potiče i nagli porast populacija organizama koji se njime hrane.
Foto: dr. sc. Ante Žuljević i dr. sc. Olja Vidjak
Kako salpe imaju sposobnost brzog kloniranja kroz nespolno razmnožavanje, to im omogućuje eksponencijalni rast populacija u kratkom vremenskom razdoblju kada su uvjeti povoljni. Nakon što iscrpe uvjete za svoj rast, očekivano će populacija naglo početi opadati.
Promjene u cirkulaciji morske vode mogu grupirati salpe u velikim skupinama na određenim mjestima uz obale otoka, kao što je slučaj sada, tako da naizgled velika prisutnost ovih želatinoznih organizama može dominirati podvodnim okruženjem.
Iako su ovakve pojave dio prirodnog životnog ciklusa salpi i same po sebi nisu razlog za zabrinutost, potrebno je pomno pratiti njihovu učestalost i postojanost, jer mogu ukazivati na promjene u ravnoteži u morskim hranidbenim mrežama, posebno u svjetlu izražene klimatske varijabilnosti kakvoj danas svjedočimo.” – navode iz IZOR-a.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović susreo se danas sa direktoricom Foruma slovenskih muzeja Andreom Rihter i direktoricom JU Muzej i galerija Tivat Danijelom Đukić, povodom učešća ove JU na konkursu Foruma, za nagradu “Živa”.
Andrea Rihter, koja je ujedno i članica žirija za dodjelu nagrade, obišla je juče i danas znamenitosti Tivta, te se bliže upoznala sa radom Muzeja i budućim projektima ove ustanove.
Predsjednik opštine je gošću upoznao sa aktivnostima koje za cilj imaju jačanje kapaciteta muzejske djelatnosti u Tivtu, ali i sa aktivnostima lokalne uprave u vezi stvaranja jedinstvenog kompleksa koji bi obuhvatio postojeću Zbirku pomorskog nasljeđa, Veliki gradski park, austrougarski rezervoar i JU Muzej i galerija Tivat.
Sekretarijat za investicije Opštine Budva obavijestio je građane i posjetioce da će se danas od 21 sat, saobraćaj na magistralnom putu Budva–Kotor, na raskrsnici sa Lovćenskom ulicom, odvijati jednom saobraćajnom trakom zbog izvođenja radova na izgradnji atmosferskog kanala.
“Molimo sve učesnike u saobraćaju za strpljenje i razumijevanje tokom trajanja radova, kao i da poštuju postavljenu privremenu saobraćajnu signalizaciju”, naveli su u saopštenju iz Opštine Budva.
U koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt i Tivat Music Festivala, koncert je najavljen za 30. jul u Domu Vojske, Tivat
Gitarista Miloš Karadaglić, proslavljeni crnogorski umjetnik, nastupiće na koncertu pod nazivomLondon Calling, koji će biti održan 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru. Specijalna gošća večeri biće Alison Balsom, svjetski priznata trubačica i jedna od najuticajnijih ličnosti u savremenoj klasičnoj muzici. Miloš i Alison već su zajedno nastupali na međunarodnim scenama, a koncert London Calling predstavlja nastavak njihove uspješne saradnje, koju festivalska publika u Crnoj Gori ima priliku da premijerno doživi.
“Koncerti Vienna Calling i Berlin Calling ostavili su snažan trag u našoj festivalskoj istoriji, jer su nam donijeli muziku velikih evropskih centara i nastupe izuzetnih solista Bečke i Berlinske filharmonije. Ove godine, sa velikim uzbuđenjem najavljujemo London Calling – simboličan nastavak te muzičke priče, koji sada vodi ka jednom od najinspirativnijih kulturnih središta svijeta. Zahvaljujući dugogodišnjoj i snažnoj saradnji sa Porto Montenegrom, kao i podršci naših partnera, svakog ljeta stvaramo trenutke koji se pamte i vjerujemo da će i ovaj koncert biti još jedno nezaboravno iskustvo” – istakli su iz PR službe festivala.
Miloš Karadaglić, jedan je od najtraženijih svjetskih gitarista, čiji nastupi pune dvorane širom Evrope, Amerike i Azije. Karakteriše ga izuzetni muzički senzibilitet i harizma a nastupao je u najprestižnijim koncertnim dvoranama kao što su Royal Albert Hall, Carnegie Hall, Concertgebouw, te sarađivao sa vrhunskim orkestrima i dirigentima. Njegovi albumi za izdavačku kuću Deutsche grammophon našli su se na vrhovima muzičkih top-lista, a dobitnik je i brojnih internacionalnih nagrada. Takođe, snimio je soundtrack za animirani film When Marnie Was There (Studio Ghibli, 2014). Plasirao je seriju od četiri knjige za učenje klasične gitare – Svirati gitaru sa Milošem, 2018. godine, u izdanju kuće Schott Music.
Alison Balsom, britanska trubačica i višestruko nagrađivana umjetnica, poznata je po svom izuzetnom tonu, tehničkoj preciznosti i eleganciji izvođenja. Proglašavana je „Umjetnicom godine“ od strane magazina Gramophone, dobitnica je više Classical BRIT i ECHO nagrada. Nastupala je širom svijeta sa nekim od najvećih dirigenata i orkestara našeg vremena, uključujući Pjera Buleza, Lorina Mazela, Klaudija Abada, kao i sa Njujorškom filharmonijom, Filadelfijskim orkestrom i Londonskom filharmonijom, ali i sa The Balsom Ensemble – ansamblom koji čine pažljivo odabrani vodeći barokni solisti. Posebnu pažnju posvećuje savremenom repertoaru čime značajno doprinosi promociji trube u klasičnoj muzici.
Ulaznice za događaj su dostupne preko GigsTix mreže, putem njihovog sajta www.gigstix.me kao i na određenim Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore.
Koncert se realizuje u koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt i Tivat Music Festivala, a nastaje u saradnji sa dugogodišnjim i važnim partnerima festivala, Porto Montenegrom i Montenegro Sotheby’s International Realty.
Sekretarijatu za uređenje prostora nedostaje kadar
Prioritet Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat u ovoj godini jeste legalizacija bespravnih objekata, kako privođenje kraju neriješenih postupaka, tako i rješavanje novopodnesenih zahtjeva, kojih ukupno ima oko 2.000, navedeno je u izvještaju o radu tog opštinskog organa u prošloj godini.
Tokom 2024. godine ukupno je podneseno 50 zahtjeva za legalizaciju (38 stambeni objekti, 12 pomoćni i ostalo) od kojih je 49 preneseno za rješavanje u tekuću godinu.
ZAHTJEVI OD 2017, 2018…
– Iz 2017, 2018, 2020, 2021, 2022. i 2023. godine, preneseno je ukupno 1.208 neriješenih postupaka. U tom periodu je podnijeto 1.763 zahtjeva za legalizaciju stambenih objekata, 60 poslovnih, 79 stambeno-poslovnih, a 327 iz kategorije pomoćni objekti i ostalo. Tokom prošle godine doneseno je 69 rješenja o prekidu postupka (do donošenja plana generalne regulacije ili DUP-a, odnosno do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa). Strankama je upućeno 16 obavještenja o rezultatima ispitnog postupka, dok su dva obustavljena. Po osnovu 21 zahtjeva za legalizaciju, strankama su upućeni pozivi za dopunu dokumentacije, s obzirom na to da se radi o objektima koji su izgrađeni u skladu sa važećim planskim dokumentom. Sekretarijat je donio 25 rješenja kojima se odobrava legalizacija, te 57 o odbijanju zahtjeva – navedeno je u izvještaju.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2020. godine ukinuto je vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva za legalizaciju.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Sekretarijata za uređenje prostora je utvrđeno 11 službeničkih mjesta sa 13 izvršilaca te jednim mjestom starješine organa. Zaposleno je ukupno 11 izvršilaca, i to 10 službenika te sekretarka.
U izvještaju se konstatuje da Sekretarijat nema dovoljno kadra da sprovede sve aktivnosti imajući u obzir nove nadležnosti koje je dobio nakon usvajanja seta zakona iz oblasti planiranja i izgradnje objekata.
Pored ostalog, ponovo je uveden institut građevinskih i upotrebnih dozvola.
– To će iziskivati zapošljavanje još stručnih lica i pravnika te značajno povećati obima posla i samu reorganizaciju organa. Osim toga, za sve postupke legalizacije predviđeno je da nadležni organ vrši pregled bespravnog objekta na licu mjesta, a trenutno je u toku postupak legalizacije za više od 2.000 objekata. Ove postupke vode
svega četiri službenika, koji uz to obavljaju i druge poslove iz nadležnosti organa. Nadalje, zakonskim rješenjima je vraćeno u nadležnost lokalnoj samoupravi sprovođenje postupaka izrade planske dokumentacije, što predstavlja povećanje obima posla, a posebno u odnosu na kadrovske kapacitete sa kojima Sekretarijat raspolaže. Zato Sekretarijat iskazuje potrebu za povećanjem broja službenika i to angažovanjem dva pripravnika te stručnih lica i pravnika, kako na određeno tako i na neodređeno vrijeme – navedeno je u dokumentu.
SOFTVER ZA MONITORING
Uređenje prostora Zakon definiše kao praćenje stanja u prostoru (monitoring), utvrđivanje namjene, uslova i načina korišćenja prostora kroz izradu i donošenje planskih dokumenata, sprovođenje planskih dokumenata i uređivanje građevinskog zemljišta.
– Formiranje i redovno ažuriranje dokumentacione osnove o prostoru je neophodna pretpostavka za sveobuhvatno sagledavanje stanja prostora. Veoma korisno bi bilo nabaviti softver za praćenje stanja u prostoru – analizu stanja, evidenciju planske dokumentacije i izdatih građevinskih i upotrebnih dozvola – ocijenili su u Sekretarijatu.
Više od 500 kamiona iz cijele Bosne i Hercegovine juče je prodefilovalo ulicama Sarajeva. Prema riječima organizatora, ovaj simbolični čin predstavlja jedinstveni glas drumskog transportnog sektora, “koji više ne želi da bude zanemaren”, javlja Anadolu.
Na ovaj način, kako navode, nastoje sačuvati industriju s 47.000 zaposlenih.
Glavni problem s kojim se prijevoznici bore odnosi se na broj dana koliko je moguće boraviti u Evropskoj uniji i koji važi i za prevoznike koji su samo u tranzitu.
Zahtijevaju hitno uvođenje dvogodišnjeg moratorija na primjenu pravila 90/180 s EU, povrat akciza na gorivo, kraća zadržavanja na granicama i carinama kroz ubrzanu digitalizaciju procesa, te rasterećenje troškova poslovanja u drumskom prijevozu.
Kamioni su u 11.00 sati krenuli sa Stupske petlje prema Trgu Bosne i Hercegovine, gdje su napravili simboličan zaokret. Potom su se vozila vratila na početnu tačku i napustila grad.
Iz Plenuma Konzorcijuma logistika Bosne i Hercegovine naveli su da ako do 25. aprila ne budu dobili poziv na sastanak iz ministarstava saobraćaja, odnosno vanjskih poslova BiH, najavili su da će od 28. aprila krenuti u blokadu graničnih prelaza i carinskih terminala.
Pomorska industrija tokom vikenda bila je zaokupljena novim mjerama američkog Ureda trgovinskog predstavnika (USTR), koji je predstavio izmijenjeni plan naplate pristojbi brodovima povezanim s Kinom. Iako blaži od izvorne verzije iz veljače, novi prijedlog izazvao je val nezadovoljstva u Pekingu i Hong Kongu te zabrinutost kod članova Ocean Alliancea.
USTR je objavio dokument od 42 stranice u kojem se definiraju nove pristojbe za strane brodove u američkim lukama. Iako je sadržaj detaljan, mnogi brodarski analitičari tvrde da su dijelovi nejasno sročeni, ostavljajući prostora za tumačenje, piše Splash247.
Prema novim pravilima, brodari koji nisu iz Kine plaćat će veću od dvije vrste pristojbi – jednu po neto tonaži (od 18 USD/NT u listopadu 2025. do 33 USD/NT u travnju 2028.) ili po kontejneru (od 120 USD do 250 USD). Brodovi koji prevoze automobile, a nisu izgrađeni u SAD-u, plaćat će 150 USD po vozilu. Pristojba se naplaćuje po svakom putovanju, najviše šest puta godišnje.
Kineski brodari, poput COSCO-a i OOCL-a, bit će dodatno pogođeni: početna pristojba iznosi 50 USD po NT i raste 30 USD svake godine sljedeće tri godine. To bi, prema analizi Sea-Intelligencea, moglo rezultirati dodatnim troškovima i do 10 milijuna USD za kineske članove Ocean Alliancea. U odgovoru, moguće je da će CMA CGM i Evergreen preuzeti više transpacifičkih ruta, dok će kineske kompanije biti usmjerene na druge linije.
Iako su novi prijedlozi blaži – pokrivaju tek 9% svih uplovljavanja (naspram 43% iz veljače) – kritike dolaze i iz brodarskih udruženja. Svjetsko brodarsko vijeće (WSC) upozorava kako pristojbe na prijevoz automobila i velika plovila mogu povećati cijene, usporiti rast i utjecati na američko gospodarstvo.
Peking je mjere nazvao “diskriminatornima” i najavio odgovor, dok se u Hong Kongu razmatra mogućnost promjene zastave brodova. Kineske institucije pozivaju na zajednički otpor globalne brodarske zajednice protiv “protekcionizma”.
