Najavljena Papalada ala maka, u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“, koja je trebala biti održana sutra (8. januara) u Velikom gradskom parku, odložena je, zbog kiše, saopšteno je danas iz Turističke organizacije Kotor.
Gastro manifestacijom Papaladom ala maka, pod sloganom „Al se nekada dobro jelo“ trebala je biti završena manifestacija „Od Božića do Božića“.
Papalada ala maka – Foto arhiv Boka News
Organizatori NVO „Karampana“ i TO Kotor, na kojoj je sve je bilo džabe, kako i samo ime kaže ala maka, a posjetioci omaju priliku probati gastro specijalitete i delicije Bokeške kužine.
Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.
Redakcija Boka News-a čestita praznik, Mir Božiji, Hristos se rodi.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra najradosnijim hrišćanskim porodičnim praznikom.
Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u svojoj kući.
Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede.
Boka News – Božić i NG
Božiću prethodi 40-odnevni post, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa „Hristos se rodi“, a odgovara se sa „Vaistinu se rodi“.
Ispred hrama Svetog Save u Tivtu večeras je obavljeno tradicionalno loženje badnjaka.
Više stotina vjernika naložilo je badnjak uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića. Nalaganju badnjaka prethodila je liturgija u crkvi Svetog Save.
Nalaganju badnjaka prethodila je liturgija u hramu Svetog Save, koju je vodio otac Pavle Pajić.
Nastupio je i crkveni hor Sveti prevlački mučenici.
Kako su vjernici SPC proslavili Badnji dan više u video zapisu.
Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) sinoć su prisustvovali tradicionalnom nalaganju badnjaka na trgu ispred crkve Svetog Petra Cetinjskog u Kotoru.
Tradicionalno, Badnjak je donio i naložio Velimir Perović, sin Damjana Perovića, koji je svojevremeno prvi naložio badnjak Crnogorske pravoslavne crkve u Kotoru.
Boka News – Božić i NG
Pročitana je Božićna poslanica Mitropolita crnogorskog – arhiepiskopa Mihaila, koji je između ostalog poručio, da se tama pobjeđuje svjetlošću, nasilje smirenjem, vlast istinom, a mržnja ljubavlju.
“Nažalost i danas u Crnoj Gori svjedoci smo diskriminacije. CPC uprkos svom istorijskom i duhovnom utemeljenu, trpi osporavanje, ponižavanje, napade, institucionalno ponižavanje, ali ni jedna nepravda nije vječna… Upoćujem vam poruku mira i balgoslova, Mir Božiji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi” – poručio je arhiepiskop CPC Mihailo.
Vjernici su uz čestitke, vino, rakiju i priganice, nastavili druženje, a djeci su kao i uvjek podijeljeni Božićni pokloni.
Luštica Bay praznični pogram 7. i 8. januara je osmišljen kao sadržajna kulminacija bogatog kalendara događaja, uz aktivnosti za sve generacije u Marina Village-u i na Piazza Centrale-u.
Sa zimskom čarobnom šumom od preko 100 jelki na promenadi i ukrašenom Piazzom Centale, igloom, tavernom Sjevernjača, cijela kulisa podseća na advent kalendar na obali, i Praznični ambijent je upotpunjen i posebno osmišljenim stanicama: kućica slatkih i slanih zalogaja, radionica sendviča, Taverna Sjevernjača s toplim napicima, The Pub s koktelima i razigrana Šuma slatkiša, kao i sajam rukotvorina i dekoracija idealnih za novogodišnje poklone. Zimska čarobna šuma hotela The Chedi je otvorena do 9. januara.
The Chedi Luštica Bay
Srijeda, 7. januar, protiče u znaku muzike i zajedničke praznične trpeze. Tokom dana nastupiće Isidora Nikolić u hotelu The Chedi od podne do 15 časova. U istom periodu biće organizovan božićni ručak u restoranu The Spot hotela The Chedi, uz pažljivo osmišljen porodičan meni.
Završni dan praznične sezone, četvrtak 8. januar, donosi raznovrstan i dinamičan dnevni program. Muzički dio započinje nastupom Marka Đurišića u restoranu The Spot hotela The Chedi od podne do 14.30 časova, nakon čega slijedi nastup benda Dua Providenca u Amfiteatru od 14.30 do 16.30 časova.
Luštica Bay – nocu u novogodisnjoj rasvjeti
Praznični market na Piazza Centrale biti dostupan posjetiocima od 12 do 18 časova. Najmlađe će obradovati oslikavanje lica i radionica ukrašavanja božićnih kolačića, koje će biti organizovane u Amfiteatru od 12 do 15 časova, dok u slučaju loših vremenakih prilika, radionice se sele u The Chedi salu u prizemlju. Dječja radionica izrade maski irvasa na Piazza Centrale od 14 do 15 časova biće organizovana za najmladje, a usled loših vremenskih prilika radionica se seli u predvorje hotela Centrale by Ansagna. Prazničnu atmosferu na Piazza Centrale upotpuniće muzički program DJ Nigela od podne do 15 časova.
Luštica Bay – foto Boka News
Završetkom programa 8. januara, Luštica Bay zaokružuje još jednu prazničnu sezonu ispunjenu muzikom, kreativnim radionicama, prazničnim marketima i sadržajima koji su obilježili zimske dane na obali i okupili posjetioce svih generacija.
Kalendar događaja je dostupan na zvaničnim stranicama lusticabay.com i hotela The Chedi, kao i na društvenim mrežama destinacije.
Honorari pjevača za nastupe na trgovima i u hotelima u Crnoj Gori tokom dočeka 2026. godine dostigli su rekordne iznose, sa pojedinačnim zaradama i preko 100.000 eura.
Najplaćeniji izvođač koji je nastupao u Crnoj Gori bio je Zdravko Čolić koji je pjevao na Trgu od oružja u Kotoru 31. decembra 2022. godine i inkasirao 110.000 eura. Prve večeri nove godine 2026. Čolić je pjevao u Baru pred oko 30. 000 ljudi, a njegov nastup bio je centralni događaj petodnevnog novogodišnjeg programa u ovom gradu, koji je uključivao i zvezde poput Aleksandre Prijović (29. decembra) i Aca Pejovića (2. januara).
Procenjuje se da je za nastup u Baru Aleksandra Prijović zaradila 100.000 eura. Ovaj nastup je najavljen kao njen veliki povratak na scenu nakon jednogodišnje pauze, što je privuklo ogroman broj posetilaca iz celog regiona.
Svečani doček Nove godine uz nastup Lepe Brene
Lepa Brena je za novogodišnji koncert u Tivtu plaćena 80.000 eura. Pored Lepe Brene, u okviru novogodišnjeg programa u Tivtu nastupili su i Saša Matić (30. decembra), Jelena Rozga (1. januara) koji su zaradili između 30.000 i 40.000 eura pojedinačno.
Jelena Rozga u Tivtu 1.1. 2026.
Koncert Tonija Cetinskog u Tivtu otkazan je zbog loših vremenskih uslova. Standardna cifra koja se pominjala za njegove novogodišnje angažmane kretala se oko 60 hiljada eura.
Budva doček NG – Media Biro Foto
Honorar Aca Pejovića Budvi iznosio je oko 80.000 eura. Te večeri su pored njega nastupile i Emina Jahović i Teodora Šćepanović. Ukupna ulaganja Budve u sedmodnevni novogodišnji program, koji je uključivao i Bijelo Dugme i druge zvijezde, procjenjena su na oko 1,5 miliona eura.
Mlada zvijezda Anđela Ignjatović Breskvica u Budvi je zaradila su oko 50.000 eura, dok je Džejla Ramović inkasirala oko 25.000 eura.
HN Docek 2026.
Neda Ukraden nastupala je u Herceg Novom pred oko 10.000 posjetilaca. Iako zvanični honorar nije javno objavljen, novogodišnji nastupi pjevača njenog ranga u 2026. godini procjenjuju se na iznose od 30.000 do 50.000 eura koliko je moguće da je zaradila i Vesna Zmijanac.
Nova godina u Dubrovniku – Foto Grad Dubrovnik
Prema više javnih izvora, najveći honorar među regionalnim zvijezdama pripao je Dinu Merlinu, čija se naknada za nastup na dočeku procjenjuje na 150.000 eura.
Merlin je Novu 2026. dočekao sa publikom na trgu u Dubrovniku, a prošle godine je pjevao u Budvi i prema pisanju medija i tada zaradio sličnu cifru.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore izgubila 12:11 od Hrvatske u posljednjem pripremnom meču pred EP
Crna Gora je izgubila od Hrvatske 12:11 u posljednjem pripremnom meču pred put na Evropsko prvenstvo u Beogradu, ali je utisak odličan jer su igrači selektora Dejana Savića do posljednja dva minuta bili u egalu i mogli su čak i do pobjede. Nažalost, u ovom periodu naši momci su kod vođstva gostiju od 11:10 dva puta pogodili prečku, a sve dileme otklonio je Kržić na 1.15 do kraja kada je pogodio za 12:10. Na manje od 50 sekundi do kraja ,,ajkule“ su i treći put pogodile okvir gola, a mladi Strahinja Gojković je ublažio poraz na sedam sekundi do kraja meča.
Selektor Savić kazao je nakon meča da je ovih 15 igrača – koji su se suprotstavili Hrvatskoj, ono najbolje što trenutno Crna Gora ima i oni će putovati u Srbiju gdje će 10. januara šampionat otvoriti protiv Malte. U grupi su još Mađarska i Francuska. Tri najbolje selekcije idu u drugu fazu i ukrstiće se na najboljim timovima iz C grupe gdje su Španija, Srbija, Izrael i Holandija. U novooformiranoj grupi dvije prvopalsirane ekipe igraće polufinale.
U sastavu Savića su tri igrača od 18 godina i to Gojković, Janović i Stupar.
Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledlaca: 300. Sudije: Ivanovski (Crna Gora) i Blašković (Hrvatska). Igrač više: Crna Gora 9-5, Hrvatska 6-4. Peterci: Crna Gora 2 (2), Hrvatska 2 (1). Rezultat po četvrtinama: 1:2, 4:3, 2:3, 4:4.
Visoki dužnosnik Bijele kuće u ponedjeljak je opisao američke težnje za kontrolom Grenlanda kao “formalni stav američke vlade”, ali je odbacio mogućnost vojnog sukoba oko arktičkog otoka.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je da se “nitko neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda” na pitanje CNN-a hoće li Washington isključiti upotrebu sile za zauzimanje Grenlanda.
Miller je rekao da bi otok trebao biti dio Sjedinjenih Država te dodao da je Trump jasno izražava svoj stav po tom pitanju od početka svog mandata prije gotovo godinu dana.
Miller tvrdi da SAD, kao vodeća vojna sila NATO-a, treba kontrolu nad Grenlandom kako bi osiguravala arktičku regiju.
Također je doveo u pitanje suverenitet Danske nad teritorijem, pitajući na kojoj pravnoj osnovi Grenland pripada Danskoj i zašto bi otok trebao ostati “danska kolonija”.
Grenland je dio kraljevine Danske, ali je uglavnom autonoman i nije u Europskoj uniji. Strateški je važan zbog bogatstva sirovinama i služi kao baza za vojnu kontrolu Arktika.
Trump je više puta rekao da SAD treba kontrolirati Grenland zbog nacionalne sigurnosti, a taj stav je ponovio i tijekom vikenda.
U subotu je Katie Miller, supruga Trumpovog savjetnika Stephena Millera, tvitala kartu Grenlanda u bojama američke zastave uz opis “uskoro”.
Danska, njezini nordijski susjedi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Europska unija u ponedjeljak su odbacili američke tvrdnje, a danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da Trumpove prijetnje treba shvatiti ozbiljno.
Frederiksen je poručila da će “sve stati” ako SAD odluči napasti članicu NATO-a.
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman primio je znamenite hrvatske obitelji iz Boke kotorske, u sklopu nastojanja da im se vrati oteta i otuđena imovina, predstavnici obitelji upoznali su ministra s konkretnim problemima i slučajevima s kojima se godinama suočavaju.
Uz ministra, sastanku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u Zagrebu, nazočila je i njegova posebna savjetnica Vanda Babić Galić.
Obitelji Tripković nakon Drugog svjetskog rata velik dio imovine bio je nacionaliziran. Najteži udarac doživjeli su pak od 1991. do 2000. godine, kada je otuđeno više od 90% njihovog zemljišta – preko 500.000 kvadratnih metara u katastarskim općinama Dobrota, Kavač i Škaljari. U Kavaču je, primjerice, 1990. godine obitelj imala šest čestica sa zgradama i 60 čestica zemlje, a 2000. godine ostala je samo jedna čestica. Sve ostalo bilo je nezakonito preneseno na treća lica. Podneseni su brojni zahtjevi i tužbe, ali bez uspjeha.
Palaca Dabinović
Obitelj Dabinović-Kokot imala je u Dobroti imanje i posjed na kojem je prije više od 300 godina izgradila Kokotovu kulu, koja je od 1949. godine zaštićena kao spomenik kulture. U novije vrijeme desio se potres 1979. godine, koji je oštetio zdanje Kokotove kule, te od tada do danas, a naročito u periodu nakon 1991. godine, daljnjim ljudskim i djelovanjem državnih institucija ograničena ili oduzeta prava na Kokotovoj kuli i drugoj imovini. Integritet Kokotove kule kao spomenika kulture i druge imovine narušen je, neadekvatnom prostornom dokumentacijom i takvom realizacijom, pravnom nesigurnošću i krađom vlasničkih prava.
Fizički integritet ugrožen je okolnim radovima i izgradnjom, a posebno krađom kamenih elemenata iz i sa zdanja, pri čemu je sve ono što se nije moglo odnijeti do kraja oštećeno i uništeno. Vizualni integritet je upečatljiv navedenim vandalizmom, stihijskim tijekom atmosferskih padavina i generacijama grafita. Državne institucije nisu pratila sva nedopuštena djelovanja i događanja, a posebno sudska instanca nije omogućila svojim pristupom i ažurnošću rješavanje imovinsko pravnih problema, tako da se bitni postupci rješavaju već preko deset godina, bez izgleda za skoro rješenje.
Na sastanku su ispred obitelji sudjelovali Bogdan i Toni Dabinović, Mirjana Tripković sa suprugom Mladenom Pantarom te Ivo Tripković. Predstavnici obitelji zahvalili su ministru Grliću Radmanu i Vladi Republike Hrvatske na dosadašnjoj i kontinuiranoj podršci. Izrazili su nadu da će se konačno aktivirati nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i druga tijela, kako bi se ovi dugogodišnji problemi napokon počeli sustavno rješavati.
Blagdan Sveta tri kralja, Bogojavljenje, jedan je od najstarijih katoličkih blagdana, a prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s Istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Betlehem pokloniti se novorođenom Isusu.
Sveta tri kralja označavaju svršetak božićnoga vremena.
Za mudrace u Evanđelju stoji grčka riječ “magoi” koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci, zvjezdočitači, magičari, itd., a najvjerojatnije potječu iz Perzije. To su ljudi koji su umjeli odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti i vidjeti znakove u prirodi. Tražili su istinu o sebi i svemiru te su krenuli na put i iz daleka došli u Betlehem.
U kršćanskoj tradiciji stvaranju današnje slike o “tri kralja” pridonijeli su teolozi iz trećega stoljeća Origen i Tertulijan. Origenu se pripisuje da je protumačio tri dara simbolično: zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a smirna na njegovu smrt. Tertulijan je mudrace pretvorio u kraljeve pozivajući se na svetopisamske tekstove proroka Izajije i Psalme.
U srednjem vijeku jedan je talijanski umjetnik izrađivao mozaik triju kraljeva i iznad svake figure stavio imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Po tom slikaru Gašpar znači čovjek iz područja Kaspijskog mora, Melkior znači kralj svjetla, a Baltazar znači “gospodar čuva kralja”.
foto/wikimedia,/katedrala u Kelnu
Predstavnici tada poznatog svijeta – Azije, Afrike i Europe
Nije poznato tko je tri kralja vidio kao predstavnike triju kontinenata: Azije, Afrike i Europe. Zato se na slikama jedan od trojice kraljeva prikazuje kao crnac, što se obično interpretira porukom da se sve zemlje te čitavi svijet trebaju pokloniti Isusu kao Kristu.
Tri kralja se od srednjega vijeka uglavnom prikazuju tako da je jedan od njih starac, drugi je sredovječni muškarac, a treći mladić, što je, kako se smatra, motiv kojim se htjelo istaknuti da svi ljudi, od djece pa do staraca, trebaju u Isusu prepoznati svoga Gospodina i Boga.
Prema Matejevu Evanđelju mudraci su prateći betlehemsku zvijezdu došli s istoka, kako bi se poklonili Kristu. U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti s nakanom da mu kažu mjesto gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.
Katedrala u Kelnu – foto Foto: Foustontene – Fotolia.com
Kad su pronašli Isusa, Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast – smirnu kao čovjeku. Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu, pa se oni drugim putem vratiše u svoju zemlju.
Tri kralja predstavnici su poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio rođenje Spasitelja Gospodina. Prema tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u Milano, a potom u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze.
Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.
