Obilježena 33. godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica / foto RTHN
Ispred Centra bezbjednosti u Herceg Novi, danas je obilježena 33. godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica u organizaciji Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i ANIME – Centra za mirovno i žensko obrazovanje.
“Danas stojimo ovde sa dubokim osjećajem tuge, ali i odgovornosti – da se sjećamo, da priznamo, da osudimo i da gradimo pravednije društvo. Obilježavamo 33 godine od nehumanog čina koji se smatra jednim od najmračnijih poglavlja naše savremene istorije” poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka u svom obraćanju.
“Danas izražavamo duboko saučešće i pijetet prema svim žrtvama, a posebno prema porodicama onih koji su izgubili svoje najmilije. Njihova patnja nas obavezuje – da istina ne bude zaboravljena, da se zločini ne relativizuju, da se pravda ne izbjegava” saopštio je Gjeka.
Obilježena 33. godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica / foto RTHN
Kao ministar ljudskih i manjinskih prava, ponavljam posvećenost da radimo na izgradnji društva u kojem se svaki građanin i građanka osjećaju bezbjedno, dostojanstveno i poštovano, bez obzira na porijeklo, vjeru, nacionalnost ili bilo koju drugu posebnost.
Smatram da je suočavanje sa prošlošću je pokazatelj moralne zrelosti jednog društva i s tim u vezi, pozivam sve nas da učimo iz grešaka prošlosti i da gradimo kulturu sjećanja i poštovanja koja će biti temelj mira, pomirenja i suživota među narodima.
On je kazao da dio odgovornih je procesuiran, ali da ipak, mnogi niži počinioci nisu odgovarali, te da postoji stalna potreba za domaćim i međunarodnim naporima ka potpunoj istini i pravdi.
“U 2022. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije Crne Gore, 2023. godine Predsjednik Crne Gore uputili su izvinjenje žrtvama Deportacije i njihovim porodicama. Zvanična izvinjenja nisu stigla pravovremeno. I sama nisu dovoljna. Izostaju konkretne pravne posljedice”, istako je Gjeka.
Obilježena 33. godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica
On je podsjetio da je Crna Gora 2008. godine za 200 članova porodica žrtava platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. Pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala utvrđeno je da je su civili nezakonito uhapšeni i izručeni.
Ministar je ponovio da je Crna Gora je kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, žrtvama Deportacije priznala status civilnih žrtava i donijela Odluku o isplati jednokratne naknade porodici stradalog u ovom zločinu, Osmana Bajrovića, čiji su supruga i djeca crnogorski državljani. Ovaj čin predstavlja važan korak ka priznavanju odgovornosti i ispravljanju dugogodišnje nepravde.
“Naša je dužnost i moralna obaveza da buduće generacije naučimo da se bore protiv nacionalizma i širenja vjerske netrpeljivosti i mržnje. Istorija nas uči, ukoliko želimo da učimo. Ne dozvolimo nikada više da se da se ovakvi zločini ponavljaju, da nevini ljudi stradaju, da ljudskost i humanost zažmure, zaključio je Gjeka.
U Crnoj Gori je za vikend uhapšeno 67 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili droge, kao i zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su rekli da su od petka do nedjelje na crnogorskim putevima evidentirane 32 saobraćajne nezgode, u kojima je šest osoba teže povrijeđeno, a 13 lakše.
U saopštenju se navodi da su pripadnici saobraćajne policije podnijeli 185 prekršajnih prijava, izdali 1.444 prekršajna naloga, privremeno oduzeli 29 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
„Uhapšeno je 67 vozača, od čega 27 zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od jednog grama po kilogramu ili odbijanja alkotestiranja“, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je 29 vozača zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju, a 11 zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
„Od ukupnog broja, 22 vozača su uhapšena u Podgorici, osam u Nikšiću i sedam u Danilovgradu“, naveli su iz policije.
Na međunarodnom karate turniru u Bugojnu pod nazivom “Kup Futura 2025”,takmičari dva bokeljska kluba, Kotora i Bijele, osvojili su 11 medalja,5 zlatnih,4 srebrne i 2 bronzane,
Za KOTOR
Zlato
Naša Čavor za uzrast 8-9 god -28kg
Nikola Mazalica za uzrast 10 god -35 kg
Aleksa Bjelanović za uzrast 10 god -40kg
Srebro
Jovan Kašćelan za uzrast 10 god -30kg
Nađa Čavor za uzrast 10 god -30 kg
Bronze
Nikola Mazalica za uzrast 11god -35kg
Aleksa Bjelanović za uzrast 11 god -40kg.
Mladi karatisti
KARATE KLUB BIJELA
Ukupno 4 odličja, po 2 zlata i srebra
Petar Mikulić i Pavle Kašćelan su bili dominantni u svoijm kategorijama pobjedivši sve svoje protivnike i tako se dva puta našli u finalima.
Petar Mikulić Zlato za uzrast 11 god ’35 kg
Pavle Kašćelan Zlato za uzrast 12 god -37 kg
Srebro
Petar Mikulić za uzrast 12god -37kg
Pavle Kašćelan za uzrast 11god -35kg
Na juče održanom karate turniru pod nazivom “Čelinac Kup 2025”, u organizaciji karate kluba “Vrbas” učešće su uzela 502 takmicara iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Članovi dva bokeljska kluba Kotora i Bijele osvojili su 13 medalja,7 zlatnih i po tri srebrne i bronzane.
Za KOTOR
Zlato
Mia Krivokapić za uzrast 10 god -30kg
Nađa Čavor za uzrast 8-9 god -28 kg
Nikola Mazalica zlato u dvije kategorije za uzrast 10 god -35 kg i zlato za 11 god -40kg
Aleksa Bjelanović za uzrast 10 god -40kg
Srebro
Mia Krivokapić za uzrast 11 god -30 kg
Bronze
Jovan Kašćelan za uzrast 10 god -30kg
Nađa Čavor za uzrast 10 god -30kg
Aleksa Bjelanović za uzrast 11 god -40 kg.
KARATE KLUB BIJELA
Zlato
Petar Mikulić za dvije uzrasne kategorije 11 god -35kg i 12 god -37 kg.
U oba meča se sastao sa svojim klupskim drugom Pavlom Kašćelanom jer su obojica efektno rijesili svoje protivnike i tako se i na ovom turniru našli u finalima.
Srebro
Pavle Kašćelan za uzrast 11 god -35 kg i za uzrast 12 god -37 kg
Ovo su bili zadnji kontrolni turniri naših ekipa, pred prvenstvo Balkana narednog vikenda u Baru, saopšteno je iz bokeljskih klubova.
Herceg Novi – U saobraćajnoj nesreći koja se jutros oko 9 časova dogodila na magistralnom putu u Sutorini došlo je do sudara putničkog vozlia iz Herceg Novog i teretnog motornog vozila, cistjerne iz Republike Hrvatske, prilikom čega je stradala jedna osoba.
Kako Novski portal saznaje u policiji, poginuo je vozač koji je upravljao vozilom hercegnovskih registrarskih tablica. Sa njim je bilo i dijete koje su iz automobila izvukli herecgnovski vatrogasci.
Ovaj portal piše da je do nesreće najvjerovatnije došlo kada je putničko vozilo pokušalo da pretekne cistijernu.
Na mjestu nesreće su ekipe hitne medicinske pomoći i Službe zaštite i spasavanja, a saobraćaj je u prekidu.
Više od 100 kontejnera, uključujući i opasni teret, plutaju prema obali Kerale nakon potonuća broda MSC Elsa 3
Kontejnerski brod MSC Elsa 3 potonuo je u nedjelju ujutro 14.6 nautičkih milja od obale Indije, jugozapadno od grada Kochija. Brod dug 184 metra, star 28 godina, prevozio je 640 kontejnera, uključujući 13 s opasnim teretom te više od 450 tona brodskog goriva, navodi Splash247.
Nakon što je u subotu ujutro u 08:00 UTC uputio poziv u pomoć zbog 26-stupanjske nagnutosti na desni bok, aktivirane su spasilačke službe. Indijska ratna mornarica i obalna straža organizirale su brzu akciju spašavanja – 21 član posade evakuiran je tijekom subote, a preostala trojica u rano nedjeljno jutro.
Zapovjednik broda, Alexander Ivanov, izjavio je da su vremenski uvjeti bili loši, ali da se sumnja i na tehničke probleme unutar samog broda. Zahvalio je indijskim vlastima na profesionalnoj reakciji i odličnoj komunikaciji tijekom operacije.
Opasan teret u moru i moguća naftna mrlja
Situacija je izazvala veliku zabrinutost zbog potencijalnog ekološkog onečišćenja. Više od 100 kontejnera palo je u more, od kojih je najmanje 25 potvrđeno da plutaju prema obali savezne države Kerala, uključujući područja Alappuzha, Kollam, Ernakulam i Thiruvananthapuram. Neki kontejneri već su isplivali na obalu, a među njima ima i onih koji sadrže kalcijev karbid – tvar koja u kontaktu s vodom može stvoriti eksplozivne plinove.
Uz to, potvrđeno je i curenje goriva – u more je isteklo 367 tona VLSFO goriva i 84 tone dizela. Iako do sada nije zabilježena veća naftna mrlja, indijske vlasti poduzele su mjere opreza – dvije ophodne jedinice i jedan zrakoplov Dornier nadziru područje te raspršuju kemijske disperzante prema Nacionalnom planu za izvanredna onečišćenja mora.
— Indian Coast Guard (@IndiaCoastGuard) May 25, 2025
Povijest puna incidenata
Brod je izgrađen 1997. godine u Njemačkoj, a tijekom godina je više puta mijenjao vlasnike i imena (ukupno devet puta). Prije nego je dobio ime MSC Elsa 3, bio je poznat kao Jan Richter. U prošlosti je bio uključen u sudar blizu Jemena 2016. te u napad pirata kod Nigerije 2021.
Brodovima u regiji izdana je sigurnosna obavijest da izbjegavaju područje potonuća i paze na plutajuće kontejnere te moguće tragove goriva.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 964.83 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Rusija i Ukrajina završile su u nedjelju razmjenu po 1000 zarobljenika, objavili su rusko ministarstvo obrane i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a posrijedi je najveća takva razmjena otkad je prije tri godine počeo rat.
Trodnevna razmjena započela je u petak, a u njoj su uglavnom sudjelovali ratni zarobljenici i još 120 civila. U nedjelju su obje strane razmijenile 303 zarobljenika.
– Danas se ratnici naših oružanih snaga, Nacionalne garde, Državne granične straže i Državne specijalne transportne službe vraćaju kući”, napisao je Zelenskij na aplikaciji Telegram.
Razmjena je jedini konkretan korak prema miru koji je proizašao iz prvih izravnih razgovora zaraćenih strana u više od tri godine. Pregovori su održani 16. svibnja, kada dvije strane nisu uspjele dogovoriti prekid vatre.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, istorije, militaristike, psihologije i knjiga za djecu.
U središtu romana Majčinstvo autorke Šile Heti jedna od prelomnih odluka jeste imati ili nemati dijete. Stupivši u godine kada njene vršnjakinje razmišljaju o majčinstvu, naratorka se pita da li uopšte želi dijete. Pod uticajem partnera, svog tijela, porodice i prijatelja, ona se trudi da napravi moralan i razuman izbor. Izdavač je Laguna.
Roman Kraljica i njeni prijatelji Živka Andrijaševića utemeljen je na stvarnim događajima, a glavna ličnost je italijanska kraljica Jelena Savojska, kćerka kralja Nikole. Radnja romana počinje njenom udajom za italijanskog prestolonasljednika, a završava se sa kapitulacijom Crne Gore u Prvom svjetskom ratu. U namjeri da uspostavi što prisnije odnose sa Italijom, i udalji je od savezništva sa Austrougarskom i Njemačkom, Rusija preko korumpiranog italijanskog premijera uspijeva da dogovori brak između italijanskog prestolonasljednika i kćerke kralja Nikole. Jelena mora podržavati ruski uticaj u Italiji i dostavljati Petrogradu korisne informacije. Izdavač je Centar za geopolitiku.
Knjiga Normana Olera Odvaljeni: droge u Trećemrajhu, može iz korijena da promijeniti naš pogled na zvaničnu istoriju nacizma, i stvari koje su se dešavale u Njemačkoj između 1933. i 1945. Nismo znali da je Treći rajh bio jedna velika farmaceutska fabrika koja je u enormnim količinima proizvodila amfetamin, dostupan u apotekama, bez ikakvog recepta? Kada je počeo rat, njemački vojnici su dobijali dnevne doze, pa je tek sada jasnije kako je bilo moguće izvesti blickrig i četrdeset sati napredovati kroz Francusku bez trunke sna. Ipak, najviše zastrašuje činjenica da su skoro svi nacistički lideri, a naročito Hitler i Gering, bili teški zavisnici od metamfetamina, kokaina, morfijuma, koje su primali intravenozno. Dnevnici Hitlerovog ličnog ljekara, Teodora Morela, otkrivaju nam da je nacistički vođa neke od najvažnijih, najstrašnijih, ali srećom i najpogrešnijih odluka donio upravo pod uticajem teških droga. Izdavač knjige Odvaljeni: droge u Trećemrajhu je Blum.
Nasleđe Rima – Evropa i Mediteran od 400. do 1000. godineKrisa Vikama knjiga je koja predstavlja hrabar pokušaj da se period evropskog srednovjekovlja rasvijetli iz ugla političke, društvene i kulturne istorije, sa posebnim fokusom na to kako su se tokom ovog perioda mijenjali obrasci političkog i ekonomskog organizovanja u zapadnoj i istočnoj Evropi te u islamskom svijetu, od Bliskog istoka do Španije. U knjizi su predstavljeni ne samo rezultati novih tendencija u istoriografiji već i u arheologiji i drugim srodnim oblastima koje posljednjih decenija korjenito mijenjaju naše viđenje srednjeg vijeka. Izdavač je Clio.
U knjizi Vojska bez vojnika autor Pol Šar piše o autonomnom oružju i budućnosti ratovanja. Danas širom planete najmanje trideset država posjeduje oružje koje može samostalno da traga za neprijateljskim metama i da ih uništava. Pol Šar, vodeći stručnjak za ratovanja nove generacije, opisuje te i druge sisteme naoružanja visoke tehnologije – od izraelske bespilotne letilice Harpija do američkog robotskog broda Morski lovac, koji lovi podmornice. Autor razmatra pravila i etička pitanja povezana sa primjenom ovog oružja. Izdavač je Laguna.
Knjiga Strah od vezivanja, knjiga poznate Štefani Štal, nije još jedan vodič kroz probleme u vezama; ova knjiga rasvjetljava duboke i uglavnom nesvjesne strahove zbog kojih su zdrave ljubavne veze za neke ljude od samog početka osuđene na propast. Što ne znači da ti ljudi ne ulaze u veze – oni to uglavnom rade. Ali onda se pobrinu, dijelom svjesno, a dijelom nesvjesno, da im veza propadne. Neki se izgleda uvijek zaljubljuju u pogrešnu osobu. Kod drugih se veza raspada baš kad se uspostavi bliskost. A neki žive s partnerom, ali se i dalje osjećaju usamljeno i izolovano. Šta nije u redu? Kroz živopisne istorije slučajeva, poznata njemačka psihoterapeutkinja Štefani Štal pokazuje mnoge načine kako da se prevaziđe strah od vezivanja. Izdavač je Laguna.
Enciklopedija životinja, velikog formata, u tvrdom povezu i zaštitnim koricama u boji, u punom koloru, upoznaje nas sa čudesnim svijetom životinja, od ogromnih kitova do sićušnih insekata. Izuzetne fotografije, detaljne ilustracije i jedinstveni grafikoni dočaravaju zapanjujuću raznolikost i bogatstvo životinjskog carstva. Napisana zanimljivim i jednostavnim stilom, ova knjiga otkriva gdje žive pojedine životinje, kako se hrane, kako se kreću, kakve su im navike, kakve su opasnosti sa kojima se suočavaju. Ptice, reptili, sisari, ribe, vodozemci, i beskičmenjaci našli su povlašćeno stanište unutar ove Enciklopedije životinja. Izdavač je Neven.
Perast kao jedno od najposjećenijh turističkih mjesta na crnogorskoj obali i ove sezone se suočava sa dugogodišnjim problemom parkiranja tokom turističke sezone.
Tim povodom javilo nam se više čitalaca, korisnika parkinga tokom prethodnih prazničnih dana kao i pojedini mještani Perasta kojima je turizam osnovni izvor prihoda.
“Kao i prethodnih godina, određeni prevaranti, bolje rečeno lopovi, koji nisu ovlašteni niti su zakupci parkinga naplaćuju turistima parkiranje po cijenama koje oni odrede, i tako stavljaju sebi novac u džep. To se nažalost ponavlja iz godine u godinu. Osim što kradu, traže novac za “boat tour” i ako ne posjeduju dozvolu, ili nude “paket ponude” na primjer 10 eura za parking i 20 eura za prevoz barkom na Gospu od Škrpjela. Ovaj problem je javna tajna već godinama, nadležni organi koji bi se trebali bavit tim problemom, ostaju slijepi, gluhi i nijemi, a lopovi bez ikakvih prepreka ili sankcija nastvlaju „raditi“, narušavajući ugled Perasta i opštine Kotor u cijelini. Posjetioci Perasta nemaju nikavih informativnih tabli sa pravilima i cjenovnikom parkiranja… “ – kazao nam je mještanin Perasta (ime i prezime poznato redakciji).
Perast ariv foto Boka News
Naš sagovornik upozorava da je dovoljno na internetu ukucati “Perast parking scam” (scam = prevara) da nađete brojne diskusije o ovoj temi, što nije reklama za Perast.
„Obavjestili smo komunalnu policiju, inspekcijske organe, opštinu Kotor, Komunalno Kotor, Morsko dobro, policiju, dakle sve nadležne osobe i organe te se nadamo da će se nešto poslije mnogo godina promjeniti, kaže naš sagovornik, i dodaje „nada umire posljednja“.
Napišite slobodno da su nam tih nekoliko lopova djelomično upropastili imidž grada Perasta, to je bruka i sramota, zbog nezainteresovanosti nadležnih ovo traje godinama…“-kaže naš savornik.
Problem nije uspijela riješti prethodna vlast kao ni ova.
Podsjećamo da je portal Boka News više puta pisao o ovom problemu, da je rukovodstvo MZ Perast također više puta ukazalo nadležnim organima na probleme sa kojima se susreću ali do danas ništa nije urađeno.
Interesantno da privrednici iz Perasta, uporno ćute o ovom problemu, iako su svjesni da da se godinama narušava reputacija ove turističke destinacije.
U nastavku donosimo više objava o ovom problemu, turista koji su svoje loše iskustvo podjelili na internetu.
U cilju advekatne pripreme za početak ljetnje turističke sezone intenziviraju se aktivnosti na pripremi elektroenergetske mreže za drugačije eksploatacione uslove i povećan broj korisnika koji se očekuju u ljetnjem periodu.
Preventivno održavanje elektroenergetskih objekata se sprovedi na osnovu usvojenog Plana održavanja za 2025. godinu koji zahtijeva puno angažovanje zaposlenih u sektorima koji se bave održavanjem mreže kao bi se sve planirane aktivnosti realizovale u zadatom roku. Stoga su aktivnosti na realizaciji Plana preventivnog održavanja započele odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika, i pored određenog broja interventnih poslova koji se podrazumijevaju u dijelu operativnih aktivnosti.
„Iako obim radova podrazumijeva reviziju velikog broja elektroenergetskih objekata, sve planirane aktivnosti na turističkim destinacijama završiće se do početka ljetnje sezone. Prva na redu bila je TS 35/10kV „Topolica“ gdje su zamijenjeni stari malouljni prekidači vakuumskim prekidačima visoke pouzdanosti, zatim su u februaru nastavljene aktivnosti na zamjeni prekidača, i to u 10 kV postrojenjima u TS „Dobrota“ u Kotoru, TS „Sutomore“ u Baru i TS „Topla“ u Herceg Novom.
U toku marta i aprila odvijaju se aktivnosti na reviziji i remontu opreme u trafostanicama 35/10 kV koje se nalaze na području Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve, Bara i Ulcinja“ – kazao je Sreten Krstajić, rukovodlac Sektora za održavanje 20kV i 35kV.
Do početka ljetnje sezone u planu je i završetak radova na reviziji opreme u 35 kV postrojenjima u sedam trafostanica naponskog nivoa 110/35 kV („Herceg Novi“, „Tivat“, „Lastva“, „Budva“, „Virpazar“, „Bar“ i „Ulcinj“), kao i revizija i remont opreme u postrojenjima 35/0,4 kV u opštini Bar (TS „Sotonići“, TS „Brčeli 1“, TS „Brčeli 2“, TS „Bukovik“, TS „Bijele Poljane“).
„Iako terenske aktivnosti, koje podrazumijevaju obilazak i reviziju svih 35 kV dalekovoda na području primorskih opština, zavise od vremenskih prilika, ni završetak plniranih aktivnosti na pripremi 35 kV nadzemne mreže za ljetnju turističku sezonu ne dovodi se u pitanje, a neposredno pred ljeto i u toku sezone ekipe će vršiti obilaske elektroenergetskih objekata koje su u nadležnosti Sektora za održavanje 20 kV i 35 kV i termovizijsku kontrolu opreme, uz organizaciju dežurstava na operativnom nivou u trajanju od 24 sata – istakao je Krstajić.
Inače, osim redovnih i planiranih aktivnosti na održavanju energetskih objekata, neminovno je angažovanje ekipa ovog sektora i u situacijama kada usljed promjena na mreži nastaju kvarovi koji se moraju urgentno otkloniti, a aktivno učestvuju i u realizaciji investicionih projekata.
Kada govorimo o investicionim aktivnostima, v.d. rukovodioca Sektora za investicije, Tatjana Šaranović izjavila je da se intezivno radi na poboljšanju efikasnosti i podizanju pouzdanosti kapaciteta mreže u turističkim centrima.
Na teritoriji barske, budvanske i ulcinjske opštine odvijaju se radovi na izgradnji šest trafostanica naponskog nivoa 10/0,4 kV i šest kablovskih vodova istog naponskog nivoa, te radovi na rekonstrukciji postojećih deset trafostanica. Vrijednost planiranih investicija iznosi oko milion eura. Nadalje, u Regionu 5 odnosno u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu, u toku su radovi na izgradnji takođe 6 trafostanica, od čega je jedna od posebnog značaja. Radi se o trafostanici naponskog nivoa 35/10 kV „Grbalj 2“, čiji su radovi započeti u prethodnoj godini, a čija će realizacija doprinijeti boljem i sigurnijem napajanju korisnika sa područja Grblja, poboljšanju uslova za privredni razvoj tog područja, kao i dijela opštine Kotor, kroz omogućavanje priključenja novih korisnika, a pored obezbjeđivanja sigurnog, pouzdanog i kvalitetnog napajanja električnom energijom postojećih korisnika. – kazala je Šaranović
Osim izgradnje novih trafostanica, do kraja juna očekujemo okončanje radova na rekonstrukciji 21 trafostanice naponskog nivoa 10/0,4 kV i NN blokova, kao i zamjeni transformatora. Pored 35/10 kV TS „Grbalj 2“, čija je ukupna vrijednost skoro 2 miliona eura, vrijednost planiranih aktivnosti u ovom dijelu primorja iznosi preko milion i po eura.
Radovi se izvode u skladu sa predviđenom dinamikom, pa se očekuje da će sve započete aktivnosti biti završene do početka ljetnje turističke sezone, preciznije do kraja juna tekuće godine.
Napominjemo, pored navedenih investija čija se raealizacija očekuje do početka ljetnje turističke sezone, pokrenut je intezivan investicioni ciklus u elektrodistributivnu mrežu, a čijom se finalizacijom očekuje ostvarivanje više pozitivnih efekata – povećanje kapaciteta u cilju priključenja novih korisnika, poboljšanje naponskih prilika, povećanje pouzdanosti i sigurnosti napajanja, kao i smanjenje gubitaka električne energije.
Zbog intezivnog razvoja turističkih centara , na primorju, a prije svega mislimo na područje opština Bar , Budvu i Tivat, glavni izazov u budućnosti će predstavljati nove napojne tačke , čija izgradnja mora da se realizuje zajednički sa CGES-om. Cedis je u investicione planove uvrstio novo postrojenje 35kV u planiranoj TS 110/35kV Buljarica ( Kufin) , bez čije izgradnje, razvoj elektroenergetske infrastrukture na teritoriji opštine Bar , u skorijoj budućnosti neće biti moguć. Za područje opštine Budva , Cedis i CGES su u investicione planove uvrstili, izgradnju TS 110/10kV Bečići, koja bi predstavljala novu ključnu napojnu tačku , neophodnu za dalji razvoj grada. Problem napajanja potrošača na teritoriji opštine Tivat bi se u mnogome smanjio izgradnjom TS 35/10kV Tivat 3.
Najveći problem za realizaciju predmetnih investicija, predstavlja nedostatak prostorno –planske dokumentacije i dugi postupci riješavanja imovinsko-pravnih odnosa, koje CEDIS bez prepoznavanja značaja i aktivnog uključenje, većeg broja nadležnih državnih institucija, nije u mogućnosti da prevaziđe.
Kako se može zaključiti, CEDIS, u skladu sa poslovnom politikom, ulaže značajna sredstva u rekonstrukciju mreže, pa je i Sektor za održavanje u cilju što bolje pripreme ljetnje turističke sezone samo za Region 4 kojem pripadaju: Bar, Ulcinj i Budva uložio oko 230 hiljada eura. U tom dijelu crnogorskog primorja izvode se radovi na 10 stubnih trafostanica i 17 NN mreža, a završeni su svi građevinski radovi na dalekovodu 10 kV „Gač-Sv.Đorđe“, gdje je uloženo cca 455 hiljada eura.
Takođe, u Region 5 koji obuhvata Tivat, Kotor i Herceg Novi, uloženo je oko 140 hiljada eura, dok su građevinski radovi na dalekovodu 10 kV „Grbalj 2“ u toku, i do sada je odrađeno 70% radova predviđenih Planom za tekuću godinu, u iznosu oko 70 hiljada eura.
Održavanje i razvoj energetske infrastrukture na području opština sa turističkom ponudom jedan je od preduslova za unapređenje ambijenta poslovanja turističko-ugostiteljske privrede, zato CEDIS svake godine preuzima aktivnu ulogu u pripremi i stvaranju istih.
