Napad na Kijev 8. veljače, Foto: Gleb Garanich/Reuters
KIJEV – U jutarnjim satima ruska vojska izvela je raketni napad na Kijev, objavili su ukrajinski dužnosnici.
“Ovako Putin želi završiti rat. Rusija je izvela raketni napad na Kijev i njegovu okolicu”, objavio je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je najmanje jedna osoba ubijena, kao i da je izbilo više požara na stambenim i nestambenim objektima.
Više osoba je ozlijeđeno, uključujući devetogodišnju djevojčicu u okrugu Obolon, nakon što je raketa pogodila poslovnu zgradu, izvijestila je Državna služba za hitne situacije Ukrajine. Dvoje ozlijeđenih završilo je u bolnici, ali nije poznata težina njihovih ozljeda.
Upozorenje za zračni napad upalilo se tek na samom početku napada, što sugerira da ukrajinska obrana nije mogla radarom na vrijeme detektirati napad. Još nije službeno poznato koje je rakete koristila ruska vojska ovom prilikom. Preliminarni izvještaji ukazuju na to da su prema glavnom gradu ispaljene četiri balističke rakete Iskander, javlja Kyiv independent.
Izvjestitelji Reutersa su obavijestili o brojnim eksplozijama koje su zvučale kao djelovanje ukrajinske protuzračne obrane.
Veliki požar zahvatio je skladište površine 600 četvornih metara u okrugu Holosivski, dok je u okrugu Solomianski izbio požar na krovu stambene zgrade, javlja Kyiv Independent.
Eksplozije su prijavljene oko 4:30 ujutro po lokalnom vremenu.
Polaganjem cvijeća i kratkim istorijskim časom juče su u Lipcima obilježene 82 godine od pogibije bokeljskih rodoljuba: Nikole Šabanovića, Sima Sijerkovića, Marka Popivode, braće Vuka i Sava Bećira i Obrada i Paska Dabovića.
Njih je italijanski fašistički sud u Kotoru 8.februara 1943. godine osudio na smrt strijeljanjem tri dana kasnije. Na mjestu gdje je podignut spomenik delegacije boračkih organizacija OBNOR-a 1941 – 1945 Herceg Novog i Kotora svake godine evociraju uspomenu na taj tragični događaj.
O 11. februaru 1943. govorio je predsjednik OBNOR-a 1941-1945 Kotor Petar Uljarević.
-Ovim okupljanjem sjećamo se hrabrih rodoljuba koji su nevino stradali istrajavajući na putu istine. Položili su svoj život za slobodu koju nisu dočekali. U ovim prilikama tražimo snažne riječi koji bi na pravi način pokazale djelo hrabrih rodoljuba, ali i dobili odgovor na pitanje koja je snaga vodila ove ljude na putu slobodarstva i nastavka tradicije našeg naroda da nikada ne poklekne pred neprijateljima, kazao je Uljarević.
Podići ustanak u julu 1941. godine u takvoj vojnoj tvrđavi, kakva je bila Boka Kotorska značilo je zaista izvršiti veliki podvig, dodao je Uljarević.
-Orjenski bataljon od decembra 1941. do kraja maja 1942. godine držao je uspješno front od više kilometara u zapadnoj Boki ispred italijanskih fašista. To je bio pravi poduhvat neustrašivosti ovih boraca, ali i naroda iz kojeg su oni ponikli. Za tu svoju odlučnost i slobodarsku ideju mnogi su kažnjeni zatvorima i logorima. Njih devet su u trenucima odlaska u smrt klicali slobodi, prkosili dušmanima i znali da svaki pasivni odnos prema okupatoru ih svrstava uz njih. Dali su veliki doprinos oslobodilačkoj ideji i na tom putu oni su se samožrtvovali. Neka im je vječna hvala i slava, a kažu ko zaboravi ponovo će mu se desiti. Zato to ne dozvolimo, obilazimo ova mjesta i sjećajmo se ovih datuma i naših hrabrih rodoljuba, rekao je Uljarević.
Prosječni dnevni saobraćaj na regionalnim i magistralnim putevima u Crnoj Gori tokom prošle godine veći je za oko pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Iz Uprave ukazuju da je povećanje intenziteta saobraćaja zabilježeno gotovo na svim putnim pravcima, osim na dionicama gdje su u toku radovi.
-Najprometniji putni pravac u državi je M-11 Lepetane–Krtolska raskrsnica.
Naš automatski brojač saobraćaja u mjestu Lovanja registrovao je 7.361.433 vozila, što znači da je ovom saobraćajnicom dnevno u prosjeku prolazilo više od 20.000 vozila-kaže se u saopštenju.
Uprava za saobraćaj raspolaže sa oko 60 automatskih brojača postavljenih na ključnim putnim pravcima širom zemlje, koji neprekidno evidentiraju promet vozila po smjerovima i kategorijama, 24 sata dnevno.
Crnogorska obala ove godine biće bogatija za 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je za pet i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.
To se navodi u Informaciju o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada juče usvojila.
U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju.
“Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12”, navodi se u Informaciji.
Uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6).
Izmjenama je takođe izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70.
Minimalan zakup plaže 1.000 eura
Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nisu planirani privremeni objekti, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, dok će taj iznos za hotelska kupališta biti 2.000 eura.
To se navodi u Informaciji u vezi Izmjena i dopuna Cjenovnika početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra, koji je Vlada juče usvojila.
Prema cjenovniku lokacije se dijele na četiri zona, i to ekstra zona, i zone I, II, III, a visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od vrste i namjene objekta, kao i prema atraktivnosti, stepenu uređenosti i infrastrukturnoj opremljenosti zone.
“Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, a za hotelska kupališta na kojima se organizuje plažni servis nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata ne može biti manja od 2000 eura”, navodi se u informaciji.
Kako se navodi, kao period sezone računa se vrijeme od 01.05. do 31.10. tekuće godine, a ostali period predstavlja vansezonu.
“Za privremene objekte koji rade u periodu vansezone mjesečna naknada se obračunava: za ugostiteljsku djelatnost u iznosu od 30% mjesečnog iznosa sezonske naknade, za trgovinsku i srodne djelatnosti u iznosu od 20% mjesečnog iznosa sezonske naknade”, navodi se u informaciji.
Pored toga početni iznos naknada za korišćenje plaža i kupališta utvrđuje se i obračunava na osnovu: broja, vrste i namjene privremenih objekata koji se mogu odobriti godišnjim Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, kategorije morskog dobra, površine ustupljene plaže.
Predaja izbornih lista za odbornike u lokalnom parlamentu na izborima koji će biti održani 13. aprila u Herceg Novom počelo je od danas, srijeda, 12. februara a završava 18. marta u ponoć.
Termin je definisan Kalendarom izbornih aktivnosti koji je donijela Opštinska izborna komisija.
Zbirnu izbornu listu Opštinska izborna komisija objavljuje najkasnije 15 dana prije dana održavanja izbora, odnosno do 28. marta do ponoći.
Biračka mjesta određuje OIK na predlog organa nadležnog za vođenje biračkog spiska najkasnije do 23. marta, a birački odbor za svako izborno mjesto imenuje se do 2. aprila do ponoći.
Predsjednik biračkog odbora preuzima izborni materijal od OIK-a najskasnije do 10. aprila, navedeno je između ostalog u Kalendaru rokova za sprovođenje izbornih radnji za izbore koji će biti održani 13. aprila.
Opštinska izborna komisija donijela je i odluku da izborna lista može biti utvrđena ako je potpisima podrži najmanje 204 birača, koji imaju prebivalište na teritoriji opštine Herceg Novi.
U potrazi za savršenim čokoladnim kolačima koje možete pojesti bez imalo grižnje savjesti ili ga ponuditi gostima koji paze na to što stavljaju u svoje tijelo, ne tražite dalje, već se premjestite u kuhinju i izvadite sve potrebne sastojke.
Umjesto rafiniranog šećera i bijelog brašna, ovaj recept koristi integralno pšenično brašno, koje pruža više vlakana i doprinosi dugotrajnom osjećaju sitosti. Loš šećer će zamijeniti beskalorijski zaslađivači poput ksilitola ili eritritola, a dodatnu slatkoću pružit će i sočne višnje, koje su bogate antioksidansima poput antocijanina i vitaminom C te pomažu u borbi protiv upala i jačaju imunitet. Savjet plus, ako imate vlastite zamrznute višnje, tim bolje. Kakaovac pun flavonoida blagotvorno će djelovati na srce kao i komadići tamne čokolade.
Osim toga, ova zdravija alternativa će zadovoljiti vašu potrebu za slatkim, a pritom neće doprinijeti dodatnom gomilanju kilograma.
Sastojci za porciju od 16 komada:
Malo maslaca
90 g integralnog pšeničnog brašna
200 g beskalorijskog zaslađivača (ksilitol, eritritol)
75 g nezaslađenog kakaa u prahu
1 žličica praška za pecivo
3/4 žličice soli
65 g konzerviranih višanja, bez šećera
80 ml vode
5 žlica uljane repice
1 veće jaje, lagano tučeno
1 veći bjelanjak
40 g tamnih čokoladnih komadića (suze)
Priprema:
1. Zagrijte pećnicu na 180 Celzijevih.
2. Obložite četvrtastu tepsiju papirom za pečenje i lagano premažite papir maslacem.
3. Pomiješajte brašno, zaslađivač, nezaslađeni kakao, prašak za pecivo i sol u velikoj posudi. Promiješajte pjenjačom i ostavite sa strane.
4. Pomiješajte višnje, vodu i ulje u lonac, stavite na štednjak da provrije. Zatim tu smjesu dodajte u prethodnu u koju ste stavili brašno i druge sastojke, dobro promiješajte te ovoj smjesi dodajte jaje i bjelanjak. Miješajte dok ne postane glatko.
5. U tu smjesu dodajte čokoladne suze ili kapljice, promiješajte te smjesu prebacite u tepsiju.
6. Pecite oko 25 minuta i prije posluživanja ohladite kolač.
Jaki potres koji je u utorak navečer zatresao zadarsko područje nije prema zasad dostupnim podacima pričinio materijalnu štetu ali pravo stanje će se po riječima županijskog načelnika Civilne zaštite Šime Vickovića znati tek ujutro.
Načelnik Stožera Civilne zaštite Zadarske županije Šime Vicković, koji se telefonski čuo s načelnicima svih jedinica lokalne samouprave rekao je Hini da potres snage 4,8 prema zasad dostupnim informacijama nije pričinio materijalnu štetu.
“Pravo stanje znat ćemo tek ujutro. Iako se potres jako osjetio, čini se da štete nije bilo, a što je najvažnije, nitko nije ni stradao”, dodao je Vicković.
Od zadarske policije doznaje se da nisu imali poziva vezanih uz potres.
Stanovnici iz različitih dijelova županije na društvenim mrežama komentiraju da se potres iznimno jako osjetio.
Ravnateljstvo civilne zaštite izvijestilo je ranije na društvenim mrežama da Županijski centar 112 Zadar nije zaprimio dojave građana o materijalnoj šteti niti o ozlijeđenim osobama u jakom potresu koji je u utorak navečer pogodio zadarsko područje.
Trut: Civilna zaštita podigla snage u najviši stupanj pripravnosti
Ravnatelj Civilne zaštite MUP-a Damir Trut rekao je u razgovoru za RTL Danas da se građani javljaju na broj 112, ali na sreću još nemaju dojava ni o kakvim štetama ili bilo kakvim žrtvama.
“Potres se osjetio dosta široko, diljem obale. I u Zadru, i u Šibeniku i u Gospiću. Čak neki kažu da se osjetio i u BiH. Dosta jedna široka zona koja je bila pod potresom”, kazao je ravnatelj.
Naglasio je da su podigli snage u najviši stupanj pripravnosti, te su kontaktirani svi stožeri Civilne zaštite na tom području.
Razgovarao je sa seizmolozima i oni nemaju informaciju o tome kako bi se to dalje trebalo razvijati, rekao je Trut.
Jak potres magnitude 4.8 prema Richteru s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice zabilježili su u utorak u 18 sati i 43 minute seizmografi Seizmološke službe RH.
Potres se osjetio na širem zadarskom području, te po prvim podacima u Lici, Šibeniku i Splitu.
Cjene karata na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane biće izjednačene u sezoni i vansezonskom periodu, što znači da će prevoz za motore koštati 2,50 eura, a za automobile pet eura.
To je predviđeno Izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju Cjenovnika trajektne linije Kamenari-Lepetane, koju je Vlada danas usvojila.
Kako se podsjeća u Informaciji važećim Cjenovnikom usluga trajektne linije predviđeno je, između ostalog i postojanje sezonske i vansezonske karte (od 01.01. do 30.04. i od 01.10 do 31.12.), te period važenja sezonske karte (od 01.05. do 30.09.).
U vansezonskom periodu cijena karte za motocikla iznosila je 1,50 eura, a za mala putnička vozila (automobile), pick up (teretna) vozila ova karta iznosila je četiri eura. U sezonskom periodu cijena karte bila je za euro skuplja u obje kategorije vozila.
“Uzimajući u obzir da se prevoz trajektnom linijom odvija u kontinuitetu, u tri smjene, 12 mjeseci u toku godine i to bez prestanka, a da je u cilju obezbjeđivanja i održavanja bezbjednog trajektnog prevoza potrebno trajekte održavati u ispravnom stanju, kako zbog tehničke ispravnosti tako i zbog potrebe nesmetanog i kontinuiranog procesa prevoza, potrebno je trajekte redovno servisirati kod sertifikovanog servisera. Imajući u vidu povećanje cijena proizvoda i usluga na međunarodnom i regionalnom tržištu, to je dovelo do povećanja troškova servisiranja i redovnog održavanja trajekta”, navodi se u informaciji.
Zbog toga Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore cijeni opravdanim da dođe do korekcija cjenovnika u dijelu koji se odnosi na sezonsku i vansezonsku kartu za motocikle, mala putnička vozila i pick up vozila, na način što bi se izjednačila sezonska i vansezonska cijena karte.
To znači da će cijena karte za sezonski i vansezonski period za motocikle iznosila 2.50 eura, dok bi cijena karte za sezonski i vansezonski period za automobile i pick up vozila iznosila 5.00 eura.
Te cijene važiće samo za kupovinu karata na naplatnom mjestu odnosno samom trajektnom pristaništu u Kamenarima i Lepetanima.
“U cilju afirmacije online načina kupovine, odnosno putem sajta (www.trajekt.me), a kako bi se izbjegle gužve na samom naplatnom mjestu, omogućenost korisnicima trajektnog prevoza te efikasan, brz i jednostavan način kupovine karte preko svog mobilnog telefona ili računara, Javno preduzeće je odlučilo da, u izmjenama cjenovnika, u vansezonskom periodu cijena karte za mala putnička vozila i pick up vozila iznosi četiri eura, dok bi online cijena karte u sezonskom periodu za ovu kategoriju vozila iznosila pet eura”, navodi se u informaciji.
Kako je saopšteno, izmjene i dopune Cjenovnika trajektne linije Kamenari-Lepetane su dostavljene Ministarstvu finansija na mišljenje i taj resor nije imalo primjedbi na dokument.
Vlada je danas, na predlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, usvojila nekoliko značajnih tačaka u oblasti upravljanja morskim dobrom, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz resornog Ministarstva je saopšteno da je usvojen izmijenjeni i dopunjeni cjenovnik početnih naknada za korišćenje/zakup morskog dobra, koji uključuje izmjene i dopune postojećeg cjenovnika.
Usvojen je i Predlog odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, kojom je definisano davanje u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, utvrđene načelno namjene lokacija koje se daju u zakup/na korišćenje, definisan vid postupka ustupanja, način sprovođenja postupka, uslovi, vrijeme korišćenja, kriterijumi za ocjenu i vrednovanje ponuda i sami tok postupka, kao i sve ostale tačke kojim se uređuje postupak davanja u zakup.
Vlada je na sjednici usvojila i izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period od prošle do 2028. godine.
„Samim izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata formirana su dodatna kupališta, njih 74, i ukupno je planirano 1,45 hiljada privremenih lokacija“, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su ocijenili da te odluke predstavljaju važan korak u efikasnijem i održivijem upravljanju morskim dobrom, te obezbjeđuju preduslov za efikasnu pripremu ovogodišnje ljetnje turističke sezone godine.
Ruska državljanka A.N. (41) uhapšena je u Budvi osumnjičena za trgovinu ljudimi.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, ona se sumnjiči da je to krivično djelo počinila na štetu sedmogodišnjeg djeteta.
“Postupajući po prijavi građana da se na ulici naspram jednog hotela u Budvi nalazi dijete koje prosjači, policijski službenici su izašli na lice mjesta zajedno sa službenicima Centra za socijalni rad. Nakon niza preduzetih mjera i radnji utvrđen je identitet djeteta, kao i njegove zakonske starateljke od koje su službenici kasnije prikupili obavještenja. Zbog sumnje da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima, na štetu svog sedmogodišnjeg djeteta, slobode je lišena A.N. (41), ruska državljanka sa prebivalištem u Budvi”, saopšteno je iz policije.
Ona je, kako se sumnja, krivično djelo koje joj se stavlja na teret izvršila na način što je, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti, a u cilju eksploatacije njegovog rada, dijete prinudila na prosjačenje.
Po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, službenici Centra za socijalni rad Budva su oštećenog i njegovog petogodišnjeg brata, smjestili u JU Centar “Ljubović”.
A.N. je uz krivičnu prijavu sprovedena Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.
