Galerija “Duša ratnika” Andrije Romode iz Kotora rezultat 40-godišnjeg rada

Skromni i maštoviti majstor planira osnivanje nevladine organizacije kako bi mogao konkurisati za sredstva iz opštinskog budžeta i valorizovati svoj rad kroz saradnju sa Opštinom, Turističkom organizacijom i hotelijerima



Andrija Romoda, kolekcionar i dizajner hladnog oružja iz Kotora, već više od četiri decenije posvećeno proučava borilačke vještine i istoriju oružja. U tom periodu izradio je brojne istorijske replike koje su danas smještene u njegovoj kućnoj galeriji “Duša ratnika”, u zgradi bivše Venecijanske kasarne na Gurdiću. Iako prostor vapi za rekonstrukcijom zbog vlage koja nagriza kamenu građu, kolekcija ostaje nezaobilazna za ljubitelje istorije i borilačkih vještina.

Romoda je u svom stanu žrtvovao komfor kako bi proširio prostor za izložbu, a takođe je uredio i vježbaonu od 25 kvadrata gdje trenira različite borilačke vještine. Ovaj skromni majstor, često viđen u radnom kombinezonu dok obavlja građevinske poslove, planira osnivanje nevladine organizacije kako bi mogao konkurisati za sredstva iz opštinskog budžeta i valorizovati svoj rad kroz saradnju sa Opštinom, Turističkom organizacijom i hotelijerima.

Njegova kolekcija obuhvata oružja sa svih kontinenata, a dio postavke je već u par navrata bio izložen u Pomorskom muzeju Crne Gore. Među brojnim primjercima iz raznih epoha i različitih starih naroda, nalaze se i venecijanski cornoler, filipinski eskrima štap, španski rapir, te oružja drevnih istočnih naroda: Skita, Huna, Mongola, Japanaca i Sarmata. Svaki eksponat uredno evidentira u svom katalogu, približavajući se muzeološkim standardima.

Andrija je radio dvije godine u OJU Muzeju Kotor.

Iz postavke

-Planiram do ljeta da poboljšam enterijer galerije, a 14. februara organizovaću koktel-parti za donatore i prijatelje. Moja vrata su uvijek otvorena za sve posjetioce – kaže Romoda, dodajući da su turistički radnici već pokazali interesovanje za organizovane posjete njegovoj galeriji.

Romoda je završio Srednju pomorsku školu u Kotoru, bio je talentovan za slikanje i izgradio je svoj estetski ukus, a paralelno se bavio i borilačkim vještinama. Trenirao je boks, džudo, karate, tekvando, điu-đicu i ninđicu, spajajući sve to sa izradom oružja. Kao mladić je počeo da sam pravi oružje, koristeći reciklirani metal, pa je tako kroz improvizaciju, od komada starog lanca i starih šarafa nastao i njegov prvi “nunčake”. Kasnije je sarađivao sa profesionalnim stolarima, kovačima i metalostrugarima, bivšim radnicima Arsenala, Autoremonta, koji su mogli da naprave kvalitetno oružje. Prvi eksponat koji je izradio na taj način bio je rondel dagger, replika škotskog bodeža iz XIV vijeka.

-Sarađivao sam sa vrhunskim zanatlijama: čelične djelove je u najvećem obimu izradio pokojni  Joško Belan, njegov sin Božo Belan ga je naslijedio, zatim, Tiho Grgurević, Dalibor Petrović. Drvene djelove mi radi stolar Miki Delević, a elemente od kože su radili neki moji prijatelji, kao što je pokojni kotorski obućar Goran Kocevski – Makedonac, a sada to radim sam. Vitrine je radio Miki, a ja sam 95% finansirao izradu oružja iz svog džepa, objašnjava Romoda.

Svoju strast upoređuje sa radom svjetskih muzeja poput British Museum-a i Ermitaža, ističući da proučava borbu u njenoj cjelini, od Vikinga do Aboridžina i Eskima.

-Borba hladnim oružjem je relikt prošlosti, a s pojavom vatrenog oružja mnoge vještine su izgubljene. Grci su bili istinski borci, gledali su protivnika oči u oči – kaže Romoda.

Vitrina sa sjekirama

Njegova postavka već privlači posjetioce iz Amerike, Australije, Švajcarske, Njemačke, Rusije i Italije, a mnoge replike poklonio je prijateljima koji su mu pomogli. U istraživanja je uložio oko 50.000 eura, dok je stvarna vrijednost njegove kolekcije daleko veća. Spreman je na saradnju s kolekcionarima i muzejskim institucijama, kako bi se više posvetio svojim treninzima.

Pored toga, otvoren je za saradnju s obrazovnim institucijama. Već je imao pozive profesora Filozofskog fakulteta u Nikšiću da ugosti njihove studente, a volio bi da radi i sa osnovcima. Kada je 2015. godine otvorena njegova prva izložba u Pomorskom muzeju Crne Gore, njegovu postavku su posjetili i učenici iz Tivta.

Duša ratnika, simbolični naziv Galerije

-Prije 30 godina nisam imao internet, ali sam čitao knjige na ruskom, engleskom, italijanskom, proučavao i one na japanskom, zanimali su me principi borilačkog fer-pleja. Ljudi koji treniraju borilačke vještine treba da se pridržavaju moralnog kodeksa i da grade svoj karakter. Prva osobina borca je svijest o sebi, kaže Romoda, dodajući da inspiraciju crpi iz primjera poput Novaka Đokovića i Majkla Džordana.

Krsna slava loze Romoda, kaže domaćin, je Sveti Andrija, u skladu sa porodičnom tradicijom i uz poštovanje predaka koji su takođe nosili imena Andrija, Andraš.

/M.D.P./

Milić: Vaterpolu status nacionalnog sporta

0
Milić: Vaterpolu status nacionalnog sporta
COK-i-VPS

Dobra saradnja Crnogorskog olimpijskog komiteta i Vaterpolo plivačkog saveza (VPS) ključna je u podršci sportistima u procesu kvalifikacija i pripremama za Olimpijske igre 2028. godine, saopšteno je nakon sastanka čelnika tih asocijacija.

Predsjednici Uprvanog odbora i Skupštine Nikola Milić i Dejan Rađenović bili su gosti predsjednika krovne asocijacije crnogorskog sporta Dušana Simonovića.

Milić i Rađenović zahvalili su Simonoviću na lijepim riječima da vaterpolo ima posebno mjesto u sportskoj istoriji Crne Gore i da su ga uspjesi na evropskim, svjetskim i olimpijskim takmičenjima učinili simbolom crnogorske sportske izvrsnosti i ponosa.

U razgovoru sa predsjednikom Simonovićem, data je puna podrška inicijativi COK-a da se hitno formira Fond za razvoj sporta i nađe održiv model finansiranja sporta, kako bi se osigurala dugoročna podrška razvoju svih sportova u Crnoj Gori.

Predsjednik Milić na sastanku je istakao da VPS želi da pokrene inicijativu da se vaterpolo prepozna kao nacionalni sport.

“Smatram da vaterpolo zaslužuje da bude prepoznat kao nacionalni sport, nakon svih uspjeha koje su naše selekcije, seniorska i mlađe, postigle od 2006. godine”, rekao je Milić.

On je podsjetio da je seniorski tim osvojio pet medalja na velikim takmičenjima – evropskim i svjetskim prvenstvima, tri zlata u Svjetskoj ligi, kao i na činjenicu da je vaterpolo reprezentacija jedina koja je izborila pet uzastopnih nastupa na Olimpijskim igrama.

“Mlađe selekcije su u minulom periodu donijele 11 medalja sa svjetskih i evropskih prvenstava”, kazao je Milić.

On smatra da bi u novom Zakonu o sportu trebalo da se uvrsti kategorija “nacionalni sport”, da se definišu kriterijumi koje je potrebno ispuniti da bi neki sport dobio to zvanje, ali i da se ostavi mogućnost da se takav status izgubi, ukoliko se ne bude dovoljno i dobro radilo, te ukoliko ne bude rezultata značajnog nivoa na najvećim takmičenjima.

Prema njegovim riječima, status nacionalnog sporta obezbijedio bi i značajnija finansijska sredstva za kontinuitet i dalji razvoj, kako bi se obradovali i olimpijskoj medalji, jedinoj koja nam nedostaje, a koja nam je tri puta bila tako blizu”.

“Smatram da bi mogućnost sticanja statusa nacionalnog sporta trebalo da bude cilj i težnja svih naših nacionalnih saveza, da im bude motiv da rade najbolje što mogu kako bi rezultatima na najvećim takmičenjima došli to tog nivoa. Sigurni smo, takođe, da u Crnoj Gori ima nacionalnih saveza i selekcija, koji bi na osnovu velikih uspjeha apsolutno mogli da se uključe u priču i inicijativu za dobijanja tog statusa”, zaključio je Milić.

Nevrijeme odgađa otvaranje – fešta od mimoze počinje u subotu, 15. februara

0
Nevrijeme odgađa otvaranje – fešta od mimoze počinje u subotu, 15. februara
56. Praznik mimoze

Zbog najnovije prognoze koja upozorava na obilne padavine za sutra veče, a vodeći računa o bezbjednosti posjetilaca i učesnika, Direkcija 56. Praznika mimoze je odgodila program svečanog otvaranja za dan kasnije, pa će ovogodišnja manifestacija početi Berbom mimoze – feštom mimoze, ribe i vina duž rivijere u subotu, 15. februara. Svečano otvaranje i predaja ključeva grada karnevalistima biće upriličeni tokom centralne fešte u Baošićima.

U subotu veče (15.2.) na platou ispred bivšeg hotela Igalo, od 20 časova nastupiće Ana Bekuta i Hanka Paldum. U Institutu „Dr Simo Milošević“ u 21 sat počeće Mtel maskenbal na kojem će nastupiti Indira Levak i Goca Tržan.

Ostatak programa planiranog za Berbu mimoze ostaje isti: povorka mažoretki, Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović, trombonjera i „Maškara“ biće u MZ Kumbor u 9 časova, Portonovom pola sata kasnije, u MZ Đenović u 10.30 časova, a u Baošićima u 11.30 časova.

Na platou ispred Doma kulture u Đenoviću od 10 časova nastupaju klapa Stari kapetan, KUD Sloga, a od 13.30 pred publikom će biti Isak Šabanović. Centralna fešta priprema se u Baošićima gdje će od 10 časova posjetioce zabavljati bend Trio mare, ceremonijal otvaranja 56. Praznika mimoze počeće u 11.30 časova, a koncert Goce Tržan u 12 časova.

Otvaranje Izložbe cvijeća biće upriličeno sutra u 11 časova u staroj fazi Instituta, kako je i ranije najavljeno.

Ministar Radunović protiv rješenja da se obala da opštinama na upravljanje

0
Ministar Radunović protiv rješenja da se obala da opštinama na upravljanje
Boka Kotorska- foto Boka News

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović protiv je izmjena zakona kojim bi nadležnosti Morskog dobra prešle u ruke primorskih opština.

Radunović je to kazao na jučerašnjoj konferenciji za medije na kojoj je najavio novi tender za zakup plaža do kraja sedmice.

Podsjetimo, ranije je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da je aktuelnim zakupcima plaža na crnogorskoj obali trebalo i ove godine aneksima produžiti ugovore, a ne ići na novi tender, prije nego se usvoje izmjene Zakona o morskom dobru.

Izmjenama tog zakona predviđeno je da upravljanje obalom bude u nadležnosti primorskih gradova.

-Po nama najbolje je sačekati da se Skupština Crne Gore izjasni o tom zakonu.

Ja sam dobio skoro informaciju da bi trebalo da se procesuira taj zakon, da će određeni broj poslanika, dakle, potpisati taj predlog koji smo mi poslali i neka se Skupština Crne Gore izjasni-poručio je ranije Katić.

Na drugoj strani, resorni ministar Slaven Radunović protiv je takvih predloga.

On je juče odgovarajući na naše pitanje kazao da je ovaj čitav proces dokazao da bi vraćanje Morskog dobra pod ingerencije opština bilo katastrofalno za Crnu Goru.

-Lokalne samouprave nijesu u stanju da se izbore sa lokalnim moćnicima i pritiscima. Ja sam imao pozive od nekih predsjednika opština da im se ne stvaraju problemi.

Veliki dio tih zakupaca su ljudi iz polu-sive zone koji ne prezaju ni od čega i takav pritisak opštine teško da bi izdržale-kazao je Radunović i poručio da je on kao resorni ministar protiv toga.

-Što se tiče mene kao ministra, naravno da Vlada donosi odluku, mislim da bi to bilo pogubno.

Meljine – Boka Kotorska

Ne znam šta bismo nakon prve raspodjele obale dobili i kako bi nam obala izledala kada bi se pitale isključivo opštine-kazao je Radunović i dodao da ne sumnja u dobre namjere opština.

-Ali u malim sredinama sa toliko veza skoro da je nemoguće rukovodstvu da se odupru ljudima koji ne žele da rade po zakonu-kazao je ministar i poručio da se može pričati o poboljšanju rada Morskog dobra, ali ne dalje od toga.

Radunović je juče saopštio da će tender za zakup plaža biti raspisan do kraja sedmice, te da očekuje da će Crna Gora nove zakupce imati već od 20. ilii 25. marta.

Po tom osnovu očekuje prihode od 15 do 30 miliona eura.

Minhen – aautomobil se zaletio u povorku prosvjednika 20 ozlijeđenih

0
Minhen – aautomobil se zaletio u povorku prosvjednika 20 ozlijeđenih
Nesreća u Minhenu Foto: Wolfgang Rattay / REUTERS

Najmanje 20 ljudi je ozlijeđeno, od kojih neki teško a među njima i dijete, nakon što je automobil naletio na gomilu ljudi u središtu Mihena nešto prije 11 sati.

– U naletu je ozlijeđeno najmanje 20 osoba, a među njima je i neodređeni broj teže ozlijeđenih kod kojih se ne isključuje životna opasnost, rekao je glasnogovornik vatrogasne službe Minhena.

Gradonačelnik Dieter Reiter kazao je da je među teže ozlijeđenima i jedno dijete.

Automobil se zaletio u povorku prosvjednika koji su u organizaciji sindikata Verdi izišli na ulice tražeći veće plate.

Vozač automobila je uhapšen na licu mjesta.

Policija smatra da je djelovao sam i da ne prijeti daljnja opasnost. Pozadina ovog slučaja je za sada, kako je priopćila policija, potpuno nejasna. Isto tako nije jasno je li se vozač namjerno zaletio u povorku prosvjednika.

Za rano poslijepodne sazvana je konferencija za tisak.

Incident se dogodio u trenutku kada svjetski čelnici, uključujući američkog potpredsjednika JD Vancea i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pristižu u München na sigurnosnu konferenciju.

Plenković osudio tragičan incident u Münchenu

Premijer Andrej Plenković izrazio je žaljenje zbog tragičnog incidenta koji se dogodio danas u Münchenu. Na društvenoj mreži X poručio je da takve postupke treba snažno osuditi te je ozlijeđenima poželio brz oporavak.

“Tužan sam zbog današnjeg tragičnog incidenta u Minhenu.  Ovakve postupke svi moraju oštro osuditi. Svima ozlijeđenima želim brz oporavak”, napisao je.

Dokumentarna izložba fotografija “Paštrovići na sceni: XX vijek” u Petrovcu do marta

0

Društvo za kulturni razvoj “Bauo” podsjeća javnost i medije da je u petrovačkom Spomen-domu “Crvena komuU pratećem katalogu velikog formata autori su zapisali sljedeće:

“Fotografije Paštrovića u nošnjama ili njihovim rekonstrukcijama snimane su, tokom XX vijeka, uglavnom u posebnim prilikama – u prvoj polovini vijeka mahom na svadbama (muškarci), a kasnije povodom folklornih nastupa i sličnih prigoda u kojima su stanovnici lokalne zajednice željeli da prikažu sebe onakvima kakvi su „nekada bili”, da predstave dio svog identiteta sebi samima ili strancima – onima koji su izvan zajednice.

Na izložbi fotografija „Paštrovići na sceni: XX vijek“ prezentuje se ukupno 14 uveličanih dokumentarnih fotografija usnimljenih upravo ovim drugim povodom – za potrebe raznoraznih javnih nastupa u paštrovskoj nošnji (predstave, svečani dočeci, fotografisanja itd.), bilo u samim Paštrovićima ili van njih. Tih fotografija nema mnogo: neke su već publikovane i poznate, dok su druge nepoznate, kao što je nepoznat i njihov kontekst nastanka. Za dobar dio njih ne znamo kada su, gdje i kojim povodom snimane, ko je na fotografijama, niti ko im je autor. Ono što nam je za sve poznato jeste njihovo današnje vlasništvo.

lako njihova ljepota plijeni, dok ne prevaziđemo navedene nedostatke i ne saznamo nepoznato, teško da ove fotografije možemo koristiti kao valjan izvor za istraživanje, razumijevanje i rekonstrukciju života, stavova, mišljenja i ukupne kulture Paštrovica u prošlosti.

Upravo zato smo i odlučili da ih izložimo i prikažemo, te da zamolimo posjetioce izložbe, primarno članove lokalne zajednice, ali i sve ostale, da nam pomognu u rekonstruisanju i prepoznavanju svojih predaka ili drugih poznatih ljudi na fotografijama, da se sjete godina, lokacija i razloga zbog kojih su fotografije snimljene – i da sve to ručno dopišu na pratećim praznim legendama. Time doprinose proširenju korpusa znanja o svojoj zajednici i njenoj kulturi.

Dokumentarna izložba fotografija “Paštrovići na sceni: XX vijek” u Petrovcu do marta

Tokom trajanja izložbe objavljen je i ovaj i prateći katalog s unijetim podacima do kojih smo došli putem našeg mini istraživanja, kao i informacije o vlasnicima koji su nam ljubazno ustupili svoju vrijednu građu. Nažalost, za dio ljudi nijesmo uspjeli saznati o kome je riječ, te oni nijesu potpisani u katalogu, ali vjerujemo da će se u perspektivi taj nedostatak ispraviti.na”, tačnije, u sali na spratu Galerije “Marko Krstov Gregović” postavljena dokumentarna izložba fotografija “Paštrovići na sceni: XX vijek”, koju su osmislili mr Dušan Medin (arheolog) i prof. dr Ljiljana Gavrilović (etnološkinja), koji su ujedno i njeni kustosi.

Na taj način se ova serija sjajnih, ali starih, mahom crnobijelih i statičnih fotografija na zidovima galerije pretvara u dinamičan razgovor sa sobom i sa drugima o prošlosti, tradiciji i vrijednostima koje su sačuvane u Paštrovićima. Nadamo se da će posjetioci izložbe u ovom kreativnom i interaktivnom procesu uživati isto koliko i mi!”

Izložba “Paštrovići na sceni: XX vijek” predstavlja rezultat prethodnog istraživanja fotografskog nasljeđa iz kolekcija javnih institucija, kao i privatnih arhiva Paštrovića, koje su sproveli autori. Panoi sa serijom uveličanih fotografija su početkom decembra postavljeni u Galeriji i biće dostupni za posjetioce čak sve do marta tekuće godine. Podsjećamo, ulaz u Spomen-dom “Crvena komuna” je besplatan.

U pitanju je poduhvat realizovan u produkciji petrovačkog Društva za kulturni razvoj “Bauo”, kao i ustanove-domaćina JU Muzeji i galerije Budve.

Osim na izložbenim panoima, detaljnije o izložbi fotografija “Paštrovići na sceni: XX vijek” moguće se informisati na sljedećim linkovima:

– https://drustvobauo.wordpress.com/2024/12/06/izlozba-fotografija-pastrovici-na-sceni-xx-vijek/.
– https://drustvobauo.wordpress.com/2024/12/31/katalog-izlozbe-pastrovici-na-sceni-xx-vijek/ (digitalna-pdf verzija kataloga izložbe)

Nije došlo do upotrebe vatrenog oružja u Tivtu, pronađena palica

0
Nije došlo do upotrebe vatrenog oružja u Tivtu, pronađena palica
Policija – foto: X Uprava policije/arhiva

Službenici policije su, postupajući po prijavi građana da se na video snimcima objavljenim putem društvenih mreža vidi navodno naoružana osoba na ulicama Tivta, identifikovali muškarca za kojim tragaju, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da su službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Tivat utvrdili da nije došlo do upotrebe vatrenog oružja i da su pronašli drveni predmet, nalik na palicu, za koji se sumnja da pripada osobi sa snimka.

Iz policije su kazali da su službenici OB Tivat, preduzeli hitne i sveobuhvatne mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica u vezi sa objavljenim snimcima i sa tim upoznali Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru.

foto: Uprava policije

„U kratkom vremenskom roku, policija je identifikovala muškarca sa dostupnog video snimka, za kojim se trenutno traga, u cilju prikupljanja neophodnih obavještenja“, navodi se u saopštenju.

Iz Uprave policije su poručili da preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti i da će o tome javnost blagovremeno obavijestiti.

Počinje 56. Praznik mimoze – Izmjene režima saobraćaja od petka 14. februara

0
Počinje 56. Praznik mimoze – Izmjene režima saobraćaja od petka 14. februara
Praznik mimoze – Milos Samardzic

Radi nesmetanog i bezbjednog kretanja svečane povorke na otvaranju 56. Praznika mimoze, privremeno se mijenja režim saobraćaja u ulicama Sava Ilića i Njegoševoj, na potezu od raskrsnice ulica V Crnogorske brigade i Sava Ilića (bivši hotel „Tamaris“) do raskrsnice Njegoševe sa Osječkom ulicom (zgrada „Baron“) na način da se zabranjuje saobraćaj za sva vozila. Režim izmjene saobraćaja odnosi se na vremenski period od 18 časova do završetka ceremonije svečanog otvaranja i koncerta.

Subota 15. februar:

Radi bezbjednog i nesmetanog odvijanja programa „Fešta od mimoze, ribe i vina“ u okviru Praznika mimoze, privremeno se mijenja režim saobraćaja na lokalnom priobalnom putu kroz naselja Đenovići, Baošići i Bijelu, na potezu od kružnog toka u naselju Đenovići do Doma kulture u Bijeloj, na način da se zabranjuje saobraćaj za sva vozila. Režim izmjene saobraćaja odnosi se na vremenski period od 8 do 16 časova.

Radi bezbjednog i nesmetanog održavanja koncerta (Garavi sokak i Goca Tržan), privremeno se mijenja režim saobraćaja u ulicama Sava Ilića i Njegoševoj, na potezu od raskrsnice ulica V Crnogorske brigade i Sava Ilića (bivši hotel „Tamaris“) do raskrsnice Njegoševe sa Osječkom ulicom (zgrada „Baron“) na način da se zabranjuje saobraćaj za sva vozila. Režim izmjene saobraćaja odnosi se na vremenski period od 18 časova do ponoći.

Nedelja 16. februar:

Radi bezbjednog i nesmetanog održavanja koncerta (Marko Louis, predgrupa Low voltage), privremeno se mijenja režim saobraćaja u ulicama Sava Ilića i Njegoševoj, na potezu od raskrsnice ulica V Crnogorske brigade i Sava Ilića (bivši hotel „Tamaris“) do raskrsnice Njegoševe sa Osječkom ulicom (zgrada „Baron“) na način da se zabranjuje saobraćaj za sva vozila. Režim izmjene saobraćaja odnosi se na vremenski period od 18 do 23 časa.

Opština Tivat – Priprema Programa kulturnih manifestacija za 2025. godinu

0
Opština Tivat – Priprema Programa kulturnih manifestacija za 2025. godinu
Tivat – foto Boka News

Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat obavještava da je u toku priprema Programa kulturnih manifestacija za 2025. godinu za manifestacije koje: visoko-kvalitetnim sadržajima afirmišu opštinu, njeguju kulturnu tradiciju (materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu), imaju kontinuitet kvaliteta tokom trajanja, doprinose prepoznatljivoj međunarodnoj afirmaciji opštine i države, doprinose ostvarivanju kulturne raznolikosti i inkluzivnosti, podstiču nove forme umjetničkog izražavanja, zadovoljavaju potrebe građana i turista, okupljaju veliki broj posjetilaca, manifestacije koje su kulturno edukativnog karaktera i doprinose pozitivnim ekonomskim efektima opštine.

Prijavu na propisanom obrascu potrebno je dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za Program kulturnih manifestacija – Sekretarijat za društvene djelatnosti“, neposredno na pisarnici Opštine Tivat (Građanski biro, I sprat), ili putem pošte  na adresu: Opština Tivat, Sekretarijat za društvene djelatnosti, Trg Magnolija 1, 85320 Tivat.

Rok za podnošenje prijave je 10 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno najkasnije do 21.02.2025. godine.

Pravo učešća imaju nevladine organizacije i pravna lica sa teritorije opštine Tivat, za manifestacije koje se u potpunosti realizuju na teritoriji opštine. Pravo učešća nemaju javne ustanove i preduzeća čiji se rad finansira iz Budžeta Opštine Tivat sredstvima planiranim za kulturu.

Organizatori/ke koji/e nisu dostavili kompletan izvještaj o realizaciji manifestacije iz prethodne godine, ne mogu učestvovati u raspodjeli sredstava za ovu godinu.

Informacije u vezi ovog obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana u Sekretarijatu za društvene djelatnosti, kancelarija broj 16 ili na telefon: 032/661-359.

Prijavni obrazac za sufinansiranje manifestacija – detaljnije

Odluka o manifestacijama iz oblasti kulture koje se sufinansiraju iz budžeta Opštine Tivat – PDF

Tramp: Putin i Zelenski žele mir

0
Tramp: Putin i Zelenski žele mir
Donald Trump
Foto: Elizabeth Frantz / REUTERS

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazili želju za mirom u odvojenim telefonskim razgovorima s njim u srijedu, te da je naredio najvišim dužnosnicima SAD-a da započnu razgovore o okončanju rata u Ukrajini.

Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svog teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona sukobu.

Nakon što je razgovarao s Putinom više od sat vremena, Trump je rekao da ruski čelnik, koji je pokrenuo invaziju Ukrajine punog opsega 2022., želi da se rat završi, te da su razgovarali o “postizanju prekida vatre u ne tako dalekoj budućnosti”.

– On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.

– Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenski želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati, dodao je.

Trump je i ranije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.

Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak “vjerojatno” održati uskoro u Saudijskoj Arabiji.

U objavi na svojoj platformi društvenih medija rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff voditi pregovore o okončanju rata.

Trump i Zelenski razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz ureda Zelenskog rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena.

– Imao sam značajan razgovor (s Trumpom). Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno… i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine… uključujući dronove i druge napredne industrije, napisao je Zelenski na platformi X.

Mirovni pregovori u Ukrajini nisu održani od prvih mjeseci sukoba, koji se sada približava trećoj godišnjici. Trumpov prethodnik Joe Biden odobrio je milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu i nije imao izravni kontakt s Putinom nakon ruske invazije.

Rusija je okupirala oko petine teritorija Ukrajine, te traži od Kijeva da ustupi još teritorija i da bude trajno neutralan prema bilo kakvom mirovnom sporazumu.

Ukrajina zahtijeva da se Rusija povuče s osvojenog teritorija i kaže da mora dobiti članstvo u NATO-u ili ekvivalentna sigurnosna jamstva kako bi spriječila Moskvu od ponovnog napada.

Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu da moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su da su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage.

Ranije u srijedu, američki ministar obrane Pete Hegseth dao je dosad najiskreniju izjavu nove administracije o pristupu ratu, rekavši da se Kijev ne može realno nadati povratku na prethodne granice ili pridruživanju NATO-u.

– Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj, rekao je Hegseth na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.

– Težnja za ovim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje.

Rusija je 2014. anektirala Krim, koji Ukrajina i mnoge zapadne zemlje smatraju okupiranim ukrajinskim teritorijem.

Hegseth je rekao da svaki trajan mir mora uključivati “snažna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi”. No rekao je da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kao dio takvih jamstava.