Državni sekretar Svete Stolice Pietro Parolin rekao je u četvrtak da palestinsko stanovništvo “mora ostati na svojoj zemlji”, prenosi Anadolu.
Parolin je odbacio bilo kakve prisilne deportacije u izjavi na samitu Italije i Svete Stolice, prenosi novinska agencija ANSA.
“Palestinsko stanovništvo mora ostati na svojoj zemlji. Ovo je jedna od osnovnih tačaka Svete Stolice, nema deportacija”, rekao je Parolin u odgovoru novinarima.
“Nema deportacija i zbog toga što je neko sa italijanske strane kazao kako bi to stvorilo tenzije na tom području”, dodao je.
Njegove izjave su odgovor na kontroverzni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da “preuzme” Pojas Gaze i prisilno preseli palestinsko stanovništvo u druge države.
Uprava policije upozorila je građane da je u Crnoj Gori registrovan veći broj oglašavanja koja se javljaju na lažnim portalima i, koristeći vizuelni identitet poznatih portala i navodne objave javnih ličnosti, upućuju korisnike na sajtove sa neprovjerenim ili lažnim sadržajem.
U saopštenju se navodi da u tim objavama nepoznata osoba koristi tehnologiju vještačke inteligencije kako bi generisala lažne vijesti i sprovodi clickbait kampanju.
“Clickbait kampanja sa lažnim vijestima i dezinformacijama je strategija korišćenja senzacionalističkih, obmanjujućih ili pretjerano dramatičnih naslova i slika kako bi privukla pažnju korisnika i podstakla ih da kliknu na njih, vodeći ih na web stranice sa neprovjerenim ili potpuno lažnim sadržajem”, navodi se u saopštenju.
Iz Uprave policije su pozvali sve korisnike interneta da provjere izvore informacija prije nego što im povjeruju i budu odgovorni korisnici interneta.
„Na taj način daju svoj doprinos u borbi protiv dezinformacija i prevara, jer samo tako možemo zaštititi integritet javnog prostora i promovisati istinite i pouzdane informacije”, kaže se u saopštenju.
Pozorišna predstava Sunčana linija u samostalnoj produkciji Centra za kulturu Tivat, biće premijerno izvedena u petak, 14. februara u 20 sati u Velikoj sali Centra.
Prva pozorišna produkcija tivatske kuće kulture u 2025. je, kako su saopštili, “priča o ljubavi koja se sapliće o tišinu, o riječima izgovorenim prekasno ili prerano, o svemu što guramo pod tepih dok ne postane živo blato emocija. “
Protagonisti Barbara i Veljko, nakon sedam godina zajedničkog života, odlučuju da u jednoj noći rasprave sve ono o čemu su godinama ćutali.
“Ovo nije samo priča o braku – ovo je ogledalo naših slabosti, sebičnosti, strahova i strasti. Ovdje su komedija i tragedija nerazdvojni, baš kao što su nerijetko i ljubav i bol.
S Pavlom Bogojevićem i Marijom Đurić, mladim i talentovanim glumcima, donosimo iskrenu i emotivno intenzivnu predstavu koja će vas zaintrigirati i dirnuti, jer preispituje ono što nas sve povezuje – ljudske odnose”, saopštili su.
Tekst potpisuje Ivan Viripajev, a režiju Dušanka Belada.
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News
Danas obilježavamo Svetog Valentina ili popularnije rečeno Dan zaljubljenih.
Sveti Valentin bio je ljekar, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu. Odlikovao se mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod hrišćana. Ipak je mučeničkom smrću preminuo 269. godine na Flaminijskoj cesti. Od 15. stoljeća Valentina su počeli poštovati kao zaštitnika zaljubljenih parova.
Relikvija Svetog Valnetina je od nekuda došla u Kotor i napravljen je relikvijar, koji prema stilskoj analizi pripada kotorskom zlatarstvu 16. stoljeća.
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News
Izrađen je od pozlaćenog srebra. Križ u kojem je relikvij Svetog Valentina nekada se nosio, postavljao se na vrh sprave u kojoj se polažu srebrni relikvijari antropomorfni u obliku ruku i nogu koje nosi Bokeljska mornarica u procesiji za dan Svetog Tripuna.
Križ Svetog Valentina – foto arhiv Boka News
Međutim, nije poznato kako je u 16. stoljeću relikvij Svetog Valentina došao u Kotor, kao i mnogi drugi u to vrijeme.
Cijena vansezonske karte na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane koje budu kupljene na online platformi ostaće nepromijenjene, odnosno za motocikle će iznositi 1,5 EUR, a za mala putnička i pick up vozila četiri EUR, saopšteno je iz Morskog dobra.
„Model online kupovine karata je dostupan svim korisnicima trajektne linije uz nepromijenjene cijene, što podstiče efikasnost i komfor prilikom prelaska trajektom“, rekli su predstavnici Morskog dobra.
Oni su objasnili da su cijene karata kupljenih online ostale nepromijenjene kako bi se afirmisao takav vid kupovine i smanjile gužve na naplatnim punktovima.
„Takođe, naglašavamo da su cijene za stanovnike Herceg Novog i Tivta ostale nepromijenjene i da oni ostaju u povlašćenom statusu – tri EUR, čime se posebno stavlja akcenat na brigu o lokalnom stanovništvu koje prevoz trajektom koristi svakodnevno“, navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra su poručili da oni posvećeno rade na podizanju kvaliteta usluga u interesu građana i korisnika trajektne linije Kamenari – Lepetane.
„S tim u vezi, uvođenjem online prodaje karata omogućava se brža i jednostavnija kupovina bez čekanja u redovima na naplatnim punktovima“, rekli su iz Morskog dobra.
Španski niskotarifni avioprevoznik Vueling uvodi sezonske letove između Barselone i Tivta, javlja ExYu Aviation News.
Avioni će letjeti tri puta sedmično počevši od 1. jula utorkom, četvrtkom i subotom.
To će biti prvi put da je crnogorski primorski grad povezan sa redovnim avionskim linijama za Španiju i jedinim redovnim direktnim letovima u zemlji za Španiju ovog ljeta.
Karte su sada dostupne za kupovinu putem web stranice aviokompanije a trenutno se kreću od 51 euro u jednom smjeru.
Skromni i maštoviti majstor planira osnivanje nevladine organizacije kako bi mogao konkurisati za sredstva iz opštinskog budžeta i valorizovati svoj rad kroz saradnju sa Opštinom, Turističkom organizacijom i hotelijerima
Andrija Romoda, kolekcionar i dizajner hladnog oružja iz Kotora, već više od četiri decenije posvećeno proučava borilačke vještine i istoriju oružja. U tom periodu izradio je brojne istorijske replike koje su danas smještene u njegovoj kućnoj galeriji “Duša ratnika”, u zgradi bivše Venecijanske kasarne na Gurdiću. Iako prostor vapi za rekonstrukcijom zbog vlage koja nagriza kamenu građu, kolekcija ostaje nezaobilazna za ljubitelje istorije i borilačkih vještina.
Romoda je u svom stanu žrtvovao komfor kako bi proširio prostor za izložbu, a takođe je uredio i vježbaonu od 25 kvadrata gdje trenira različite borilačke vještine. Ovaj skromni majstor, često viđen u radnom kombinezonu dok obavlja građevinske poslove, planira osnivanje nevladine organizacije kako bi mogao konkurisati za sredstva iz opštinskog budžeta i valorizovati svoj rad kroz saradnju sa Opštinom, Turističkom organizacijom i hotelijerima.
Njegova kolekcija obuhvata oružja sa svih kontinenata, a dio postavke je već u par navrata bio izložen u Pomorskom muzeju Crne Gore. Među brojnim primjercima iz raznih epoha i različitih starih naroda, nalaze se i venecijanski cornoler, filipinski eskrima štap, španski rapir, te oružja drevnih istočnih naroda: Skita, Huna, Mongola, Japanaca i Sarmata. Svaki eksponat uredno evidentira u svom katalogu, približavajući se muzeološkim standardima.
Andrija je radio dvije godine u OJU Muzeju Kotor.
Iz postavke
-Planiram do ljeta da poboljšam enterijer galerije, a 14. februara organizovaću koktel-parti za donatore i prijatelje. Moja vrata su uvijek otvorena za sve posjetioce – kaže Romoda, dodajući da su turistički radnici već pokazali interesovanje za organizovane posjete njegovoj galeriji.
Romoda je završio Srednju pomorsku školu u Kotoru, bio je talentovan za slikanje i izgradio je svoj estetski ukus, a paralelno se bavio i borilačkim vještinama. Trenirao je boks, džudo, karate, tekvando, điu-đicu i ninđicu, spajajući sve to sa izradom oružja. Kao mladić je počeo da sam pravi oružje, koristeći reciklirani metal, pa je tako kroz improvizaciju, od komada starog lanca i starih šarafa nastao i njegov prvi “nunčake”. Kasnije je sarađivao sa profesionalnim stolarima, kovačima i metalostrugarima, bivšim radnicima Arsenala, Autoremonta, koji su mogli da naprave kvalitetno oružje. Prvi eksponat koji je izradio na taj način bio je rondel dagger, replika škotskog bodeža iz XIV vijeka.
-Sarađivao sam sa vrhunskim zanatlijama: čelične djelove je u najvećem obimu izradio pokojni Joško Belan, njegov sin Božo Belan ga je naslijedio, zatim, Tiho Grgurević, Dalibor Petrović. Drvene djelove mi radi stolar Miki Delević, a elemente od kože su radili neki moji prijatelji, kao što je pokojni kotorski obućar Goran Kocevski – Makedonac, a sada to radim sam. Vitrine je radio Miki, a ja sam 95% finansirao izradu oružja iz svog džepa, objašnjava Romoda.
Svoju strast upoređuje sa radom svjetskih muzeja poput British Museum-a i Ermitaža, ističući da proučava borbu u njenoj cjelini, od Vikinga do Aboridžina i Eskima.
-Borba hladnim oružjem je relikt prošlosti, a s pojavom vatrenog oružja mnoge vještine su izgubljene. Grci su bili istinski borci, gledali su protivnika oči u oči – kaže Romoda.
Vitrina sa sjekirama
Njegova postavka već privlači posjetioce iz Amerike, Australije, Švajcarske, Njemačke, Rusije i Italije, a mnoge replike poklonio je prijateljima koji su mu pomogli. U istraživanja je uložio oko 50.000 eura, dok je stvarna vrijednost njegove kolekcije daleko veća. Spreman je na saradnju s kolekcionarima i muzejskim institucijama, kako bi se više posvetio svojim treninzima.
Pored toga, otvoren je za saradnju s obrazovnim institucijama. Već je imao pozive profesora Filozofskog fakulteta u Nikšiću da ugosti njihove studente, a volio bi da radi i sa osnovcima. Kada je 2015. godine otvorena njegova prva izložba u Pomorskom muzeju Crne Gore, njegovu postavku su posjetili i učenici iz Tivta.
Duša ratnika, simbolični naziv Galerije
-Prije 30 godina nisam imao internet, ali sam čitao knjige na ruskom, engleskom, italijanskom, proučavao i one na japanskom, zanimali su me principi borilačkog fer-pleja. Ljudi koji treniraju borilačke vještine treba da se pridržavaju moralnog kodeksa i da grade svoj karakter. Prva osobina borca je svijest o sebi, kaže Romoda, dodajući da inspiraciju crpi iz primjera poput Novaka Đokovića i Majkla Džordana.
Krsna slava loze Romoda, kaže domaćin, je Sveti Andrija, u skladu sa porodičnom tradicijom i uz poštovanje predaka koji su takođe nosili imena Andrija, Andraš.
Dobra saradnja Crnogorskog olimpijskog komiteta i Vaterpolo plivačkog saveza (VPS) ključna je u podršci sportistima u procesu kvalifikacija i pripremama za Olimpijske igre 2028. godine, saopšteno je nakon sastanka čelnika tih asocijacija.
Predsjednici Uprvanog odbora i Skupštine Nikola Milić i Dejan Rađenović bili su gosti predsjednika krovne asocijacije crnogorskog sporta Dušana Simonovića.
Milić i Rađenović zahvalili su Simonoviću na lijepim riječima da vaterpolo ima posebno mjesto u sportskoj istoriji Crne Gore i da su ga uspjesi na evropskim, svjetskim i olimpijskim takmičenjima učinili simbolom crnogorske sportske izvrsnosti i ponosa.
U razgovoru sa predsjednikom Simonovićem, data je puna podrška inicijativi COK-a da se hitno formira Fond za razvoj sporta i nađe održiv model finansiranja sporta, kako bi se osigurala dugoročna podrška razvoju svih sportova u Crnoj Gori.
Predsjednik Milić na sastanku je istakao da VPS želi da pokrene inicijativu da se vaterpolo prepozna kao nacionalni sport.
“Smatram da vaterpolo zaslužuje da bude prepoznat kao nacionalni sport, nakon svih uspjeha koje su naše selekcije, seniorska i mlađe, postigle od 2006. godine”, rekao je Milić.
On je podsjetio da je seniorski tim osvojio pet medalja na velikim takmičenjima – evropskim i svjetskim prvenstvima, tri zlata u Svjetskoj ligi, kao i na činjenicu da je vaterpolo reprezentacija jedina koja je izborila pet uzastopnih nastupa na Olimpijskim igrama.
“Mlađe selekcije su u minulom periodu donijele 11 medalja sa svjetskih i evropskih prvenstava”, kazao je Milić.
On smatra da bi u novom Zakonu o sportu trebalo da se uvrsti kategorija “nacionalni sport”, da se definišu kriterijumi koje je potrebno ispuniti da bi neki sport dobio to zvanje, ali i da se ostavi mogućnost da se takav status izgubi, ukoliko se ne bude dovoljno i dobro radilo, te ukoliko ne bude rezultata značajnog nivoa na najvećim takmičenjima.
Prema njegovim riječima, status nacionalnog sporta obezbijedio bi i značajnija finansijska sredstva za kontinuitet i dalji razvoj, kako bi se obradovali i olimpijskoj medalji, jedinoj koja nam nedostaje, a koja nam je tri puta bila tako blizu”.
“Smatram da bi mogućnost sticanja statusa nacionalnog sporta trebalo da bude cilj i težnja svih naših nacionalnih saveza, da im bude motiv da rade najbolje što mogu kako bi rezultatima na najvećim takmičenjima došli to tog nivoa. Sigurni smo, takođe, da u Crnoj Gori ima nacionalnih saveza i selekcija, koji bi na osnovu velikih uspjeha apsolutno mogli da se uključe u priču i inicijativu za dobijanja tog statusa”, zaključio je Milić.
Zbog najnovije prognoze koja upozorava na obilne padavine za sutra veče, a vodeći računa o bezbjednosti posjetilaca i učesnika, Direkcija 56. Praznika mimoze je odgodila program svečanog otvaranja za dan kasnije, pa će ovogodišnja manifestacija početi Berbom mimoze – feštom mimoze, ribe i vina duž rivijere u subotu, 15. februara. Svečano otvaranje i predaja ključeva grada karnevalistima biće upriličeni tokom centralne fešte u Baošićima.
U subotu veče (15.2.) na platou ispred bivšeg hotela Igalo, od 20 časova nastupiće Ana Bekuta i Hanka Paldum. U Institutu „Dr Simo Milošević“ u 21 sat počeće Mtel maskenbal na kojem će nastupiti Indira Levak i Goca Tržan.
Ostatak programa planiranog za Berbu mimoze ostaje isti: povorka mažoretki, Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović, trombonjera i „Maškara“ biće u MZ Kumbor u 9 časova, Portonovom pola sata kasnije, u MZ Đenović u 10.30 časova, a u Baošićima u 11.30 časova.
Na platou ispred Doma kulture u Đenoviću od 10 časova nastupaju klapa Stari kapetan, KUD Sloga, a od 13.30 pred publikom će biti Isak Šabanović. Centralna fešta priprema se u Baošićima gdje će od 10 časova posjetioce zabavljati bend Trio mare, ceremonijal otvaranja 56. Praznika mimoze počeće u 11.30 časova, a koncert Goce Tržan u 12 časova.
Otvaranje Izložbe cvijeća biće upriličeno sutra u 11 časova u staroj fazi Instituta, kako je i ranije najavljeno.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović protiv je izmjena zakona kojim bi nadležnosti Morskog dobra prešle u ruke primorskih opština.
Radunović je to kazao na jučerašnjoj konferenciji za medije na kojoj je najavio novi tender za zakup plaža do kraja sedmice.
Podsjetimo, ranije je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da je aktuelnim zakupcima plaža na crnogorskoj obali trebalo i ove godine aneksima produžiti ugovore, a ne ići na novi tender, prije nego se usvoje izmjene Zakona o morskom dobru.
Izmjenama tog zakona predviđeno je da upravljanje obalom bude u nadležnosti primorskih gradova.
-Po nama najbolje je sačekati da se Skupština Crne Gore izjasni o tom zakonu.
Ja sam dobio skoro informaciju da bi trebalo da se procesuira taj zakon, da će određeni broj poslanika, dakle, potpisati taj predlog koji smo mi poslali i neka se Skupština Crne Gore izjasni-poručio je ranije Katić.
Na drugoj strani, resorni ministar Slaven Radunović protiv je takvih predloga.
On je juče odgovarajući na naše pitanje kazao da je ovaj čitav proces dokazao da bi vraćanje Morskog dobra pod ingerencije opština bilo katastrofalno za Crnu Goru.
-Lokalne samouprave nijesu u stanju da se izbore sa lokalnim moćnicima i pritiscima. Ja sam imao pozive od nekih predsjednika opština da im se ne stvaraju problemi.
Veliki dio tih zakupaca su ljudi iz polu-sive zone koji ne prezaju ni od čega i takav pritisak opštine teško da bi izdržale-kazao je Radunović i poručio da je on kao resorni ministar protiv toga.
-Što se tiče mene kao ministra, naravno da Vlada donosi odluku, mislim da bi to bilo pogubno.
Meljine – Boka Kotorska
Ne znam šta bismo nakon prve raspodjele obale dobili i kako bi nam obala izledala kada bi se pitale isključivo opštine-kazao je Radunović i dodao da ne sumnja u dobre namjere opština.
-Ali u malim sredinama sa toliko veza skoro da je nemoguće rukovodstvu da se odupru ljudima koji ne žele da rade po zakonu-kazao je ministar i poručio da se može pričati o poboljšanju rada Morskog dobra, ali ne dalje od toga.
Radunović je juče saopštio da će tender za zakup plaža biti raspisan do kraja sedmice, te da očekuje da će Crna Gora nove zakupce imati već od 20. ilii 25. marta.
Po tom osnovu očekuje prihode od 15 do 30 miliona eura.
